Nakon telefonskog poziva 14. juna, koji se fokusirao na novu eksploziju borbi na Bliskom istoku, američki predsjednik Donald Trump je na društvenim mrežama izjavio da ruski predsjednik Vladimir Putin "osjeća, kao i ja, da ovaj rat između Izraela i Irana treba završiti".
U svojoj objavi o razgovoru, Trump je dodao da je Putinu rekao da "i njegov rat treba završiti".
Namjerno ili ne, taj posljednji komentar kao da je ukazao na licemjerje Moskve: Više od tri godine nakon početka napada u kojem su ubijene hiljade ukrajinskih civila, mnogi od njih u noćnim napadima na kuće daleko od fronta, rusko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je ono što je nazvalo "neizazovanim vojnim napadima" Izraela na "mirne usnule gradove".
Malo je vjerovatno da će neprijateljstva između Izraela i Irana približiti Moskvu okončanju invazije na Ukrajinu, i postoji nekoliko načina na koje bi potencijalno mogla ići na ruku Rusiji.
Ali na kraju, možda neće dramatično pomjeriti situaciju u ratu koji će, čini se, trajati mjesecima ili duže.
Evo kako bi smrtonosno rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku moglo uticati na rat u Ukrajini.
Dronovi i ometanja
Poput napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, borbe između Izraela i Irana odvlače pažnju Zapada od potpune ruske invazije na Ukrajinu u važnom trenutku.
To se dešava dok američki predsjednik Donald Trump, Sjedinjene Američke Države i ostatak Zapada razmatraju da li da uvedu nove oštre sankcije Moskvi, za koju Kijev i neki evropski lideri kažu da nema nikakvog interesa za sklapanje mira i da pokušava odugovlačiti proces, istovremeno nastojeći poboljšati poziciju Rusije na ratištu i šire.
Iako bi odluke o sankcijama i drugim pitanjima vezanim za rat u Ukrajini mogle proizaći iz trodnevnog samita Grupe sedam (G7), koji završava 17. juna, sukob između Izraela i Irana mogao bi ih potisnuti u stranu.
U budućnosti, situacija na Bliskom istoku mogla bi se takmičiti s ratom u Ukrajini kada je u pitanju zapadno oružje, novac i drugi resursi.
Zapadni napori da oslabe ratnu mašineriju Moskve uveliko se fokusiraju na napore da se obuzdaju njeni prihodi od nafte. Dakle, ako cijene nafte značajno porastu kao rezultat borbi između Izraela i Irana, to bi bio korak unazad za Kijev i njegove pristalice.
Ovi faktori bi mogli dodatno otežati Ukrajini na ratištu, gdje ruske snage napreduju - iako sporo i uz ogromne ljudske žrtve - a Kijev je ostvario malo značajnijih uspjeha od 2023. godine.
Kremlj se možda nada da će ubrati višestruke koristi od nasilja na Bliskom istoku.
"Osim samog Irana, naravno, najveću vojnu i političku štetu u ovoj situaciji vjerovatno će pretrpjeti Ukrajina", napisao je Ruslan Puhov, direktor moskovskog Centra za analizu strategija i tehnologija, u Rossijskoj gazeti, službenim ruskim vladinim novinama.
"Novi rat na Bliskom istoku ne samo da će odvratiti pažnju svijeta od [ruske invazije na Ukrajinu], već će, očigledno, doprinijeti i konačnoj preorijentaciji Sjedinjenih Država na pružanje vojne pomoći Izraelu", konstatovao je Puhov.
Osim toga, napisao je da će izraelski napadi na Iran "potkopati valjanost svake kritike ruskih vojnih akcija u Ukrajini" i da će porast cijena nafte "uništiti nade Ukrajine i njenih zapadnoevropskih saveznika u smanjenje ruskih prihoda od nafte".
S druge strane, isporuke oružja koje Rusija koristi protiv Ukrajine - naime, iranski dronovi "šahid" - mogle bi biti direktnije pogođene.
Ali Rusija sada proizvodi većinu dronova izvedenih iz Shaheda u zemlji i "razvila je sve više i više varijacija od početnih iranskih dizajna", primijetila je Hanna Notte, stručnjakinja za Rusiju i Bliski istok, 14. juna na mreži X.
"Mislim da će utjecaj na Rusiju u Ukrajini biti u najboljem slučaju skroman", napisala je.
Izvan ratišta
Rano 15. juna, dok su Iran i Izrael nastavili razmjenjivati smrtonosne udare, Trump je na mreži Truth Social napisao da "lako možemo postići dogovor između Irana i Izraela i okončati ovaj krvavi sukob!!!".
Njegova želja da se to postigne mogla bi, barem za sada, imati prednost nad njegovim naporima da okonča ruski rat protiv Ukrajine, koji bjesni mjesecima nakon njegove inauguracije za novi mandat u januaru, uprkos njegovim tvrdnjama da bi to mogao riješiti za dan ili dva.
Izrazio je sve veću frustraciju Putinom zbog ruskog odbijanja da popusti i njene sklonosti ka smrtonosnim napadima na civile -- ali se do sada suzdržao od nametanja novih sankcija Moskvi.
Nezvanični dvosedmični rok koji je Trump postavio da utvrdi da li se Putin upušta u dobronamjernu potragu za mirom ili nas "potiče" prošao je prije nekoliko dana. A sada bi nasilje na Bliskom istoku moglo dodatno da ga zadrži, posebno ako se obrati Kremlju za pomoć u posredovanju u primirju između Irana i Izraela ili sporazumu o nuklearnom programu Teherana.
Može li Putin biti od pomoći?
Nakon ranijeg telefonskog razgovora s Putinom, 4. juna, Trump je napisao da bi Putin "možda mogao biti od pomoći" u nastojanju američkog predsjednika da postigne dogovor s Teheranom o suzbijanju iranskih nuklearnih aktivnosti.
U svom izvještaju o razgovoru s Trumpom od 14. juna, Kremlj je naveo da je Putin naglasio "spremnost ruske strane da provede moguće posredničke napore".
Sljedećeg dana, Trump je za ABC News rekao da bi "bio otvoren" za Putina kao posrednika, prenijela je ta medijska kuća.
Želja za diplomatskim prestižem mogla bi, naravno, imati dvosmjerne efekte: Putinov pritisak za moćnu ulogu na Bliskom istoku mogao bi ga potencijalno dovesti do konstruktivnijeg pristupa Ukrajini.
Ali čini se malo vjerovatnim da bi napravio značajne ustupke -- i mogao bi smatrati da bi svaki uspjeh u igranju snažne uloge u rješavanju sukoba između Izraela i Irana samo ojačao njegovu poziciju kada je u pitanju Ukrajina.
Za Putina, "Ukrajina ostaje prioritet", napisao je Notte.