Dostupni linkovi

Finska policija kaže da je maltretiranje bilo motiv za pucnjavu u školi


Ožalošćeni pale svijeće ispred škole u kojoj se desio napad, Vanta, Finska, 2. aprila 2024.
Ožalošćeni pale svijeće ispred škole u kojoj se desio napad, Vanta, Finska, 2. aprila 2024.

Dvanaestogodišnjak osumnjičen za ubistvo dječaka i ranjavanje dvije djevojčice u školi u Finskoj, bio je motiviran maltretiranjem saopštila je tamnošnja policija.

Dječak je priveden 2. aprila sat vremena nakon što je u školi otvorio vatru na drugu djecu u školi Viertola. Ranjene djevojčice nalaze se u bolnici i imaju povrede opasne po život. Jedna od ranjenih djevojčica je porijelom sa Kosova.

Zastave na javnim zgradama širom Finske spuštene su na pola koplja, a u zemlji je proglašen dan žalosti.

"Danas smo saznali da se iza tragedije krije maltretiranje", rekao je za Reuters glavni istražitelj Marko Sarkka. Preliminarna policijska istraga potvrdila je da je dječak bio meta maltretiranja, naveli su istražitelji u odvojenom saopštenju. Nije saopšteno da li je napadač ciljao žrtve posebno.

Otvorena je istraga o ubistvu i pokušaju ubistva. Međutim, zbog svoje dobi osumnjičeni ne može biti krivično odgovoran i sada se nalazi pod brigom socijalne zaštite.
Policija je takođe otkrila da je osumnjičeni prijetio učenicima na putu do škole u oblasti Siltamakija.

U zemlji je u rastu broj slučajeva maltretiranja u školama, pri čemu je 8,6 posto učenika od 12 godina reklo da se nalaze na meti barem jednom sedmično, što je porast u odnosu na 7,2 posto iz 2019. godine pokazali su podaci Instituta za javno zdravlje.

Dozvola za pištolj korišten u napadu u srijedu pripadala je rođaku osumnjičenog, navodi policija. Nije poznato kako je dječak došao do oružja.

"Policija ovo istražuje kao poseban prekršaj vatrenog oružja", navodi se u saopštenju istražitelja.

Škola Viertola u Vanti ima 800 učenika i 90 zaposlenih i pohađaju je učenici od sedam do 15 godina.

Nakon smrtonosnih pucnjava u školama 2007. i 2008. godine, Finska je 2010. pooštrila zakone o oružju i uvela test sposobnosti za sve podnosioce zahtjeva za dozvolu za oružje. Minimalna starosna dob za podnosioce zahtjeva također je povećana na 20 godina sa 18 godina.

Postoji više od 1,5 miliona licenciranog vatrenog oružja i oko 430.000 vlasnika dozvola U zemlji od 5,6 miliona stanovnika ima više od 1,5 miliona izdatih licenci za oružje.

Izvor: Reuters, BBC
XS
SM
MD
LG