Hrvatska kreće u modernizaciju svog borbenog zrakoplovstva. Vijeće za obranu odlučilo je među pet prispjelih ponuda izabrati 400 milijuna eura tešku izraelsku ponudu 12 rabljenih lovaca F-16 Barak. Odluka je izazvala kritike dijela javnosti i eksperata zbog trošenja novca za oružje, kupnje rabljenih aviona i najave izraelskih investicija, za koje stižu upozorenja da bi bile protiv pravila Europske unije.
Hrvatski lovci Mig-21Bis otići će u zasluženu mirovinu. Zamijenit će ih eskadrila od 12 upotrebljavanih lovaca 4. generacije F-16 Barak američke proizvodnje sa izaelskom doradom, izabralo je državno Vijeće za obranu i takvu odluku preporučilo Vladi. Hrvatska će platiti Izraelu tri milijarde kuna (400 milijuna eura) u 10 godišnjih rata. Prvi bi avioni trebali stići do 2020. godine, a cijela eskadrila do 2022. godine.
Ministar obrane i velik zagovornik obrambene suradnje sa Izraelom Damir Krstičević je najavio: „Dobivamo avion koji je vrlo moćan! On je u funkciji odvraćanja, mira i sigurnosti.“
Pri donošenju odluke vrednovalo se četiri parametra – strateško partnerstvo, sposobnosti aviona, financijski dio i investicije.
„Država s kojom namjeravamo raditi posao je Izrael. Sa tom državom napravit ćemo strateško partnerstvo. Ovo nije samo trošak, nego i prilika da ovaj partner uloži onoliku količinu novaca koliko ćemo mi platiti u 10 godina za ove avione.“
Dio javnosti negoduje jer se novac troši na oružje, umjesto na zdravstvo, školstvo, mjere protiv poplava i požara
Avion kojeg Hrvatska kupuje je izraelska modernizacija 25 godina stara američkog Lockheed Martina F-16 C/D, sa dodanom izraelskom avionskom elektronikom, samoobrambenim sustavima, radarima i modernim projektilima Python 4 i 5 "zrak-zrak" i "zrak-zemlja" Popeye i Spice. Osim toga, znatno mu je povećan domet i nosivost nego kod američkog originala.
Otpale su švedska ponuda za nove „Gripene“ C, američka za nove F-16V i grčka za rabljene F-16C, koja je navodno bila i jeftinija od prihvaćene izraelske ponude. Ranije je iz igre otpala i južnokorejska ponuda trenažno-borbenog lovca FA-50.
Dio javnosti negoduje jer se novac troši na oružje, umjesto na zdravstvo, školstvo, mjere protiv poplava i požara i slično, što su – kako kažu neki - stvarne, a ne izmišljene prijetnje Hrvatskoj. Urednik na tportalu i poznavatelj vojne problematike Vanja Moskaljov u izjavi za naš program dijeli zabrinutost dijela analitičara što nisu kupljeni novi avioni, odnosno što nisu prihvaćene švedska ili američka ponuda.
„To u startu je skuplje, ali – dugoročno gledano – kroz 30 ili 40 godina koliko bi ti novi avioni trajali ispalo bi jeftinije nego ovako, jer ovi avioni koji su uzeti trajat će 10, 15, maksimum 20 godina, a onda će se morati ići u novu nabavu. A i sami troškovi održavanja i letenja polovnih aviona su puno viši nego troškovi održavanja novih aviona. Dakle, kada se podvuče crta, nakon nekih 30-40 godina razlika može biti čak i dvostruko veća u korist novih aviona. da smo njih uzeli, na tako dugi rok potrošili bismo manje novaca.“
On pozdravlja hrvatsko-izraelsku obrambenu suradnju, podsjeća da je Hrvatska prošlog ljeta poslala jedan canadair na gašenje požara u Izraelu, na čemu su Izraelci bili iznimno zahvalni, ali pita - je li ovo bio pravi način?
„Moje je mišljenje da bismo puno dalje dogurali kod Izraelaca da donesemo strogu zabranu korištenja pozdrava 'Za dom spremni' ili da zabranimo imenovanje ulica po Mili Budaku. To bi kod Izraelaca puno bolje odjeknulo nego 400 milijuna eura, što i nije neki novac kada se razgovara na međudržavnoj razini.“
Poznavatelja problematike Gordana Bosanca iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS) u izjavi za naš program brine što nitko od vlasti nije rekao da su svi dodatni offset programi - dakle svi dodatni gospodarski ugovori koji bi išli uz nabavu aviona, a nisu specifično vezani uz održavanje i popravak aviona - temeljem legislative Europske unije – nezakoniti.
Naime, tu se radi o tome da – ako bi sada Izrael htio s nama surađivati i investirati u poljoprivredu i navodnjavanje - oni bi kršili tržišnu utakmicu na teritoriju Europske unije. Hrvatska njih ne smije preferirati zbog aviona, jer mora biti jednako tržište za sve igrače unutar Europske unije, i bojim se da će sve te priče o dodatnom gospodarskim investicijama pasti u vodu zato što je trenutno offset program de facto zabranjen u Europskoj uniji.“
Radi izuzetnog interesa javnosti Ministarstvo obrane održalo je i posebnu konferenciju za novinare na kojoj je javnost izvijestilo o svim elementima natječaja.
Facebook Forum