Dostupni linkovi

Srednja Evropa pod razornim poplavama, rijeke i dalje rastu


Posljedice poplave koja se dogodila u gradu Slobozia Conachi, Rumunija, 14. septembra 2024.
Posljedice poplave koja se dogodila u gradu Slobozia Conachi, Rumunija, 14. septembra 2024.

Broj poginulih je 15. septembra u centralnoevropskim zemljama u porastu nakon što su jake kiše izazvale velike poplave i prisilne masovne evakuacije.

Stanovnici i vlasti nastavljaju borbu protiv obilnih padavina i poplavnih voda širom Srednje Evrope 15. septembra nakon što su zvaničnici u Rumuniji objavili da je najmanje petoro ljudi poginulo i dvoje nestalo.

U Austriji je jedan vatrogasac poginuo tokom spasilačkih operacija, a u Poljskoj je prijavljen smrtni slučaj utapanja, dok se u Češkoj navodi da se četiri osobe vode kao nestale, a hitne službe bore se s posljedicama istorijskih kiša koje su preplavile nizinske dijelove regije.

U jugozapadnoj Poljskoj, navodno su otkazale dvije brane zbog, kako su lokalne vlasti navele, "kritične" situacije.

Premijer Poljske Donald Tusk izjavio je da je u toj zemlji "situacija vrlo dramatična, a najdramatičnija je u okrugu Klodzko". U toj regiji oko 17.000 kućanstava ostalo je bez struje, a na nekim područjima nije bilo ni mobilnih veza.

Pristup cestama prema gradovima Ladek Zdroj i Stronie Slaskie bio je praktički odsječen, rekao je Tusk. Evakuisano je 1.600 ljudi je evakuirano.

Klodzko, grad od 25.000 stanovnika, je djelimično pod vodom jer je lokalna rijeka porasla na 665 cm, znatno iznad alarmantnog nivoa od 240, nadmašivši rekord zabilježen u velikim poplavama 1997., koje su djelimično oštetile grad i odnijele 56 života u Poljskoj.

U istorijskom gradu Glucholazyju, u susjednoj pokrajini Opole, gradonačelnik je naredio obaveznu evakuaciju jer se obližnja rijeka počela izlijevati iz korita, dok se i za 16. septembar najavljuju obilne padavine.

U Krakovu, drugom po veličini gradu u Poljskoj, stanovnicima su podijeljene vreće s pijeskom za zaštitu od poplava.

Rumunija je vjerovatno najteže pogođena zemlja, sa oko 20 opština u osam rumunskih okruga koje su ozbiljno zahvaćene poplavama.

Više od 5.000 kuća je oštećeno, a stotine stanovnika evakuisano.

Premijer Marcel Ciolacu najavio je privremena skloništa za ljude ugrožene poplavama, tokom posjete jednom od najsjevernijih pogođenih okruga, Galati. On je rekao da je spašavanje života prvi prioritet zvaničnika.

Pet osoba je poginulo u poplavama u Rumuniji u prethodna 24 sata, prema podacima vlasti.

Rumunski nacionalni institut za hidrologiju i vodoprivredu izdao je crveno upozorenje za okruge Galati i Vaslui jer su spasioci, uključujući i vojne čamce i druge načine pokušavali doći do zarobljenih stanovnika, od kojih su neki bili prisiljeni pobjeći na krovove.

Poplavne vode na nekim područjima bile su duboke tri metra.

U Češkoj su zbog poplava evakuisane hiljade ljudi, a 51.000 kućanstava u sjevernim područjima zemlje pogođeno je nestankom struje. U glavnom gradu Pragu podignute su brane protiv poplava.

Policija je izvijestila da su nestale četiri osobe. Troje ljudi navodno je bilo u automobilu koji je odnijela rijeka u sjeveroistočnom gradu Lipova-Lazne, a još je jedan muškarac nestao u poplavama na jugoistoku zemlje.

U noći sa 14. na 15. septembar je pukla brana u regiji Južne Češke. Ministar okoliša Petr Hladik pozvao je one u najteže pogođenim područjima da se pripreme da napuste domove.

Kiša se u Češkoj očekuje do utorka, 17. septembra, rekao je ministar.

Vlasti su postavile zaštitne brane od vreća s pijeskom i metalnih barijera. Sve nogometne utakmice su otkazane.

U Austriji je desetine opština proglašeno zonama katastrofe.

Nabujale su vode reka Kamp i Kremps u Austriji koje se ulivaju u Dunav na svom putu ka Crnom moru preko teritorije ili granica Mađarske i Slovačke, Srbije i Hrvatske, Rumunije i Bugarske i Moldavije i Ukrajine.

Obilne kiše izazvale su poplave u južnoj Bavarskoj. Izlila se rijeka Regen u Chamu, što je dovelo do poplava u stambenim i industrijskim područjima.

Prema izvještajima, najveći porast nivoa vode očekuje se u bavarskom gradu Passauu, na granici s Austrijom.

Drugi dan teških poplava u Češkoj
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:53 0:00

U Beču vatrogasci su intervenisali oko 150 puta u posljednja 24 sata kako bi očistili odvode začepljene smećem ili ispumpali vodu koja je prodrla u podrume, javljaju lokalni mediji.

Jedan vatrogasac je poginuo na dužnosti za vrijeme ispumpavanja vode iz jedne zgrade, objavila je agencija Dpa.

U planinama na zapadu zemlje snijeg otežava promet na nekoliko cesta, a hitne službe traže muškarca nestalog u lavini. Tirol je ponegjde prekriven slojem snijega i do jednog metra, što je vanredna situacija sredinom septembra.

Prema kancelaru Karlu Nehammeru, vrhunac poplavnog talasa još nije dostignut, a dio sjeveroistoka zemlje klasificiran je kao zona prirodne katastrofe. Na sjeveru zemlje voda je potpuno poplavila autocestu.

Gradonačelnik Budimpešte objavio je treći stepen opasnosti od poplava od 16. septembra u glavnom gradu Mađarske.

Posljednje prognoze govore da će vodostaj Dunava iznositi osam metara u drugoj polovini naredne sedmice, a neki niži dijelovi obale na peštanskoj strani i cijela obala uz Dunav na strani Budima biće zatvoreni. Očekuje se da će ti dijelovi biti poplavljeni.

Dunav bi mogao dostići nivo kakav ima jednom u 30 godina.

Situacija na Dunavu će utjecati i na Slovačku, pa će se i u Bratislavi graditi brane od poplava. U gradu je proglašeno izvanredno stanje.

Obilnije padavine prognozirane su i naredni dan za Austriju, Češku, južnu Njemačku, Mađarsku, Poljsku i Slovačku.

Promena vremena je stigla nakon vrućeg početka septembra u regionu. Naučnici su dokumentovali najtoplije leto na Zemlji, a oboren je rekord od pre samo godinu dana.

Izvor agencije Dpa, Reuters, AFP i AP
XS
SM
MD
LG