Ambasadori Evropske unije (EU) odobrit će 9. aprila najveći paket vojne pomoći u historiji bloka za Moldaviju, vrijedan 20 miliona eura.
Ovaj potez je od izuzetnog značaja pošto je Moldavija po svom Ustavu vojno neutralna država. EU joj je prethodno pružala pomoć koja se smatrala "nenasilnom", poput vojnih vozila, vazdušne nadzorne opreme i opreme za poboljšanje cyber sigurnosti.
Međutim, do promjena je došlo prošle godine, kada je Brisel odobrio devet miliona eura za sisteme protuvazdušne odbrane i kratkometne presretače.
EU sada udvostručuje ovu pomoć. To odražava, kako su EU diplomate rekle, ranjivu situaciju u kojoj se Moldavija nalazi zbog sve agresivnije i aktivnije Rusije, odnosno pritisaka Moskve na zemlje koje žele da se približe Zapadu.
Prema prijedlogu, kojem je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao pristup, predviđeni novčani iznos će obezbjediti "osam sistema za kratkometnu protuvazdušnu odbranu koji se sastoje od otprilike osam lansirnih uređaja i oko 24 rakete".
U dokumentu se napominje da će implementaciju pomoći provesti Estonski centar za odbrambena ulaganja, koji je prošle godine također opskrbio Kišinjev opremom.
Prijedlog navodi da će "predložena mjera pomoći poboljšanje performanse i operativnu efikasnost oružanih snaga Moldavije zamjenom zastarjele opreme iz sovjetskog doba i/ili uspostavljanjem novih sposobnosti".
Hoće li Moldavija postati članica EU?
Moldavija planira da postane članica EU u ovoj deceniji, a pregovori o pristupanju formalno će početi u narednim mjesecima.
U dokumentu se navodi da su ove mjere također usmjerene na približavanje Kišinjeva EU. Dodano je da se akcije poduzimaju "s ciljem jačanja kapaciteta Republike Moldavije za sudjelovanje u misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU, ubrzanja usklađivanja sa standardima Unije i interoperabilnosti".
Odobrenje ovih mjera dolazi samo sedmicu dana nakon što su isti ambasadori EU dali zeleno svjetlo za još jedan paket finansijske pomoći.
Drugi paket, vrijedan 40 miliona eura, predstavlja ono što blok naziva nenasilnom vojnom pomoći.
Polovina od te sume bit će utrošena za nabavku oko 33 visoko-mobilna taktička vozila, koja će zamijeniti stare sovjetske oklopne vozove. Preostalih 20 miliona eura iskoristiće se za ono što se naziva taktičkim integracijskim sistemom za kratkometnu protuvazdušnu odbranu, koji omogućava nesmetano funkcionisanje lansirača i raketa koje su predviđene u "smrtonosnom" paketu.
Tih 60 miliona eura predstavlja najveći godišnji iznos koji je ova istočnoevropska zemlja dobila od kada joj je Brisel počeo pružati vojnu pomoć 2021. godine.
Ukupna cifra sada doseže 197 miliona eura, a sva sredstva dolaze iz Evropskog mirovnog fonda (EPF), vanbudžetskog fonda EU koji je također omogućio da EU pruži milijarde eura pomoći Ukrajini od početka ruske agresije na tu zemlju prije više od tri godine.
Da li se SAD povlače iz Moldavije?
Još jedan zanimljiv aspekt prijedloga je da postoji nagovještaj da bi se Sjedinjene Američke Države, pod novom Trumpovom administracijom, mogle povući iz aktivne uloge u odbrambenom sektoru Moldavije.
U dokumentu se navodi: "SAD su u prošlosti uveliko učestvovale u odbrani Moldavije, kako u pogledu obuke, tako i opremanja. Odluke nove američke administracije o budućoj pomoći još uvijek nisu donesene."
Međutim, dodaje se da "prema preliminarnim povratnim informacijama Ministarstva odbrane Moldavije, potencijalno smanjenje američke pomoći u oblasti obuke neće uticati na opremu koju pružaju mjere pomoći u okviru EPF-a".
Zanimljivo je da je EPF-ovo odobrenje prošlo bez problema, dok su rasprave među radnim grupama EU po ovom pitanju prošle bez većih poteškoća.
Ovo je u oštroj suprotnosti sa zahtjevima za pomoć EPF-a Ukrajini koje je Mađarska blokirala prije skoro dvije godine, kao i s nedavnim novim prijedlogom za Armeniju, sa kojim se Budimpešta također nije složila.
Mađarska je nekoliko mjeseci odgađala prvo EPF finansiranje za Jerevan, vrijedno 11 miliona eura, prije nego što je to odobrila. Sada ponovo primjenjuje taktiku odgađanja.
Novi paket, koji je RSE imao priliku vidjeti, sadrži 20 miliona eura namijenjenih prvenstveno za medicinsku opremu za armenske oružane snage. Kao i prošle godine, diplomate EU mi kažu da Budimpešta odgađa odobrenje, tvrdeći da Azerbejdžan, koji ima bliske odnose sa Fideszovskom vladom u Mađarskoj, treba dobiti nešto slično.