Piše: Kian Sharifi
Iranski parlamentarni izbori održani 1. marta zabilježili su istorijski nisku izlaznost, što je udar na legitimitet klerikalnog establišmenta, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Zvanični odaziv od 41 posto bio je najniži na parlamentarnim izborima od Islamske revolucije 1979. godine. Kritičari tvrde da je stvarna izlaznost vjerovatno bila još niža.
Učvršćujući svoju vlast, tvrdolinijaši su dominirali na izborima za parlament i Skupštinu stručnjaka, tijelo koje bira vrhovnog lidera zemlje. Mnogim reformistima i umjerenima, bilo je zabranjeno da učestvuju na izborima.
Stručnjaci kažu da sve manja izlaznost označava sve veći ponor između vladajućih vjerskih starješina i mlade iranske populacije, od kojih mnogi zahtijevaju veće društvene i političke slobode u bliskoistočnoj zemlji sa oko 88 miliona stanovnika.
"Ovi izbori su dokazali da je glavni imperativ za Islamsku republiku jačanje ideološkog konformiteta na vrhu, čak i po cijenu gubitka još većeg legitimiteta odozdo", rekao je Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi.
'Širenje podjela'
Posmatrači kažu da razočarenje u državu raste godinama i da se ogleda u padu odaziva birača na nedavnim izborima.
Izlaznost na predsjedničkim i parlamentarnim izborima je decenijama bila konstantno iznad 50 posto. Međutim, broj je opao počevši od 2020. godine, kada je oko 42 posto birača glasalo na parlamentarnim izborima te godine. Na predsjedničkim izborima 2021. izlaznost je bila ispod 49 posto.
Ali Ansari, profesor istorije na Univerzitetu St. Andrews, to pripisuje sve većoj "potištenosti" u zemlji.
Ovo je "najjasniji pokazatelj širenja jaza između države i društva, koji raste tokom godina", rekao je Ansari.
"Sasvim je jasno da se potištenost širi čak i na one koji su generalno naklonjeni režimu", dodao je on, misleći na reformističkog bivšeg predsjednika Mohameda Hatamija koji je odlučio da ne glasa na izborima 1. marta.
Apatija birača bila je posebno evidentna u glavnom gradu Teheranu, koji ima najviše zastupnika u parlamentu od 290 mjesta. Prema zvaničnim podacima, u Teheranu je 1. marta glasalo samo 1,8 miliona od 7,7 miliona birača s pravom glasa, ili nekih 24 posto.
Do 400.000 nevažećih listića, za koje se vjeruje da su mnogi bili prazni, ubačeno je samo u Teheranu, što je znak nezadovoljstva glasača.
Uoči izbora, gotovo 300 aktivista u Iranu pozvalo je javnost na bojkot "namještenih" izbora.
Izvan bojkota
Izbori 1. marta bili su prvi nakon neviđenih protesta protiv establišmenta koji su potresli zemlju 2022. godine.
Višemjesečne proteste, podstaknute smrću mlade žene u pritvoru koja je uhapšena zbog navodnog kršenja iranskog zakona o nošenju hidžaba, prerasle su u jedan od najupornijih protesta protiv iranske teokratije. Najmanje 500 demonstranata je ubijeno, a hiljade su privedene u brutalnom državnom gušenju protesta.
Iran je bio poprište nekoliko provala smrtonosnih protetsa protiv establišmenta od spornih predsjedničkih izbora 2009. Mnogi od protesta bili su zbog državne represije i lošeg ekonomskog upravljanja.
Međutim, stručnjaci kažu da sami protesti 2022. nisu rezultirali rekordno niskim odazivom na nedavnim izborima.
"Ovo je odraz dublje bolesti koja seže do 2009. i prolazi kroz 2017., 2019. i 2022.", rekao je Ansari. "Gradi se neko vrijeme."
Uprkos istorijski niskoj izlaznosti birača, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei pohvalio je "epsko" učestvovanje javnosti. U međuvremenu su državni mediji prikazivali izbore kao pobjedu nad onima koji su pozivali na bojkot.
Proglasivši pobjedu, klerikalni establišment "previđa sve veći nedostatak podrške od 60 posto svoje populacije", rekao je Vaez.
"Takvo samoocjenjivanje (je odraz) prethodnog režimskog odbacivanja protesta 2022. kao rezultat inostranih intriga, a ne odraz dubokog nezadovoljstva", rekao je, dodajući da to predstavlja "nastavak ignorisanja tinjajućeg javnog nezadovoljstva" Islamske republike.
Tvrdolinijaška dominacija
Oko 40 zastupnika koji pripadaju umjerenoj struji je osvojilo mjesta u novom parlamentu. Međutim, zakonodavnim tijelom će i dalje dominirati tvrdolinijaši.
Izbori su uglavnom viđeni kao nadmetanje između konzervativaca i ultrakonzervativaca.
"Možemo reći da je više usijano i ranije marginalno krilo tvrdolinijaša ostvarilo pobjedu protiv etabliranih konzervativaca", rekao je Araš Azizi, viši predavač istorije i političkih nauka na Univerzitetu Clemson u Južnoj Karolini.
"To je zato što su prvi imali snažniju bazu i u nedostatku učešća javnosti mogli su oblikovati rezultate", dodao je.
Tvrđi parlament mogao bi više lajati, ali "sigurno" ne više gristi od svojih prethodnika, prema Vaezu.
"Parlament je podređen vrhovnom vođi i odobrava strateške odluke duboke države, čak i nevoljno", dodao je on.
Otkako je ultrakonzervativni Ebrahim Raisi, bliski Hameneijev saveznik, izabran za predsjednika 2021. godine, iranski tvrdolinijaši dominirali su u sva tri ogranka vlade, uključujući parlament i pravosuđe.
U drugim ključnim institucijama poput Skupštine stručnjaka i moćnog Vijeća starješina, koje provjerava sve izborne kandidate, također dominiraju tvrdolinijaši.
"Nije ostalo mnogo od republičkih karakteristika sistema", rekao je Vaez. "Islamska republika je sada neustavna teokratija kojom vladaju manjine."
Facebook Forum