Trump kaže da je sporazum SAD i Irana 'veoma blizu', sledeći sastanak možda tokom vikenda
Američki predsednik SAD Donald Tramp rekao je u četvrtak da "izgleda veoma dobro" da će SAD i Iran postići sporazum o okončanju rata i da bi se američki i iranski pregovarači mogli sastati tokom vikenda.
"Mislim da smo veoma blizu postizanja sporazuma s Iranom", rekao je Tramp novinarima ispred Bele kuće.
On je rekao da nije siguran da će dvonedeljni prekid vatre koji ističe 22. aprila morati biti produžen i da "ako ne bude sporazuma... borbe se nastavljaju", iako nije precizirao vremenski okvir.
Tramp je takođe ponovio najavu prekida vatre između Izraela i Libana, koji počinje u četvrtak uveče, i rekao da to uključuje Hezbolah.
Hezbolah je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki deo juga Libana. SAD ga smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija stavila na crnu listu samo njegovo oružano krilo.
Tramp je rekao da se nada da će uskoro ugostiti izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i libanskog predsednika Žozefa Auna u Beloj kući.
Costa pozdravio primirje i pozvao na 'smislene' pregovore Libana i Izraela
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta (Costa) ocenio je da je primirje između Izraela i Libana "odlična vest" i pozvao da se proces verifikuje na terenu.
"Ključno je da Izrael i Liban započnu smislene pregovore koji će doneti konkretne rezultate – za dobrobit svojih naroda i izglede za održivi mir", naveo je Košta na mreži X.
On je potvrdio da će Evropska unija podržati Liban, te ocenio da je osnaživanje vlasti da razoružaju Hezbolah jedino održivo rešenje za vraćanje stabilnosti u Libanu.
Tramp rekao da su Izrael i Liban dogovorili 10-dnevno primirje
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su se premijer Izraela i predsednik Libana saglasili da će u četvrtak početi 10-dnevno primirje između njihovih zemalja u cilju postizanja mira.
Prekid borbi u Libanu, koje su izbile nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade protiv Irana, predstavlja jedno od ključnih spornih pitanja u nastojanjima da se okonča širi sukob.
"Upravo sam obavio odlične razgovore sa veoma poštovanim predsednikom Džozefom Aunom iz Libana i premijerom Bibijem Netanjahuom iz Izraela. Ova dva lidera su se složila da će, u cilju postizanja mira između njihovih zemalja, zvanično započeti desetodnevni prekid vatre u 17 časova po istočnom američkom vremenu (23 časa po centralnoevropskom)", naveo je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
U američkom Stejt department u utorak je organizovan sastanak izraelskog i libanskog ambasadora, što su bili prvi direktni razgovori između dve susedne zemlje u poslednjih nekoliko decenija.
Tramp nije spomenuo libanski pokret Hezbolah, koji je istovremeno i militantna grupa i politička partija koja kontroliše veliki deo juga Libana. SAD ga smatraju terorističkom organizacijom, mada je Evropska unija na crnu listu stavila samo njegovo naoružano krilo.
Hezbolah je proksi grupa Irana i Teheran je više puta ponovio da je prekid vatre između Hezbolaha i Izraela neophodan uslov za njegove mirovne pregovore sa SAD, koji su u toku.
Merc: Nemačka spremna da pomogne u obezbeđivanju Ormuskog moreuza posle mirovnog sporazuma
Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je Nemačka u principu spremna da doprinese obezbeđivanju pomorskih ruta u regionu oko Ormuskog moreuza, ali samo pod jasnim pravnim i političkim uslovima, uključujući formalni međunarodni mandat – poželjno od Ujedinjenih nacija – i odobrenje nemačkog Bundestaga.
On je novinarima u četvrtak rekao da su takvi uslovi "još uvek daleko od ispunjenja", naglašavajući da je takva potencijalna misija u ovoj fazi hipotetička.
U Parizu se očekuju diskusije s evropskim partnerima, gde bi mogli biti razmotreni mogući okviri za saradnju u oblasti pomorske bezbednosti. Nemački zvaničnici su takođe naznačili da bi svaki multinacionalni napor, u teoriji, mogao da uključi koordinaciju s američkim snagama, iako nije potvrđen operativni plan.
Ormuski moreuz – jedna od najvažnijih svetskih ruta za transport energenata – i dalje je osetljiva tačka zbog regionalnih tenzija. Pre sadašnje krize, otprilike jedna petina globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa prolazila je tim plovnim putem.
Vladini izvor je rekao da bi Nemačka potencijalno mogla da doprinese pomorskim kapacitetima kao što su brodovi za protivminska dejstva ili sredstva za pomorski nadzor. Nemački pristup logističkim objektima u regionu, uključujući i istočnoafričku zemlju Džibuti, takođe je razmatran u kontekstu širih pomorskih operacija NATO-a i EU.
Merc nije potvrdio konkretne vojne doprinose kada je upitan o izveštajima medija koji sugerišu da bi Nemačka mogla da pruži stručnost u čišćenju mina i mogućnosti nadzora. Nemačko Ministarstvo odbrane takođe nije javno potvrdilo takve planove.
Nemački kancelar je naglasio da bi raspoređivanje zahtevalo makar stabilizovano bezbednosno okruženje i okvir za prekid vatre pre razmatranja operativnog učešća.