Stotine hiljada ljudi napustilo je Rusiju nakon invazije te države na Ukrajinu i početka mobilizacije u jesen 2022. Za odredišta najčešće su birali destinacije poput Kazahstana, Uzbekistana, Kirgistana, Srbije i Turske.
Ipak, od decembra 2022. broj izdatih privremenih boravišnih dozvola u Turskoj značajno se smanjio, piše Tatarski servis Radija Slobodna Evropa.
Do kraja 2022. boravišnu dozvolu u toj državi imalo je 154.000 Rusa, dok je u maju ove godine taj broj pao na 96.000. To znači da je trećina ruskih državljana napustila zemlju.
Jedna od njih je 30-ogodišnja Tatarka, koja radi kao novinarka u jednom mediju na ruskom jeziku.
U jesen 2022. sa suprugom i trogodišnjim djetetom došla je u grad Mersin, na jugu Turske.
Ipak, bila je prisiljena da se preseli u Srbiju, nakon što joj boravišna dozvola nije produžena.
Zašto nije navedeno ime sagovornice?
Ruske vlasti označile su Radio Slobodna Evropa kao "nepoželjnu organizaciju". U Rusiji je saradnja sa "nepoželjnom organizacijom" kažnjiva . Zato, iako RSE zna ime sagovornice, ne navodi njeno ime iz bezbjednosnih razloga.
U Tursku su otišli slučajno
"U Tursku smo se preselili krajem septembra 2022. Razlog je jasan - proglašena je mobilizacija u Rusiji", kaže za Radio Slobodna Evropa.
Njoj i njenoj porodici je bilo važno da Rusiju napuste prije referenduma o pripajanju okupiranih teritorija Ukrajini.
Nakon tog referenduma, koji međunarodna zajednica nije priznala, pojavila se zabrinutost da će doći do pune mobilizacije pod izgovorom da je "Ukrajina izvršila invaziju na rusku teritoriju" i da niko neće biti pušten iz zemlje.
"U Tursku smo otišli slučajno. Nije bilo nikakvih unaprijed smišljenih planova. Prvo smo došli u Istanbul, a onda smo stekli poznanike u Mersinu i odlučili da se tamo preselimo. Mislili smo da ćemo neko vrijeme ostati u tom gradu i posmatrati situaciju u svijetu", navodi sagovornica RSE.
Kaže da su se mnogi njeni prijatelji i poznanici odselili u Tursku.
Nekome je bilo zgodnije da ostane u Istanbulu, neko je odabrao turistička mjesta kao što su Antalija, Alanja, Kaš.
Njoj je rečeno da će joj u Mersinu mnogo lakše da dobije boravišnu dozvolu.
"Zato smo odlučili da ne idemo tamo, misleći da nam uskoro možda neće dati dozvolu da živimo ni ovdje. To se i desilo", kazala je.
- Čečeni koje Rusija traži zbog navoda o ekstremizmu nadaju se zaštiti BiH
- Turski disidenti u Srbiji strepe od Erdoanove posete
Sa porodicom je po dolasku u Mersin podnijela zahtjev, tako da su u decembru 2022. već imali boravišnu dozvolu.
"U tom je smislu bilo ispravno što smo odabrali Mersin, jer u većim gradovima poput Antalije morate da čekate nekoliko mjeseci nakon prijave, a ljudi koji su tamo podnijeli zahtjev u isto vrijeme kad i mi više nisu mogli da dobiju boravišnu dozvolu", navela je.
Kazala je da su ih u Mersinu pozvali na razgovor dvije sedmice nakon prijave i dali im boravišnu dozvolu.
"Već tada smo suprug i ja mislili da nećemo moći dugo da ostanemo u ovoj zemlji. Dobili smo boravišnu dozvolu na godinu i niko nije znao šta će biti nakon toga".
Kaže da su u oktobru 2023. predali dokumente za produženje boravišne dozvole.
Tada su boravišne dozvole produžene svim građanima Rusije, ali samo na pola godine.
Postavljen je i novi uslov: potrebno je priložiti veliku količinu novca na bankovni račun, a taj se novac ne smije koristiti, to je kao "depozit".
"To je bilo 9.000 eura za našu tročlanu porodicu. Sredstva smo pronašli i stavili na račun. Isto su učinili i mnogi naši poznanici".
U imigracionom centru rečeno im je da će im se boravišna dozvola ubuduće produžavati bez ikakvih problema, ako se budu pridržavali tog finansijskog pravila.
Nakon pola godine, ponovno su prikupili sva dokumenta i predali zahtjev za produženje.
Ipak, od prijatelja koji su se prijavili prije njih saznali su da nije dovoljno uplatiti novac, već i da im treba i bankovna potvrda da pametno raspolažu novcem.
"I to smo nabavili ali, iako smo ispunili sve uslove i imali sva dokumenta, rečeno nam je da to nije dovoljno za podizanje novca sa bankovnog računa. Na zahtjeve koje su nam postavili prije pola godine - da na bankovnom računu imamo 9.000 eura - uglavnom se nije obraćala pažnja", kazala je tatarska novinarka.
Na kraju su im u migracionom centru rekli da boravišna dozvola više nikome ne produžava.
"Pokazalo se da boravišna dozvola nije produžena nijednoj osobi koju smo u to vrijeme poznavali. Većini onih koji su se prijavili nešto ranije odobreno je produženje za još šest mjeseci, ali je prilika već nakon toga zatvorena", kaže sagovornica RSE.
Proizvoljno tumačenje pravila u Turskoj
Pravila za dobijanje boravišne dozvole u Tuskoj su proizvoljna, podložna promjenama i mijenjaju se bez prethodne najave.
"Čak i ako su vam svi dokumenti uredni i ispunjavate sve uslove – mogu vas odbiti. Dakle, ne možete planirati svoju budućnost u Turskoj", kaže sagovornica RSE.
Smatra da među onima koji sada napuštaju Tursku ima ne samo onih koji ne mogu da dobiju dokumente, nego i onih koji su zabrinuti za budućnost.
"Ljudi donose svoj zarađeni novac u zemlju, a rekla bih da taj novac nije mali, polažu ga u lokalne banke, plaćaju rentu za stan, donose novac iz inostranstva u domaću ekonomiju - ali ispada da to Turskoj ne treba", rekla je.
Boravišna dozvola u Turskoj se može dobiti na osnovu kupovine kuće.
Iako u početku nije bilo nikakvih ograničenja vezanih uz kupovinu stambenog prostora, sada je i to pravilo neizvjesno.
"[U početku] Čak i da ste kupili stan za 20-30 hiljada dolara, dali bi vam boravišnu dozvolu. Onda je uvedeno pravilo da minimalna cijena stana treba da bude najmanje 75 hiljada dolara. Sada je još više porasla, pa je potrebno kupiti kuću za najmanje 200 hiljada dolara".
Selidba i život u Srbiji
Nakon što im nisu produžili dokumente u kancelariji za migracije dobili su deset dana da napuste Tursku.
"Za deset dana, naravno, ne može se izdati viza ni za jednu državu. Zato smo birali među zemljama u koje smo mogli ući bez vize".
Razmišljali su o zemljama Zajednice nezavisnih država, ali su se na kraju odlučili za Srbiju.
"Bilo je mnogo stereotipa o Srbiji. Čula sam da ovdje ima mnogo proruski orijentisanih ljudi. Iako ne živim dugo u Srbiji, vidim da to nije tako. Devet od deset ljudi ne odobrava rusku politiku i rat u Ukrajini", navela je.
- Beloruski novinar poziva Srbiju da ga ne izručuje Minsku
- Srbija više od tri meseca drži turskog političara bez slobode kretanja
"U Srbiji vole ljude iz Rusije i ljude koji govore ruski. Bilo je ljudi koji su rekli: 'Hvala vam što ste došli ovdje i pomogli našoj privredi.' Rekla bih da razumiju i podržavaju našu situaciju. Upoznali smo samo jednu osobu koja je podržavala rusku vladu".
"Prvo smo ovu državu smatrali privremenom opcijom, ali, znate, jako mi se sviđa ovdje. Moj suprug i ja razmišljamo o tome da možda ostanemo. Moj sin ima tri godine i još imamo priliku da se preselimo. Ali za nekoliko godina krenuće u školu, a prije toga želimo da pronađemo neko stabilno i bezbjedno mjesto. Srbija mi se svakim danom sve više sviđa".
Razmišljanje o povratku u Rusiju
Jedna od loših strana odlaska iz svoje države, kako primjećuje sagovornica RSE, je da ne možete da budete sa svojom porodicom u vrijeme nevolje.
"Moja porodica trenutno prolazi kroz ličnu tragediju. Moji bliski rođaci su mi rekli 'Možemo da prebrodimo teškoće, nemojte se još vraćati'. Samo to mi je dalo snagu i odlučnost da se ne vratim".
Kaže da joj Moskva ne nedostaje ali da joj mnogo nedostaju rođaci koji su ostali u Rusiji.
"Rasprave o povratku bile su samo na moju inicijativu jer moj muž je vrlo borben. Ako treba nešto korigovati, on će izdržati, ako je potrebna obuka, prilagodi se".
Ipak, kako zaključuje, to su samo rasprave. Za sada žive "ovdje i sada", niko ne zna što će biti sjutra.
Iseljavanje zbog rata
Dvadeset četvrtog februara 2022. godine, nakon što je Rusija započela rat protiv Ukrajine, veliki broj ljudi počeo je da napušta zemlju.
Države poput Turske, Gruzije, Jermenije, Kazahstana uglavnom su posjećivali nezavisni novinari, aktivisti, opozicioni političari, IT stručnjaci i drugi. Neko se bojao progona zbog svojih stavova, neko je otišao u inostranstvo zbog posla.
Na jesen je započeo drugi talas iseljavanja.
Dvadeset prvog septembra ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je "djelimičnu" mobilizaciju zemlje. Istog dana, na granicama Rusije sa susjednim zemljama formirali su se dugi redovi.
Prema Forbesu, Rusiju je nakon 21. septembra napustilo najmanje 700.000 ljudi, a pominje se i brojka od milion.
Facebook Forum