Na prijedlog izvjestitelja Thomasa Weitza, Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) 4. juna je odgodio glasanje o usvajanju Izvještaja o Sjevernoj Makedoniji za 24. juni.
Na početku debate Odbora za vanjske poslove EP-a, Weiz je rekao da je o izvještaju vođena intenzivna debata, da u potpunosti stoji iza njegovog sadržaja i da je njegova uloga bila da se bavi situacijom u Sjevernoj Makedoniji - a ne da rješava spor između te države i Bugarske. Ipak, kako je naglasio, bilateralni odnosi i tretman manjina jesu evropska pitanja.
Ovaj Weitzov potez je odgovor na pritisak bugarskih članova Evropskog parlamenta koji su tvrdili da je Weitz imao "nenajavljene sastanke" s makedonskim vlastima i prekršio pravila transparentnosti Evropskog parlamenta, što, prema njima, čini predloženi tekst kompromitiranim i pristrasnim.
Dva parlamentarca izvan bugarskog sastava podržala su Weitza i njegov rad, a Sanchez Amor iz grupe Socijaldemokrata rekao je da je izvještaj odličan i da žali zbog prljave kampanje, pune optužbi i insinuacija, što nije uobičajeno za EP.
Rumunski zastupnik u Evropskom parlamentu Dan Barna iz grupe Obnova osudio je kampanju protiv Weitza i rekao da to nije zaslužio.
Bugarski zastupnici u Evropskom parlamentu, Ivajlo Valčev iz grupe "Ima takvih ljudi" nazvao je odgađanje rasprave o izvještaju "mudrom, odgovornom i pravovremenom odlukom", dok je Stanislav Stojanov iz grupe "Prerodba" pozvao na istragu u EP-u o "nepravilnostima" koje su otkrili prilikom pisanja izvještaja.
Inače, Weitz u izvještaju podsjeća na potrebu održavanja zamaha i kredibiliteta procesa evropskih integracija i napominje da zemlja i dalje pokazuje posvećenost evropskim integracijama i usklađivanju s politikama EU.
"Evropski parlament poziva na brz napredak u pregovorima o pristupanju, istovremeno naglašavajući važnost usvajanja predstojećih ustavnih amandmana; ohrabruje sve političke stranke u Sjevernoj Makedoniji da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se postigao potreban konsenzus o ovim amandmanima, što bi ojačalo multietnički karakter zemlje i ubrzalo njen napredak ka članstvu u EU", navodi se u nacrtu izvještaja Weitza, koji je izvjestitelj Evropskog parlamenta za tu zemlju.
U dokumentu se, između ostalog, navodi da demokratske institucije u zemlji funkcionišu "zadovoljavajuće", ali da politička polarizacija ostaje prepreka neophodnim reformama i poziva na intenziviranje napora za jačanje vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije, reformu javne uprave i poboljšanje transparentnosti oko vlasništva nad medijima.
Čak 313 amandmana
Na osnovni predloženi tekst Izvještaja, koji je objavljen 18. marta, podneseno je ukupno 313 amandmana, od kojih većina pojašnjava ili dopunjuje neke dijelove dokumenta, ali postoje i oni koji unose novi sadržaj ili ocjene.
Posebnu pažnju privukli su amandmani koji naglašavaju makedonski jezik i identitet. Tako sam Weitz i predsjedavajući AFET-a, njemački zastupnik u Evropskom parlamentu David McAllister, predlažu amandmane za umetanje nove Tačke D sa identičnim sadržajem:
"S obzirom na to da je EU dosljedno pokazivala svoje priznanje makedonskog jezika i identiteta."
Holandski zastupnik u Evropskom parlamentu Thijs Reuten takođe predlaže dodavanje paragrafa 19a u Izvještaj, koji bi glasio:
"Uzimajući u obzir kontinuirano priznavanje makedonskog jezika i identiteta od strane EU."
Reuten predlaže još jedan amandman na Član 2 kako bi se dodao tekst "uz puno poštovanje makedonskog jezika i identiteta", dok Weitz predlaže dodavanje istog člana riječima "i puno poštovanje makedonskog jezika i identiteta".
Amandman na Član 2 zajednički predlažu zastupnici Evropskog parlamenta Dan Barna, Urmas Paet i Petras Auštrevičiuš, kojim se traži umetanje teksta "uz potpuno priznavanje makedonskog identiteta i jezika".
Hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu Carlo Resler i Davor Ivo Stier predlažu novi Član 2b koji bi glasio: "Potvrđuje važnost nedvosmislenog priznanja i poštovanja makedonskog jezika i identiteta kao sastavnog dijela baštine zemlje, ustavnog poretka, ali i evropskih vrijednosti, napominje da evropske institucije, u svojim izvještajima o zemlji i službenim dokumentima, stalno pozivaju na makedonski jezik u skladu s međunarodnim priznanjem i primjenom Prespanskog sporazuma, potvrđuje da je poštovanje jezičkog, kulturnog i nacionalnog identiteta temeljna komponenta procesa pristupanja EU i kamen temeljac demokratskih društava, što će biti dodatno potvrđeno pristupanjem porodici evropskih naroda."
Očekivanja makedonskih vlasti
Uoči sjednice AFET-a, predsjednica Gordana Siljanovska Davkova izjavila je da očekuje podršku za prijedloge koji "garantuju makedonski identitet i makedonski jezik", jer će u suprotnom to "vrlo loše govoriti o demokratskom kapacitetu Evropskog parlamenta".
"Iskreno, nisam očekivala da ću u 21. vijeku u Evropskom parlamentu pročitati ili čuti bilo kakve amandmane, zamislite u 21. vijeku da osporavaš nečiji identitet. To je nepoznata pojava, posebno jer sjedite u instituciji koja je dio EU, čiji osnovni, konstitutivni dokumenti, poput Ugovora o EU, Lisabonskog ugovora, Povelje o osnovnim pravima, garantuju poštivanje nacionalnog i kulturnog identiteta, ljudskog dostojanstva i integriteta. To je nešto šokantno", naglasila je Siljanovska Davkova.
Premijer Hristijan Mickoski je, s druge strane, ocijenio da je značajno što se u Izvještaju prvi put spominje zaseban makedonski identitet, što, prema njegovim riječima, daje Evropi šansu da ispravi historijsku nepravdu i izjavi da imamo makedonski identitet i zaseban makedonski jezik.
Naglasio je da prijedlozi nekih bugarskih zastupnika u Evropskom parlamentu da se u Izvještaju riječ "aktuelno" stavi ispred makedonskog identiteta, predstavljaju pokušaj nametanja teze da je makedonska nacija vještački stvorena na korijenima bugarske nacije.
"To neću prihvatiti i odbaciću to i nikada neću prihvatiti, jer to nema nikakve veze s evropskim ili bilo kojim drugim vrijednostima", rekao je Mickoski.
Na jučerašnjoj debati u AFET-u posvećenoj procesu pristupanja s komesarkom EU za proširenje Martom Kos, bugarski zastupnik u Evropskom parlamentu Stanislav Stojanov pitao ju je ima li neko objašnjenje ili informaciju "odakle bi moglo doći šest identičnih amandmana koji u izvještaj ubacuju makedonski jezik i identitet".
Stojanov i njegov sunarodnik Ivajlo Valčev optužili su za "curenje informacija u realnom vremenu" tokom pripreme Izvještaja i objavili da su od rukovodstva Parlamenta zatražili da zaustavi njegovo usvajanje.
Na jučerašnjoj debati u AFET-u, komesarka EU Kos izjavila je da zemlja i Bugarska trebaju započeti intenzivne razgovore i pronaći rješenje za bilateralno pitanje te da je spremna biti posrednik ako bude potrebno.
Na to je reagirao bugarski zastupnik u Evropskom parlamentu Andrej Kovačev, navodeći da između Skoplja i Sofije ne postoji bilateralno pitanje, već samo "zaključci Vijeća koji se moraju ispuniti da bi zemlja započela pregovore".
Kos je odgovorila da je to evropsko pitanje, ali i pitanje države članice i države kandidata i da o tome moraju razgovarati.
Uz Prijedlog izvještaja ide i Weitzova Izjava, odnosno objašnjenje u kojem navodi da su "godine neuspjeha i neispunjenih obećanja razumljivo dovele do frustracije, razočaranja i kontinuiranog pada javne podrške integraciji zemlje u EU, ali u ovim vremenima velikih promjena u međunarodnom svjetskom poretku, postoji obnovljeni osjećaj hitnosti i važna prilika za unapređenje procesa proširenja Unije".
Austrijski zastupnik u Evropskom parlamentu je u Izjavi dodao i da je, kako bi se prevazišao bugarski veto na početak pristupnih pregovora zemlje, EU 2022. godine "uključila zahtjeve Bugarske u zaključke Vijeća u vezi s pristupanjem Sjeverne Makedonije, pri čemu je EU djelovala kao garant za njihovu provedbu".
"Međutim, takozvani "francuski prijedlog" postavio je zabrinjavajući presedan, omogućavajući da se proces pristupanja koristi za rješavanje kulturnih i historijskih sporova", naglasio je Weitz, između ostalog, u Izjavi.
