Saga o konstituisanju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine se nastavlja. Šest mjeseci od održavanja izbora konstituisan je jedino Zastupnički dom državnog parlamenta. Vlada radi u tehničkom mandatu, a kako se ne zna ko će činiti buduću koaliciju, nije poznat ni sastav Doma naroda Paralmenta BiH.
Mjesecima su trajali pregovori, i to neuspješno. Za to vrijeme formirana su dva politička bloka - na jednoj strani četiri stranke koju predvodi SDP, a na drugoj dva HDZ-a sa Dodikovim socijaldemokratima.
Krajem marta pozicije su i dalje potpuno suprotstavljene. To potvrđuje i dogovor o principu učestvovanja u vlasti na državnom nivou, kojeg su u Mostaru u petak potpisali Milorad Dodik, Dragan Čović, Božo Ljubić i Mladen Bosić.
Ponovili su već poznate stavove - kako se prilikom konstituisanja vlasti trebaju poštovati principi ravnopravnosti konstitutivni naroda, ali najvećim dijelom su se obrušili na SDP.
„Ovo je poraz i politike koju je godinama provodila SDP stvarajući jednu iluziju o BiH na način da su samo oni legitimni zato što sebe krste kao građane, a u suštini su bili prikrivena bošnjačka drugoročna politika koja je, naravno, morala da bude poražena na ovaj način“, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović kaže kako će u narednim danima biti nastavljeni odvojeni stranački razgovori oko formiranja vlasti na nivou BiH. I za Čovića SDP je trn u oku.
„Ne dao Bog da je SDP bošnjački narod. Tada bi svi trebali biti danas zavrnuti ovdje. SDP čak neće ni da kaže da je bošnjačka stranka. Tako da na ono pitanje s kojim ćemo bošnjačkim strankama razgovarati, krug je prilično skučen jer jedan dio stranaka se utrkivao donedavno, kad smo mi predstavljali sebe kao hrvatski blok, kao srpski blok i kao bošnjački blok, pa su dvije stranke kazale: ’Oprostite, mi nismo bošnjačke stranke.’“, ustvrdio je Čović.
„Bez stranaka potpisnica ovoga sporazuma danas nema ni zakonodavne ni izvršne vlasti na razini države“, kaže predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić.
Dva tasa na vagi
I dok traju politička nadmudrivanja, u medijima su se pojavile spekulacije kako na državnom nivou Čović i Dodik pokušavaju da izbjegnu SDA i SDP i naprave koaliciju sa Radončićevom strankom Savezom za bolju budućnost i Silajdžićevom Strankom za BiH, koja je potpuni gubitnik oktobarskih izbora.
Iako je Fahrudin Radončić nedavno izjavio da neće dozvoliti da jedna politička opcija kažnjava drugu preko njegove stranke, čini se da su se stavovi u toj stranci promijenili.
Lideri SDP-a i SDA Zlatko Lagumdžija i Sulejman Tihić i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Alija Izetbegović na konstituiranju Doma naroda Parlamenta FBiH, 17. marta 2011„Ali bismo bili faktori i subjekat te vlasti samo u onim situacijama u kojima bi to bilo krajnji u spašavanju činjenica da BiH mora imati vlast“, navodi Fehim Škaljić, predsjednik Glavnog odbora.
Kakva je trenutna pozicija Stranke za BiH, pitali smo jednog od funkcionera te političke partije Beriza Belkića.
„O tome kako ćemo se ponašati u samom procesu konkretnom, mi nismo donijeli još nikakve odluke. O tome će odlučivati organi stranke“, kazao je Belkić.
SDP, koja je zajedno sa SDA, HSP-om i Strankom Radom za boljitak formirala vlast na nivou Federacije, u pregovore o formiranju vlasti na državnom nivou spremna je ići samo sa onima koji žele ispuniti uslove, manje-više predstavljene u Programskoj platformi.
„Ako je moguće napraviti tu vlast bez, kako nas zovu, platformašima, nek je naprave bez nas. Nek probaju, nek je prave. U krajnjoj liniji ako oni to mogu napraviti, mi se tome ne možemo suprotstaviti. Ali pitanje je da li mogu“, kaže član Predsjedništva SDP-a Slobodan Popović.
Još kada su u novembru počeli razgovori o formiranju vlasti u BiH, Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, prognozirao je da neće biti završeni do ljeta ove godine. Sličan stav iznosi i danas:
„I dalje ostaje moje uvjerenje da se vlast neće brzo formirati. Sad sam već u poziciji da mogu da kažem da bih bio sretan ako bi to bilo i do ljeta.“
Međunarodna zajednica od održavanja opštih izbora uporno upozorava kako vlast što prije treba formirati. To je, uostalom, bio i jedan od zaključaka kojeg su u ponedjeljak potpisali ministri vanjskih poslova Evropske unije.
Neformiranje vlasti, pored ekonomskih, imaće i druge posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko za dvije sedmice ne izabere parlamentarnu delegaciju u Vijeću Evrope, BiH neće moći učestvovati u radu tog tijela. Ta činjenica, ali i ona da su građani BiH taoci svega što se dešava, bosanskohercegovačke političare ne zabrinjava.
Mjesecima su trajali pregovori, i to neuspješno. Za to vrijeme formirana su dva politička bloka - na jednoj strani četiri stranke koju predvodi SDP, a na drugoj dva HDZ-a sa Dodikovim socijaldemokratima.
Krajem marta pozicije su i dalje potpuno suprotstavljene. To potvrđuje i dogovor o principu učestvovanja u vlasti na državnom nivou, kojeg su u Mostaru u petak potpisali Milorad Dodik, Dragan Čović, Božo Ljubić i Mladen Bosić.
Ponovili su već poznate stavove - kako se prilikom konstituisanja vlasti trebaju poštovati principi ravnopravnosti konstitutivni naroda, ali najvećim dijelom su se obrušili na SDP.
„Ovo je poraz i politike koju je godinama provodila SDP stvarajući jednu iluziju o BiH na način da su samo oni legitimni zato što sebe krste kao građane, a u suštini su bili prikrivena bošnjačka drugoročna politika koja je, naravno, morala da bude poražena na ovaj način“, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović kaže kako će u narednim danima biti nastavljeni odvojeni stranački razgovori oko formiranja vlasti na nivou BiH. I za Čovića SDP je trn u oku.
„Ne dao Bog da je SDP bošnjački narod. Tada bi svi trebali biti danas zavrnuti ovdje. SDP čak neće ni da kaže da je bošnjačka stranka. Tako da na ono pitanje s kojim ćemo bošnjačkim strankama razgovarati, krug je prilično skučen jer jedan dio stranaka se utrkivao donedavno, kad smo mi predstavljali sebe kao hrvatski blok, kao srpski blok i kao bošnjački blok, pa su dvije stranke kazale: ’Oprostite, mi nismo bošnjačke stranke.’“, ustvrdio je Čović.
„Bez stranaka potpisnica ovoga sporazuma danas nema ni zakonodavne ni izvršne vlasti na razini države“, kaže predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić.
Dva tasa na vagi
I dok traju politička nadmudrivanja, u medijima su se pojavile spekulacije kako na državnom nivou Čović i Dodik pokušavaju da izbjegnu SDA i SDP i naprave koaliciju sa Radončićevom strankom Savezom za bolju budućnost i Silajdžićevom Strankom za BiH, koja je potpuni gubitnik oktobarskih izbora.
Iako je Fahrudin Radončić nedavno izjavio da neće dozvoliti da jedna politička opcija kažnjava drugu preko njegove stranke, čini se da su se stavovi u toj stranci promijenili.
Kakva je trenutna pozicija Stranke za BiH, pitali smo jednog od funkcionera te političke partije Beriza Belkića.
„O tome kako ćemo se ponašati u samom procesu konkretnom, mi nismo donijeli još nikakve odluke. O tome će odlučivati organi stranke“, kazao je Belkić.
SDP, koja je zajedno sa SDA, HSP-om i Strankom Radom za boljitak formirala vlast na nivou Federacije, u pregovore o formiranju vlasti na državnom nivou spremna je ići samo sa onima koji žele ispuniti uslove, manje-više predstavljene u Programskoj platformi.
„Ako je moguće napraviti tu vlast bez, kako nas zovu, platformaš
"Ako je moguće napraviti tu vlast bez, kako nas zovu, platformašima, nek je naprave bez nas", poručuje član Predsjedništva SDP-a Slobodan Popović.
Još kada su u novembru počeli razgovori o formiranju vlasti u BiH, Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, prognozirao je da neće biti završeni do ljeta ove godine. Sličan stav iznosi i danas:
„I dalje ostaje moje uvjerenje da se vlast neće brzo formirati. Sad sam već u poziciji da mogu da kažem da bih bio sretan ako bi to bilo i do ljeta.“
Međunarodna zajednica od održavanja opštih izbora uporno upozorava kako vlast što prije treba formirati. To je, uostalom, bio i jedan od zaključaka kojeg su u ponedjeljak potpisali ministri vanjskih poslova Evropske unije.
Neformiranje vlasti, pored ekonomskih, imaće i druge posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko za dvije sedmice ne izabere parlamentarnu delegaciju u Vijeću Evrope, BiH neće moći učestvovati u radu tog tijela. Ta činjenica, ali i ona da su građani BiH taoci svega što se dešava, bosanskohercegovačke političare ne zabrinjava.
