Iran otkazao paradu povodom Dana vojske

Rat u Iranu dovodi do najtežeg poremećaja na tržištu nafte u istoriji, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA), uz upozorenje da će globalna potražnja za naftom pasti više nego u bilo kom periodu od pandemije COVID-19, usred "najozbiljnijeg poremećaja u snabdijevanju do sada".

Godišnji mjesečni izvještaj IEA o tržištu nafte objavljen je 14. aprila, prvog punog dana američke pomorske blokade Irana, za koju agencija navodi da predstavlja najnoviji razvoj događaja u "brzo promjenjivoj situaciji".

Blokada je uvedena nakon što mirovni razgovori SAD-a i Irana, održani u Islamabadu 11. i 12. aprila, nisu doveli do postizanja dogovora, iako se prekid vatre, koji je stupio na snagu 8. aprila, i dalje poštuje.

"I dalje je nejasno da li će se prekid vatre pretvoriti u trajni mir i povratak redovnih pomorskih tokova kroz Hormuški moreuz. Dok zemlje koje uvoze naftu pokušavaju da obezbijede zamjenske količine iz sve ograničenijeg izvora snabdijevanja, stvarne cijene sirove nafte skočile su na rekordne nivoe", saopštila je IEA.

Human Rights Watch (HRW) navodi da su izraelski vazdušni napadi na naftna skladišta u okolini Teherana, izvedeni u martu, mogli nanijeti ozbiljnu dugoročnu štetu civilnom stanovništvu i da bi mogli biti okarakterisani kao ratni zločini.

U izvještaju objavljenom 13. aprila, organizacija je navela da napadi na objekte civilne namjene i za koje se može predvidjeti da će nanijeti štetu civilima predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava i vjerovatno ratne zločine.

Napadi su izvedeni 7. marta, kada je Izrael gađao četiri naftna skladišta u području Teherana. Iranske vlasti su narednog dana saopštile da su "četiri lokacije za skladištenje i distribuciju naftnih derivata, kao i jedan centar za transport naftnih proizvoda, bile meta napada neprijateljskih aviona".

Istog dana, Izraelske odbrambene snage saopštile su da su pogodile "nekoliko kompleksa za skladištenje goriva" u Teheranu koji su, prema njihovim navodima, pripadali Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC).

Human Rights Watch saopštio je da su napadi mogli imati ozbiljne dugoročne posljedice po stanovništvo Irana. Kako je navela istraživačica HRW-a Bahar Saba, napadi "mogu imati razorne posljedice po okolinu i zdravlje ljudi tokom mnogih godina i vjerovatno predstavljaju ratne zločine".

Ona je dodala da "izraelske snage, čini se, nisu uzele u obzir predvidivu dugoročnu štetu" te da bi za to trebalo da snose odgovornost.

Organizacija je navela da se njeni zaključci zasnivaju na razgovorima sa osam osoba u Teheranu i Karađu, konsultacijama sa devet stručnjaka za zaštitu okoliša i zdravlje, kao i na analizi satelitskih snimaka i verifikovanih video zapisa.

HRW je 26. marta uputio dopise izraelskim i iranskim vlastima tražeći dodatna pojašnjenja. Iranski zvaničnici nisu odgovorili, dok su izraelski zvaničnici 30. marta saopštili da su napadi "izvedeni u skladu s principima razdvajanja ciljeva, proporcionalnosti i predostrožnosti".

Dodali su i da su napadnuta postrojenja "služila za direktno snabdijevanje gorivom jedinica oružanih snaga režima", uključujući avijaciju, bespilotne letjelice i pomorske snage.

Human Rights Watch naveo je da je potvrdio da su naftna skladišta korištena u "civilne svrhe", ali je dodao da nije mogao utvrditi da li su istovremeno služila i za vojnu podršku.

Izvor upoznat sa slučajem rekao je organizaciji da su "naftna skladišta sadržavala isključivo benzin i dizel", koji se, prema njegovim riječima, "ne koriste za avijaciju, bespilotne letjelice ili pomorska plovila".

Organizacija za ljudska prava zaključila je da, imajući u vidu predvidivu štetu po okoliš i zdravlje ljudi, ovi napadi izazivaju ozbiljnu zabrinutost prema međunarodnom humanitarnom pravu i da bi mogli predstavljati ratne zločine.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres poručio je da ne postoji vojno rješenje za rat s Iranom i pozvao na nastavak diplomatije kao jedinog održivog puta ka okončanju sukoba na Bliskom istoku.

U objavi na mreži X, 14. aprila, Guterres je naveo da je, "nakon višesedmičnih razaranja i patnje, jasno da ne postoji vojno rješenje za aktuelni sukob na Bliskom istoku", pozvavši sve strane da se okrenu dijalogu.

On je takođe naglasio da se mora poštovati sloboda plovidbe, ističući značaj očuvanja međunarodnog prava u ključnim pomorskim prolazima, uključujući Hormuški moreuz.

Njegove izjave dolaze nakon nedavnih razgovora između Irana i Sjedinjenih Država, koji su završeni bez konkretnog pomaka.

Trajanje zabrane obogaćivanja uranijuma bilo je, prema navodima američkih medija, glavna prepreka postizanju dogovora u mirovnim pregovorima Sjedinjenih Država i Irana, koji su prošlog vikenda održani u Islamabadu.

Wall Street Journal i New York Times, pozivajući se na američke zvaničnike upoznate sa pregovorima, navode da je Washington tražio dvadesetogodišnji moratorijum na obogaćivanje uranijuma, zauzvrat za ublažavanje američkih sankcija prema Teheranu. New York Times dodaje da je iranska pregovaračka delegacija iznijela protivprijedlog koji predviđa zabranu u trajanju od pet godina.

Ni američki ni iranski zvaničnici zasad nisu potvrdili niti komentarisali ove navode.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je 13. aprila da mu je potpredsjednik SAD-a JD Vance, koji je predvodio američku delegaciju u Islamabadu, rekao da je uklanjanje cjelokupne količine iranskog uranijuma obogaćenog do nivoa od 60 posto "centralno pitanje" za predsjednika Donalda Trumpa.

Netanyahu je dodao da Trump želi i da se obezbijedi da u narednim godinama, pa čak i decenijama, u Iranu više ne bude obogaćivanja uranijuma.