Odluka OHR-a o suspenziji ranije donijetih odluka Centralne izborne komisije BiH očekivano naišla je na podijeljene reakcije u zemlji. Dok su je političke partije koje čine novu vlast u Federaciji BiH dočekale sa odobravanjem, oni koji je ne priznaju, poput dva HDZ-a, iznenađeni su iznenadnim djelovanjem visokog predstavnika Valentina Incka.
Analitičari se, pak, pitaju zašto je OHR do sada ćutao i ostavio gotovo pola godine nakon izbora Federaciju bez vlasti i u pravnom haosu.
Incko je privremeno suspendovao odluke Centralne izborne komisije BiH koje se odnose na formiranje vlasti u Federaciji. U OHR-u naglašavaju da je ovo reakcija na odluku CIK-a kojom je poništen izbor predsjednika i njegova dva potpredsjednika Federacije, te konstituisanje Doma naroda federalnog parlamenta do odluka Ustavnog suda Federacije BiH o zahtjevima za ocjenu ustavnosti formiranja organa vlasti u ovom entitetu.
„Odluka visokog predstavnika osigurava pravnu sigurnost za vitalne funkcije vlasti u privremenom periodu dok domaći pravosudni organi ne završe svoj posao. Ova odluka je prouzrokovana pravnom neizvjesnošću u Federaciji, koja je velikim dijelom rezultat odbijanja Zapadno-hercegovačkog kantona i Posavskog kantona da ispune svoje zakonske obaveze i da izaberu delegate u Dom naroda. Sama činjenica da se nekoliko tekućih pravnih sporova paraleleno rješavaju pred različitim domaćim organima i u različitim jurisdikcijama je doprinijela pravnoj neizvjesnosti“, kaže portparol OHR-a Oleg Milišić.
Milišić je pojasnio da odluka visokog predstavnika od ponedjeljka znači da se moraju poštovati sve odluke aktuelnih organa vlasti, koju čine SDP i stranke potpisnice platforme, do konačne odluke Ustavnog suda Federacije.
CIK je u petak poništio izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te utvrdio da nisu bili ispunjeni uslovi za konstituisanje Doma naroda jer izbori za ovaj dom nisu provedeni u svih deset kantona, što je u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH. Iz CIK-a je potvrđeno da su odluku viskog predstavnika dobili, ali je nisu željeli komentarisati.
U Socijaldemokratskoj partiji BiH smatraju da je odluka visokog predstavnika očekivana i u funkciji očuvanja ustavnog poretka Federacije jer je CIK izašao izvan svog mandata i ovlasti, kaže nekadašnja predsjednica CIK-a i član Predsjedništva SDP-a Lidija Korać.
„To je vrlo neodgovorno, nezakonito, protuustavno ponašanje CIK-a, ili konkretno pojedinih njenih članova i predsjednice CIK-a, jer su se onim ovakvim postupkom poptuno stavili u službu onih političkih stranaka koje su blokirale proces uspostave vlasti u BiH, i sebi je ta ista Centralna izborna komisija dopustila da poništava odluke zakonodavnih tijela vlasti. To je jednostavno nedozvoljivo u ustavnom i pravnom poretku i Federacije i BiH, u suprotnosti sa svim međunarodnim standardima. I ukoliko postoji najmanja doza odgovornosti i morala, očekujem da predsjednica CIK-a podnese ostavku na ovu vrlo značajnu funkciju“, smatra Korać.
Koalicioni partner, SDA pozdravila je Inckovu odluku ocijenivši da doprinosi rješavanju problema u BiH, kaže Denis Zvizdić, novoizabrani predsjedavajući Predstavničkog doma federalnog parlamenta.
„Mislim da je i odluka OHR-a na fonu svih razgovora ili pretpostavki u posljednje vrijeme, a to je da će sve institucije, uključujući naravno i OHR, sačekati odluku Ustavnog suda kao jedine mjerodavne institucije koja može prosuditi u ovom slučaju“, kaže Zvizdić.
Reakcija je trebala doći još ranije
Istovremeno, u HDZ-u kažu kako nisu očekivali da će se visoki predstavnik sada uključiti u rješavanje krize koja traje mjesecima. Suspenzijom odluka CIK-a visoki predstavnik se grubo umiješao u provođenje izbornih rezultata u zemlji, smatra podpredsjednik HDZ-a Marinko Čavara.
„Očigledno je da su prekršeni zakon i Ustav BiH prilikom tzv. konstituiranja vlasti u federaciji. Iznenađuje odluka OHR-a prije svega iz razloga što se trebao sačekati stav Apelacijskog suda BiH, da vidimo njihov stav po pitanju odluke Izbornog povjerenstva. Prema tome, upitno je i s kojim ciljem je OHR danas reagirao na ovakav način suspendirajući odluke Središnjeg izbornog povjerenstva“, rekao je Čavara.
Čavara dodaje da će se nakon posljednjih odluka OHR-a situacija u Federaciji dodatno komplikovati.
„U situaciji kad se, ponavljam, ne poštuje Ustav, ne poštuje zakon, ne poštuju institucije BiH, kad se omogući nezakonito i neustavno preuzimanje vlast, onda su sve opcije otvorene, onda dobijamo anarhiju“, smatra on.
Prema mišljenju analitičara, potpuno je je neobjašnjivo zašto se Kancelarija visokog predstavnika, pa i Savjet za provođenje mira nisu oglasili i ranije, jer je Federacija već mjesecima u krizi, i kada je bilo vidjivo da među liderima političkih partija nema dogovora.
Reakcija visokog predstavnika trebala je doći još davno prije, ističe predjsednik NVO Forum građana Tuzle Vehid Šehić.
„Postavlja se pitanje zašto visoki predstavnik nije ranije - reagovao onog trenutka kad su se počeli kršiti i prekoračivati ustavni i zakonski rokovi. Ja sam uvijek tvrdio da je ovo nadležnost Ustavnog suda“, rekao je Šehić.
Na pitanje da li je i visoki predstavnik trebao sačekati odluku Ustavnog suda, koja je najavaljena za 30. mart, i hoće li njegovo djelovanje na neki način prejudicirati sudske odluke, Šehić odgovara:
„Visoki predstavnik ima ovlaštenja. Postavlja se jedno drugo pitanje: pošto iz Izborne komisije BiH tvrde da su oni nadležni za provođenje izbora, onda je logično pitanje šta je Izborna komisija preduzela da se ispoštuju Ustavom i zakonom predviđeni rokovi za konstituisanje Doma naroda FBiH, zašto nije odredila datum održavanja izbora delegata u kantonalnim skupštinama kako ne bi došlo o kršenja Ustava od strane određenih političkih stranaka.“
Analitičari se, pak, pitaju zašto je OHR do sada ćutao i ostavio gotovo pola godine nakon izbora Federaciju bez vlasti i u pravnom haosu.
Incko je privremeno suspendovao odluke Centralne izborne komisije BiH koje se odnose na formiranje vlasti u Federaciji. U OHR-u naglašavaju da je ovo reakcija na odluku CIK-a kojom je poništen izbor predsjednika i njegova dva potpredsjednika Federacije, te konstituisanje Doma naroda federalnog parlamenta do odluka Ustavnog suda Federacije BiH o zahtjevima za ocjenu ustavnosti formiranja organa vlasti u ovom entitetu.
„Odluka visokog predstavnika osigurava pravnu sigurnost za vitalne funkcije vlasti u privremenom periodu dok domaći pravosudni organi ne završe svoj posao. Ova odluka je prouzrokovana pravnom neizvjesnošću u Federaciji, koja je velikim dijelom rezultat odbijanja Zapadno-hercegovačkog kantona i Posavskog kantona da ispune svoje zakonske obaveze i da izaberu delegate u Dom naroda. Sama činjenica da se nekoliko tekućih pravnih sporova paraleleno rješavaju pred različitim domaćim organima i u različitim jurisdikcijama je doprinijela pravnoj neizvjesnosti“, kaže portparol OHR-a Oleg Milišić.
Milišić je pojasnio da odluka visokog predstavnika od ponedjeljka znači da se moraju poštovati sve odluke aktuelnih organa vlasti, koju čine SDP i stranke potpisnice platforme, do konačne odluke Ustavnog suda Federacije.
CIK je u petak poništio izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te utvrdio da nisu bili ispunjeni uslovi za konstituisanje Doma naroda jer izbori za ovaj dom nisu provedeni u svih deset kantona, što je u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH. Iz CIK-a je potvrđeno da su odluku viskog predstavnika dobili, ali je nisu željeli komentarisati.
U Socijaldemokratskoj partiji BiH smatraju da je odluka visokog predstavnika očekivana i u funkciji očuvanja ustavnog poretka Federacije jer je CIK izašao izvan svog mandata i ovlasti, kaže nekadašnja predsjednica CIK-a i član Predsjedništva SDP-a Lidija Korać.
„To je vrlo neodgovorno, nezakonito, protuustavno ponašanje CIK-a, ili konkretno pojedinih njenih članova i predsjednice CIK-a, jer su se onim ovakvim postupkom poptuno stavili u službu onih političkih stranaka koje su blokirale proces uspostave vlasti u BiH, i sebi je ta ista Centralna izborna komisija dopustila da poništava odluke zakonodavnih tijela vlasti. To je jednostavno nedozvoljivo u ustavnom i pravnom poretku i Federacije i BiH, u suprotnosti sa svim međunarodnim standardima. I ukoliko postoji najmanja doza odgovornosti i morala, očekujem da predsjednica CIK-a podnese ostavku na ovu vrlo značajnu funkciju“, smatra Korać.
Koalicioni partner, SDA pozdravila je Inckovu odluku ocijenivši da doprinosi rješavanju problema u BiH, kaže Denis Zvizdić, novoizabrani predsjedavajući Predstavničkog doma federalnog parlamenta.
„Mislim da je i odluka OHR-a na fonu svih razgovora ili pretpostavki u posljednje vrijeme, a to je da će sve institucije, uključujući naravno i OHR, sačekati odluku Ustavnog suda kao jedine mjerodavne institucije koja može prosuditi u ovom slučaju“, kaže Zvizdić.
Reakcija je trebala doći još ranije
Istovremeno, u HDZ-u kažu kako nisu očekivali da će se visoki predstavnik sada uključiti u rješavanje krize koja traje mjesecima. Suspenzijom odluka CIK-a visoki predstavnik se grubo umiješao u provođenje izbornih rezultata u zemlji, smatra podpredsjednik HDZ-a Marinko Čavara.
„Očigledno je da su prekršeni zakon i Ustav BiH prilikom tzv. konstituiranja vlasti u federaciji. Iznenađuje odluka OHR-a prije svega iz razloga što se trebao sačekati stav Apelacijskog suda BiH, da vidimo njihov stav po pitanju odluke Izbornog povjerenstva. Prema tome, upitno je i s kojim ciljem je OHR danas reagirao na ovakav način suspendirajući odluke Središnjeg izbornog povjerenstva“, rekao je Čavara.
Čavara dodaje da će se nakon posljednjih odluka OHR-a situacija u Federaciji dodatno komplikovati.
„U situaciji kad se, ponavljam, ne poštuje Ustav, ne poštuje zakon, ne poštuju institucije BiH, kad se omogući nezakonito i neustavno preuzimanje vlast, onda su sve opcije otvorene, onda dobijamo anarhiju“, smatra on.
Prema mišljenju analitičara, potpuno je je neobjašnjivo zašto se Kancelarija visokog predstavnika, pa i Savjet za provođenje mira nisu oglasili i ranije, jer je Federacija već mjesecima u krizi, i kada je bilo vidjivo da među liderima političkih partija nema dogovora.
Reakcija visokog predstavnika trebala je doći još davno prije, ističe predjsednik NVO Forum građana Tuzle Vehid Šehić.
„Postavlja se pitanje zašto visoki predstavnik nije ranije - reagovao onog trenutka kad su se počeli kršiti i prekoračivati ustavni i zakonski rokovi. Ja sam uvijek tvrdio da je ovo nadležnost Ustavnog suda“, rekao je Šehić.
Na pitanje da li je i visoki predstavnik trebao sačekati odluku Ustavnog suda, koja je najavaljena za 30. mart, i hoće li njegovo djelovanje na neki način prejudicirati sudske odluke, Šehić odgovara:
„Visoki predstavnik ima ovlaštenja. Postavlja se jedno drugo pitanje: pošto iz Izborne komisije BiH tvrde da su oni nadležni za provođenje izbora, onda je logično pitanje šta je Izborna komisija preduzela da se ispoštuju Ustavom i zakonom predviđeni rokovi za konstituisanje Doma naroda FBiH, zašto nije odredila datum održavanja izbora delegata u kantonalnim skupštinama kako ne bi došlo o kršenja Ustava od strane određenih političkih stranaka.“