Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, te britanski i poljski premijeri, Keir Starmer i Donald Tusk, zajednički su iz Kijeva pozvali Rusiju da pristane na potpuni i bezuslovni tridesetodnevni prekid vatre, uz obećanje veće podrške Ukrajini.
Upozorili su Moskvu da će se suočiti s "masovnim" novim sankcijama ako predsjednik Vladimir Putin odbije predloženo primirje.
Evropski lideri objavili su svoj poziv Rusiji nakon sastanka u Kijevu 10. maja sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Nakon razgovora, telefonom su razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Zelenski i njegov ministar vanjskih poslova rekli su da su se lideri složili da prekid vatre treba početi 12. maja.
"Dakle, svi mi ovdje, zajedno sa SAD-om, prozivamo Putina. Ako je ozbiljan u vezi s mirom, onda ima priliku da to pokaže", rekao je britanski premijer Keir Starmer na konferenciji za novinare. "Nema više izgovora, nema više uslova i odlaganja."
U saopštenju objavljenom na web stranici britanske vlade uoči razgovora sa Zelenskim evropski lideri ponovili su svoju podršku pozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa na sporazum o okončanju rata i pozvali Rusiju "da prestane opstruirati napore za osiguranje trajnog mira".
Lideri četiri evropske zemlje u Kijev su stigli u znak podrške Ukrajini usred sve većih poziva Rusiji da prihvati jednomjesečno primirje u trogodišnjem ratu. Oni su stigli zajedno na željezničku stanicu u Kijevu, gdje su ih je dočekao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zajedno su položili cvijeće na improviziranom spomeniku za pale ukrajinske vojnike na Trgu nezavisnosti u Kijevu tokom ceremonije obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata.
Ovo je prvi put da lideri četiri zemlje zajedno putuju u Ukrajinu, dok Friedrich Merz prvi put posjećuje Ukrajinu kao novi kancelar Njemačke.
U saopštenju objavljenom na web stranici britanske vlade, ponovili su svoju podršku Trumpovom pozivu na sporazum o okončanju rata i pozvali Rusiju "da prestane opstruirati napore za osiguranje trajnog mira".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da su Kijev "i svi saveznici spremni za potpuno bezuslovno primirje na kopnu, u zraku i na moru u trajanju od najmanje 30 dana, počevši već od ponedjeljka", 12. maja.
"Ako se Rusija složi i osigura se efikasan nadzor, trajno primirje i mjere izgradnje povjerenja mogu utrti put mirovnim pregovorima", napisao je Sibiha u objavi na mreži X.
"Sveobuhvatni (zračni, kopneni, pomorski, infrastrukturni) prekid vatre u trajanju od 30 dana pokrenuće proces okončanja najvećeg i najdužeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata“, napisao je Keith Kellogg, Trumpov specijalni izaslanik za Ukrajinu, na mreži X.
Macron, Merz, Starmer i Tusk takođe su izrazili spremnost da podrže mirovne pregovore, razgovaraju o tehničkoj implementaciji prekida vatre i pomognu u pripremi sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
"Jasno nam je da krvoproliće mora prestati", naveli su. "Rusija mora zaustaviti svoju ilegalnu invaziju, a Ukrajina mora biti u stanju da prosperira kao sigurna, bezbjedna i suverena nacija unutar svojih međunarodno priznatih granica za generacije koje dolaze."
U razgovoru za ABC News 10. maja, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će Putin odbiti duži prekid vatre ako zapadni saveznici Ukrajine nastave da je snabdijevaju oružjem tokom tog perioda.
Nagovijestio je da će Rusija nastaviti da nastoji da postavi uslove za sporazum o prekidu vatre prije nego što ga prihvati, rekavši da je, kada je Trump u martu predložio tridesetodnevno primirje, "Putin to podržao uz rezervu da je vrlo teško detaljno razgovarati o tome ako se ne pronađu odgovori na veliki broj nijansi".
Peskov je takođe kazao da Kijev nije spreman za pregovore, ali je sugerisao da bi Trump mogao igrati ključnu ulogu u uvjeravanju ukrajinskog rukovodstva da stupi u razgovore.
U martu su Sjedinjene Američke Države predložile trenutno tridesetodnevno primirje, što je Ukrajina prihvatila, ali je Kremlj insistirao na povoljnijim uslovima za sebe. Nakon telefonskog razgovora sa Zelenskim, Trump je 8. maja ponovio svoj poziv za bezuslovni tridesetodnevni prekid vatre i upozorio da bi neuspjeh u postizanju takvog sporazuma rezultirao daljnjim sankcijama od Washingtona i njegovih saveznika.
Evropski lideri su u posjeti Kijevu kako bi učestvovali na samitu "koalicije voljnih", koji je ranije najavio Zelenski, a koji okuplja zemlje posvećene održavanju vojne i političke podrške Ukrajini.
Koalicija uključuje Veliku Britaniju, Dansku, Estoniju, Finsku, Island, Latviju, Litvaniju, Holandiju, Norvešku, Švedsku i Ukrajinu.
Rusija je ranije proglasila odvojeno, trodnevno primirje od 8. do 10. maja, kako bi se poklopilo s obilježavanjem Dana pobjede. Međutim, strane su optužile jedna drugu za nastavak borbi tokom tog perioda.
Zelenski je odbacio Putinov prijedlog kao "pozorišnu produkciju".
Kijev i dalje insistira na tridesetodnevnom primirju kao preduslovu za ozbiljne mirovne pregovore.
U međuvremenu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je 10. maja u Briselu da se svako primirje "mora provesti bez preduslova" i upozorila da će se Moskva suočiti s oštrijim sankcijama ako prekrši sporazum.
