Iran tvrdi da početna ratna šteta iznosi '270 milijardi dolara'
Šteta koju su naneli američki i izraelski napadi na Iran, na osnovu preliminarnih procena, iznosi oko 270 milijardi dolara, rekla je portparolka iranske vlade.
"Jedno od pitanja kojima se bavi naš pregovarački tim i o kojem se takođe razgovaralona pregovorima u Islamabadu, jeste pitanje ratne reparacije", rekla je Fatemeh Mohadžerani za rusku agenciju RIA Novosti.
"Preliminarne i vrlo grube brojke pokazuje da šteta zasad iznosi 270 milijardi dolara", rekla je ona.
Bez navođenja detalja, ona je sugerisala da ta brojka nije konačna i da se "šteta obično mora ispitati kroz nekoliko slojeva".
Tokom skoro šestonedeljnog američko-izraelskog rata s Iranom, napadnuti su mnogi vojni i bezbednosni centri zemlje. Prema navodima američke i izraelske vojske, to je uključivalo više od 16.000 meta.
Delovi iranske infrastrukture – uključujući čeličane, petrohemijske komplekse u Mahšaru i Asalujehu, kao i mostove – takođe su bili meta napada, što je dovelo do njihovog potpunog zatvaranja.
Stalna misija Irana pri Ujedinjenim nacijama takođe je navodno u pismu svetskoj organizaciji objavila da traži naknadu od pet zemalja Bliskog istoka – Bahreina, Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Jordana – zbog njihovog učešća u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
Iran je takođe gađao razne vojne i ekonomske objekte u tim zemljama tokom rata, a takođe je blokirao Ormuski moreuz, sprečavajući prenos nafte, gasa i drugih proizvoda iz Persijskog zaliva na globalna tržišta.
Prkoseći američkoj blokadi, brodovi povezani s Iranom navodno prolaze kroz Hormuz
Brodovi povezani s Iranom, prema izvještajima, prošli su kroz Hormuški moreuz 14. aprila, prvog dana pune američke pomorske blokade usmjerene na plovila koja "ulaze ili napuštaju iranske luke i obalna područja".
Podaci servisa za praćenje brodova navode najmanje četiri broda, od kojih su dva nedavno bila u iranskim lukama, koja su prošla ili prolaze kroz ovaj 30 kilometara širok plovni put u satima nakon što je blokada stupila na snagu prethodnog dana.
Nije bilo izvještaja o tome da je Washington preduzeo direktne akcije protiv brodova kako bi proveo blokadu.
Ovo je prvi test za blokadu, koja je pokrenuta nakon neuspjelih američko-iranskih mirovnih pregovora u Islamabadu 11. i 12. aprila.
Pročitajte više.
Makron poziva na nastavak razgovora SAD i Irana
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da je u utorak odvojeno razgovarao predsednikom Irana Masudom Pezeškijanom i predsednikom SAD Donaldom Trampom i pozvao na nastavak razgovora između Vašingtona i Teherana i na obustavu eskalacije tenzija.
Makron je na X naveo da prekid vatre moraju u potpunosti poštovati sve strane i da bi trebalo da obuhvati i Liban.
„Takođe je veoma važno da se Ormuski moreuz ponovo otvori što je pre moguće, bez ikakvih ograničenja ili komplikacija, bezuslovno", dodao je on. "U takvim okolnostima, trebalo bi da pregovori mogu brzo da se nastave i uz podršku glavnih aktera."
"Francuska i Velika Britanija će ovog petka u Parizu održati konferenciju koja će, putem video-konferencije, okupiti zemlje koje nisu uključene u rat, a koje su spremne da doprinesu multilateralnoj i čisto odbrambenoj misiji sa ciljem obnavljanja slobode plovidbe u moreuzu", rekao je Makron.
Od početka američko-izraelskih napada na Iran 28. februara, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) je praktično ograničio prolaz kroz Ormuski moreuz, pri čemu je samo mali broj tankera i brodova koji pripadaju "prijateljskim zemljama" Irana mogao da prođe.
Prekidi u lancu snabdevanja energentima i drugim proizvodima kao što su helijum, đubriva i petrohemijski proizvodi izazvali su nagli porast cena nafte i gasa, kao i nestašicu strateške robe u svetu.
Pomorci oživljavaju 'tankerski rat' iz 1980-ih usred Hormuške krize
Američka vojska započela je blokadu brodova koji putuju u i iz iranskih luka nakon neuspjeha mirovnih pregovora između SAD-a i Irana tokom vikenda. Bivši mornari koji su upravljali tankerima kroz Hormuški moreuz tokom iransko-iračkog rata 1980-ih, kažu za Radio Slobodna Evropa da današnja kriza podsjeća na taj sukob od prije četiri decenije.