Nešto više od mjesec nakon iznenadne smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera, Iranci 28. juna glasaju za svog sljedećeg predsjednika.
Pred izbore se govorilo o šest kandidata, dok ih je uoči glasanja ostalo četiri. Kandidature su povukli Alireza Zakani, ultrakonzervativni gradonačelnik Teherana kao i Amirhossein Qazizadeh Hashemi, koji je bio Raisijev zamjenik.
Prijevremeni izbori dolaze u izazovnom trenutku usred pojačanih regionalnih tenzija zbog izraelskog rata u Gazi dok se Iran bori s ekonomskim uticajem međunarodnih sankcija čije bi se sprovođenje moglo pooštriti s mogućim povratkom Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika, pišu svjetski mediji.
Oblak neizvjesnosti
Sa četiri kandidata na glasačkom listiću i bez jasnog favorita, ishod prijevremenih predsjedničkih izbora u Iranu je daleko od izvjesnog, što je u odnosu na prošle izbore jasna promjena, ukazuje Washington Post na mišljenja analitičara.
"Ebrahim Raisi je izabran na potpuno nekonkurentnim izborima 2021. godine kada su rezultati bili unaprijed određeni", rekao je Araš Azizi, pisac i istoričar koji se fokusira na Iran. "Rezultati ovog puta nisu unaprijed određeni."
Prema iranskom političkom sistemu, predsjednik ima ograničenu moć, a vrhovni vođa Islamske republike ajatolah Ali Hamenei održava direktnu ili indirektnu kontrolu nad svim granama vlasti, kao i nad vojskom i medijima.
Međutim, sljedeći predsjednik mogao bi imati značajan uticaj na svakodnevni život, uključujući vjerske zahtjeve i ograničenja odijevanja nakon što su zemlju nedavno potresli protesti za veću slobodu žena.
Iran je trebao održati sljedeće predsjedničke izbore 2025., ali je neočekivana smrt Raisija pomjerila izbore za godinu dana. Raisi je poginuo u padu helikoptera 19. maja u 63. godini života. Prema ustavu Islamske republike, vanredni izbori moraju biti održani u roku od 50 dana.
Glasovi nakon glasanja 28. juna bi mogli biti prebrojani već u nedjelju, napisao je list ukazujući na procjene stručnjaka koji smatraju da je vjerovatno da nijedan od četiri kandidata neće osvojiti prostu većinu. U tom slučaju će Iranci još jednom izaći na birališta u julu na drugi krug izbora između dva kandidata.
Pojedinci koji traže izbor za predsjednika ili parlament Irana moraju dobiti odobrenje od Vijeća čuvara, koje provjerava kandidate kako bi se osiguralo da se pridržavaju principa Islamske republike. U praksi, svih 12 članova vijeća — šest vjerskih starješina i šest pravnika — direktno ili indirektno imenuje Hamenei.
Samo jedan reformista
U utrku za predsjednika Irana ušlo je 80 kandidata. Vijeće je odobrilo šestoricu, a poslanik Masoud Pezeshkian jedini je reformista, ističe Bloomberg, dodajući da se on u televizijskim debatama zalagao za oživljavanje nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama iz 2015.
Ostali kandidati su tvrdolinijaši establišmenta: predsjednik parlamenta i bivši službenik Islamske revolucionarne garde (IRGC) Mohammad Bagher Ghalibaf, bivši nuklearni pregovarač Saeed Jalili, vjerski službenik Mostafa Pourmohammadi. Bivši gradonačelnik Teherana Alireza Zakani i potpredsjednik Amirhossein Qazizadeh Hashemi su povukli kandidaturu.
U anketama su predvodili Pezeshkian, Jalili i Ghalibaf, naglasio je Bloomberg dodajući da je Jalili glasni kritičar nuklearnog sporazuma i misli da fokusiranjem na trgovinske veze s Rusijom i Kinom, iranska ekonomija može preživjeti bez detanta sa SAD. Ghalibaf je pragmatičniji i favorizira pregovore sa SAD ako oni rade u korist Irana
Dok konačnu moć u Iranu ima Hamenei kao vrhovni vođa, predsjednik ponekad može uticati na politiku oslanjajući se na osnovu podrške naroda, političkih opredjeljenja i veza sa moćnim institucijama.
Predsjednik djeluje kao zamjenik vrhovnog vođe, savjetuje ga o pitanjima vlade, provodi njegove upute i, naglašava Bloomberg, služi kao agent za njegovu političku agendu.
Zvanično, predsjednik je šef izvršne vlasti, koja uključuje ministre i oko 12 potpredsjednika i niz odjela i agencija koje upravljaju državom.
Inače, dodaje Bloomberg, izbori dolaze u osjetljivom trenutku u nemirnoj regiji. Od trenutka kada su SAD odustale od nuklearnog sporazuma i uvele oštrije sankcije iranskom režimu i ekonomiji, Iran je bio uključen u niz vojnih sukoba sa SAD, Izraelom i Saudijskom Arabijom.
Iran i Izrael su u aprilu bili blizu potpunog rata, a Teheran je pokrenuo direktan vojni udar na Izrael po prvi put nakon što je bombardovan njegov konzulat u Damasku.
Iran, koji sebe vidi kao primarnog čuvara energetski bogatog Perzijskog zaljeva, iskoristio je svoju stratešku lokaciju da uznemiri Zapad i njegove saveznike zaplijenivši plovila povezana s protivnicima kao što je Izrael, piše Bloomberg i dodaje da je Teheran također optužen da koristi Huti pobunjenike u Jemenu za gađanje brodova u Crvenom moru.
Ako Iran izabere predsjednika koji se zalaže za poboljšanje veza sa Zapadom i pregovore o ublažavanju sankcija, investitori bi na to mogli gledati kao pozitivno za sigurnost u Perzijskom zaljevu i pouzdanost globalne opskrbe naftom.
Ono što je na kraju važnije, možda je manje politika novog predsjednika nego Hameneijev pragmatizam, zaključuje Bloomberg uz ocjenu da bi ukidanje sankcija podstaklo iransku ekonomiju i potencijalno učvrstilo stabilnost režima, čiji je opstanak prioritet broj jedan za vrhovnog vođu.
Ekonomija ostaje najveća briga Iranaca
Nepovjerenje javnosti u iransko rukovodstvo je već neko vrijeme na visokom nivou, a izlaznost na posljednja dva velika glasanja - predsjedničkim izborima 2021. i parlamentarnim izborima u februaru - pala je na istorijski minimum. Nezadovoljstvo vjerskim establišmentom, korupcijom, oštrim i opresivnim zakonima i stanjem u ekonomiji doveli su do čestih protesta.
Svakodnevna borba običnih Iranaca da sastave kraj s krajem je, ukazuje Reuters, uporni izazov za iranske vladajuće strukture, koji strahuju od oživljavanja protesta.
Iako su tokom predizborne kampanje, kandidati obećali da će oživjeti oslabljenu ekonomiju, birači vide male izglede za smanjenje troškova života bez ukidanja sankcija i ublažavanja međunarodne izolacije Irana.
Ponovno uspostavljanje američkih sankcija 2018. pogodilo je iranski izvoz nafte, smanjivši vladine prihode i prisililo ga da preduzme nepopularne korake poput povećanja poreza i velikih budžetskih deficita, što je zadržalo godišnju inflaciju blizu 40 posto.
Iako je zemlja izbjegla potpuni ekonomski krah, uglavnom zahvaljujući izvozu nafte u Kinu i višim cijenama sirove nafte, izvoz nafte je još uvijek ispod nivoa prije 2018.
Većina kandidata koji žele zamijeniti Ebrahima Raisija nakon njegove smrti prošlog mjeseca, kažu da planiraju oponašati njegovu politiku ekonomskog samopouzdanja i više poslovnih veza s Azijom. Drugi su branili šire odnose sa svijetom ne nudeći praktične korake za rješavanje sankcija.
Tokom Raisijeve tri godine na vlasti, podsjeća Reuters, iranska ekonomija je doživjela određeni napredak nakon pada 2018. i 2019, a rast je dostigao vrhunac od 5,7 posto u martu ove godine, prema iranskom statističkom centru.
Ipak, najveći dio ove ekspanzije potaknuo je energetski sektor, budući da je zemlja iskusila porast proizvodnje nafte od 70 posto, a izvoz nafte prelazi 1,4 miliona barela dnevno i uglavnom ide u Kinu.
Kupovna moć Iranaca nastavila je da se smanjuje za vrijeme Raisijevog predsjedništva jer se stopa slobodnog tržišta iranskog rijala više nego prepolovila. Nezaposlenost, prema podacima Svjetske banke izbosi oko 7,6 posto, mada je stvarna brojka ljudi bez adekvatnog posla za život vjerovatno daleko veća.
"Nije teško razumjeti zašto je većina Iranaca ljuta", rekao je Djavad Salehi-Isfahani, profesor ekonomije na Virginia Tech.
"Životni standard i siromaštvo su se možda poboljšali u posljednje dvije godine, ali to nije istina ako se gleda unazad deceniju ili dvije. Novi predsjednik može uliti nadu i spriječiti pogoršanje uslova, ali ne i vratiti Iran u 2000-te", dodao je Salehi-Isfahani, aludirajući na prosperitetniji period.
Glasači s kojima je Reuters razgovarao rekli su da je stanje ekonomije povezano s diplomatskim stavom zemlje, koje je izrazito antizapadno i određuje ga vrhovni vođa ajatolah Ali Hameni.
Analitičari kažu da ekonomski izgledi Irana djeluju sve neizvjesnije s mogućim povratkom Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika koji će, ističe Reuters, vjerovatno dovesti do strožeg provođenja naftnih sankcija.
Kandidati složni oko jedne stvari: Trump dolazi
U Iranu se izbor bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u utrci za Bijelu kuću 2024. tretira kao gotova stvar, piše The New York Times, dodajući da su se šestorica kandidata za novog predsjednika Irana takmičila tokom kampanje oko toga ko je najpogodniji da se nosi s Trumpom.
"Sačekajte i vidjet ćete šta će se dogoditi kada Trump dođe", rekao je kandidat Mostafa Pourmohammadi tokom nedavne televizijske debate. "Moramo se pripremiti za pregovore."
Iranci imaju dovoljno razloga da budu oprezni zbog još jednog Trumpovog predsjedništva, ističe The New York Times podsjetivši da je Trump je bio taj koji je jednostrano povukao Sjedinjene Države iz sporazuma Irana sa svjetskim silama oko njegovog nuklearnog programa, iako su nuklearni inspektori UN-a u više navrata potvrdili da Iran ispunjava svoje obaveze.
Joe Biden je uložio napore da oživi sporazum otkako je preuzeo dužnost, ali bezuspješno.
Trump je također uveo oštre ekonomske sankcije usmjerene na iranske prihode od nafte i međunarodne bankarske transakcije, koje su i dalje na snazi. Te mjere, kao i korupcija i loše ekonomsko upravljanje od strane rukovodstva, uzdrmali su iransku ekonomiju, uzrokujući pad valute i skok inflacije.
Analitičari kažu da sjenka koju je bacio Trump pokazuje koliko je vanjska politika centralna za izbore, pri čemu svih šest kandidata - pet konzervativaca i reformista - priznaju da je svaka nada za ekonomsko olakšanje neodvojiva od odnosa Teherana sa svijetom.
Facebook Forum