Dostupni linkovi

Napredak u dijalogu ili ostati bez EU fondova: Za šta će se Kurti i Vučić odlučiti?


Premijer Kosova Aljbin Kurti (levo) i predsednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku lidera Zapadnog Balkana i EU u Skoplju, Severna Makedonija, januar 2024.
Premijer Kosova Aljbin Kurti (levo) i predsednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku lidera Zapadnog Balkana i EU u Skoplju, Severna Makedonija, januar 2024.

Utvrđivanje načina za implementaciju Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije trebala bi da bude glavna tema sastanka između premijera Kosova Aljbina (Albin) Kurtija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića 26. juna u Briselu, smatra politički analitičar iz Prištine, Visar Imeri (Ymeri).

"Dijalog na najvišem političkom nivou se održava ili da se postigne neki sporazum ili da se razgovara kako sprovesti ono što su dogovorili", precizira Imeri u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kurti i Vučić vode dijalog na najvišem političkom nivou kojim posreduje Evropska unija. Dvojica lidera se, međutim, nisu sastala od sredine septembra prošle godine.

Politikolog iz Beograda Ognjen Gogić ocenjuje, pak, da je sastanak za sredu sazvan samo kako bi se pokazalo da je "dijalog u životu", ali ne očekuje konkretne rezultate.

"Daleko od toga da nema o čemu da se priča, ali su male šanse da se o bilo čemu dogovore", smatra Gogić.

Visoki predstavnik EU Žozep Borelj (Josep Borrell) je 24. juna rekao da se nada napretku u dijalogu, te da postoji Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa koji se mora implementirati na terenu.

Naveo je da "postoji problem" o implementaciji dogovora postignutih u okviru dijaloga, ali je istakao neophodnost održavanja sastanaka na visokom nivou "kako bi smo znali gde smo".

Gde je dijalog Kosova i Srbije?

Kosovo i Srbija su krajem februara 2023. prihvatili Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa, kojim bi trebala da budu rešena brojna otvorena pitanja.

Potom je sredinom marta usaglašen i Aneks dokument za implementaciju tog Sporazuma ali su strane u međuvremenu počele da izražavaju svoje rezerve.

Zvanična Priština insistira na potpisivanju ovog Sporazuma kako bi se osigurala puna implementacija, dok Beograd odbija tako nešto uz obrazloženje da ne može prihvatiti članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama.

S druge strane, iz Evropske unije su u nekoliko navrata stavili do znanja da je Sporazum pravno obavezujući za obe strane bez obzira što nije potpisan.

Iz Vlade Kosova su prošle nedelje za RSE naveli da se očekuje da na sastanku 26. juna između Kurtija i Vučića glavni fokus bude na primeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, te Aneksa za njegovu primenu i napretku u dijalogu.

U međuvremenu je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 24. juna u obraćanju javnosti naveo da će beogradska strana biti konstruktivna, te da će se truditi da probleme rešava dijalogom.

Prethodno su iz EU naveli da će se sa Kurtijem i Vučićem najpre odvojeno sastati visoki predstavnik Borelj i specijalni izaslanik za dijalog Miroslav Lajčak, nakon čega će uslediti zajednički sastanak.

Ovo će biti prvi sastanak Kurtija i Vučića u okviru dijaloga nakon dešavanja u Banjskoj na severu Kosova 24. septembra prošle godine, kada je naoružana grupa Srba napala policiju Kosova i ubila jednog oficira.

Kosovo je za ovaj napad optužilo Srbiju, što je Beograd negirao.

Na severu Kosova ubijen policajac
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:26 0:00

Na stolu i druge teme?

Visar Imeri, izvršni direktor Instituta za socijalnu politiku "Musine Kokalari", smatra da bi na predstojećem sastanku moglo da se razgovara i o povlačenju odluke Vlade Kosova o zabrani uvoza robe iz Srbije.

Vlada Kosova je odluku o zabrani uvoza robe iz Srbije donela sredinom juna 2023. zbog bezbednosnih razloga kao odgovor na hapšenje trojice kosovskih policajaca od strane srpskih snaga.

Policajci su, u međuvremenu, oslobođeni, ali Kosovo nije ukinulo ovu meru, iako je međunarodna zajednica pozivala na tako nešto uz obrazloženje da je neophodno slobodno kretanje ljudi i robe.

S druge strane, politikolog Ognjen Gogić ne isključuje mogućnost da se 26. juna u Briselu pokrene i pitanje implementacije Sporazuma o otvaranju glavnog mosta u Mitrovici za saobraćaj.

"Mala je šansa da će postići saglasnost (o implementaciji tog sporazuma), zbog toga je Lajčak i rekao da most ne treba otvarati ukoliko se ne postigne dogovor", kaže on.

Kosovske vlasti su najavile da bi ovog leta mogao da se otvori glavni most preko Ibra, koji Mitrovicu deli na južni deo u kome živi većinsko albansko stanovništvo i severni, u kome su većina pripadnici srpske zajednice.

Iako postoji Briselski sporazum o otvaranju ovog mosta, Evropska unija je rekla da do toga treba da dođe na miran način, u razgovoru sa lokalnim stanovništvom. Iz misije KFOR-a, čiji se pripadnici nalaze na samom mostu, pak, kažu da se svaka odluka u vezi otvaranja mosta za saobraćaj treba doneti u okviru dijaloga Kosova i Srbije.

Kakva su očekivanja građana?

Građani Kosova iz redova albanske i srpske zajednice, sa kojima je razgovarala ekipa RSE, nemaju velika očekivanja od sastanka između Kurtija i Vučića u sredu jer, kako kažu, nedostaje politička volja na obe strane kada je reč o normalizaciji odnosa.

"Nisu ozbiljni, samo nam gube vreme i energiju", kaže Muharem iz Prištine.

Bajram, pak, smatra da se sastanak na visokom nivou ne treba ni održavati ako se od Kosova očekuje da formira zajednicu opština sa srpskom većinom.

"Niko na svetu nema veća prava od Srba na Kosovu. Šta će im zajednica (opština sa srpskom većinom), ne treba da postoji", smatra on.

Zajednica opština sa srpskom većinom bi Srbima na Kosovu trebala da pruži veća prava, odnosno jedan nivo samomenadžiranja.

Drita, pak, napominje da ne prati politiku puno ali da ipak ne veruje da u skorije vreme može doći do napretka u odnosima Kosova i Srbije.

"Svako priča svoju stranu priče, niko ne zna šta se stvarno dešava. Ne očekujem ništa ni od ovog sastanka, uvek je isto", kaže ova građanka Prištine.

Sa njom se slaže i Filip iz Severne Mitrovice, opštine sa srpskom većinom na severu Kosova.

"Mi nemamo uvid u ono šta oni pričaju, šta oni rade, posle uvek jedna strana kaže jedno, druga strana kaže drugo… Očekujem isto i sada, možda da se otvori most jer su oni (kosovske vlasti) to zacrtali", navodi on.

Konkretne rezultate ne očekuju ni Aleksandra i Mladen, takođe iz Severne Mitrovice.

"Nisam očekivala ni da će da se sretnu, treba da postoje neke šanse da dođe do dogovora, da se bar implementira ono što je dogovoreno. Nijedan sastanak do sada nije dao rezultate, pa ne verujem da će sada", kaže Aleksandra.

"A ne znam ni što se sastaju, da nam pričaju o demokratiji i da nas lažu", poručuje Mladen.

Od čega zavisi implementacija Sporazuma?

Politikolog Ognjen Gogić kaže da će međunarodna zajednica insistirati da se Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa sprovede, ali da je tako nešto na terenu teško izvodljivo.

Gogić: Udaljeni stavovi strana
Gogić: Udaljeni stavovi strana

"Obe strane su toliko puta iznele svoje (suprotstavljene) stavove da ne postoji prostor za približavanje. Srbija će reći da je zajednica srpskih opština preduslov da se ide dalje, dok će Priština, s druge strane, reći da mora da se potpiše Sporazum. Teško je razumeti zašto je po ko zna koji put potrebno da se konstatuje koliko su stavovi strana udaljeni", kaže Gogić.

Visar Imeri, pak, kaže da napredak ka implementaciji Sporazuma zavisi od toga šta se od strana očekuje.

"Ako se očekuje da Kurti napravi prvi korak ka uspostavljanju zajednice opština sa srpskom većinom, to se neće desiti pre izbora na Kosovu koji se očekuju krajem ove godine ili početkom naredne. Ali tu je još jedan faktor koji ovaj sastanak čini važnim a to je da će Kurti i Vučić još jednom biti obavešteni da Sporazum i plan implementacije postoji, i da neće uzeti ni jedan cent (od EU) za Zapadni Balkan ako ne naprave korake napred", ukazuje Imeri.

Da pristup Kosova i Srbije EU fondovima zavisi od napretka u dijalogu, strane je prošle nedelje obavestio i Miroslav Lajčak, koji je boravio u iznenadnoj poseti Prištini i Beogradu.

Planom EU predviđeno je izdvajanje fonda od šest milijardi evra za zemlje Zapadnog Balkana za period 2024-2027, kako bi se ubrzale evropske integracije ovog regiona.

Međutim, Lajčak je podvukao da Kosovo i Srbija imaju kao preduslov konstruktivan angažman u dijalogu da bi dobili pristup ovim fondovima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG