Ministri inostranih poslova Evropske unije (EU) okupljaju se u Varšavi 7. i 8. maja na neformalnom sastanku savjeta, a zatim, dan kasnije odlaze u Lavov u znak solidarnosti sa Ukrajinom dok Rusija proslavlja Dan pobjede.
Nijedan od sastanaka nije zvanični savjet EU, tako da je malo vjerovatno da će objaviti bilo šta konkretno. Ali se očekuje da će ministri inostranih poslova pokrenuti osnivanje specijalnog tribunala za istragu i pozivanje Rusije na odgovornost za zločine agresije počinjene u Ukrajini.
Specijalni tribunal za zločin agresije protiv Ukrajine, kako se zove, biće formalizovan u Luksemburgu 14. maja kada se sastane Komitet ministara Savjeta Evrope.
Šta je specijalni tribunal za zločin agresije protiv Ukrajine?
Ubrzo nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Međunarodni krivični sud (MKS/ICC) je pokrenuo istragu o navodima o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu koje su počinile ruske snage. Ovo uključuje krivična djela koja su se dogodila na ukrajinskoj teritoriji još od revolucije na Maidanu u Kijevu koja je počela u novembru 2013. godine.
Novi tribunal bi se bavio takozvanim zločinima agresije, nad kojima MKS nema nadležnost.
To bi bio međunarodni sud utemeljen u ukrajinskoj jurisdikciji sa takozvanim pravnim subjektivitetom prema međunarodnom pravu, ukrajinskom pravu i pravu zemlje domaćina, što tek treba da se utvrdi. Prvobitno se mislilo da će to biti francuski grad Strazbur, jer je to zvanično sjedište Savjeta Evrope, ali bi tribunal mogao da bude lociran u Hagu.
Šta predstavlja zločin agresije?
Prema nacrtu statuta tribunala, u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa, "zločin agresije" znači "planiranje, pripremu, pokretanje ili izvršenje, od strane osobe koja je u položaju da efikasno vrši kontrolu nad ili da rukovodi političkom ili vojnom akcijom države, čina agresije koji, po svom karakteru, težini i obimu, predstavlja očigledno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija".
U statutu se dalje navodi da "čin agresije" znači "upotreba oružane sile od strane države protiv suvereniteta, teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti druge države".
Mnoge akcije koje je Rusija preduzela posljednjih godina, kao što su okupacije, aneksije, pomorske blokade i bombardovanje civilnih i vojnih ciljeva u Ukrajini (iako negira da je ciljala takvu infrastrukturu) predstavljaju akte agresije. U pravnom smislu, ruska invazija se smatra "nepravednim ratom" ili "osvajačkim ratom".
- Ukrajinski ombudsman optužuje ruske snage za pogubljenja ratnih zarobljenika
- Kijev kaže da je Rusija pogubila 93 ukrajinska zarobljenika od početka rata
Termin "zločin agresije" stoga nosi širok obim, koji može uključivati i radnje koje se smatraju ratnim zločinima ili genocidom. Tribunal će tijesno sarađivati sa MKS-om u podjeli slučajeva.
Tribunal bi imao ovlašćenje da "istražuje, goni i sudi osobama koje snose najveću odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine".
Zločini agresije su, drugim rečima, ono što je poznato kao zločini "vođstva", koje je počinila, kako se u tekstu navodi, "osoba koja je u poziciji da efikasno vrši kontrolu nad ili da rukovodi političkom ili vojnom akcijom".
Ovo bi uključivalo političare u Rusiji, a potencijalno i one u drugim zemljama koje su doprinijele potkopavanju teritorijalnog integriteta Ukrajine – odnosno iz Bjelorusije, Irana i Sjeverne Koreje.
Da li Putin ima imunitet od krivičnog gonjenja?
Ruski predsjednik Vladimir Putin i oni u njegovom užem krugu imaju imunitet od krivičnog gonjenja dok su na funkciji, u onome što je poznato kao "trougao imuniteta" za aktuelne predsjednike, premijere i ministre inostranih poslova. Ovo često uključuje i ministre odbrane.
Ovaj imunitet tehnički mogu da ukinu samo Ujedinjene nacije, ali s obzirom na to da je Rusija stalna članica UN Savjeta bezbjednosti, čak i ova tehnička stavka postaje prilično akademska.
Najvjerovatnije je da će tribunal imati mnogo saslušanja i presuda "u odsustvu", što će, prema nacrtu statuta, biti moguće.
Šta će tačno tribunal uraditi?
Osnovna grupa zemalja prikuplja dokaze zajedno sa Ukrajinom od 2023. godine, tako da je posao već uveliko u toku. To je pomalo kao "pravna 'koalicija voljnih'" sa oko 40 zemalja, uključujući većinu od 27 država članica EU bez Mađarske i Slovačke; zemlje G7 izuzev Sjedinjenih Država, koje su nedavno signalizirale da neće učestvovati; i druge zemlje Savjeta Evrope. Međutim, bilo koja nacija može da se pridruži u bilo kom trenutku.
Upravni odbor koji se sastoji od zvaničnika iz osnovne grupe će birati sudije i tužioca. U nacrtu statuta se navodi da će "sudije Specijalnog tribunala biti visoko moralne osobe, nepristrasne i od integriteta te koje poseduju kvalifikacije potrebne u njihovim državama za imenovanje na najviše sudske funkcije. Oni će biti nezavisni u obavljanju svojih funkcija i neće prihvatati niti tražiti uputstva od bilo koje vlade ili bilo kog drugog izvora. Izabrane sudije ne smiju biti državljani iste države."
Tužilac će biti izabran tajnim glasanjem apsolutnom većinom upravnog odbora na period od sedam godina.
Ako tribunal proglasi okrivljenu stranu krivom, mogla bi se suočiti sa kaznom od nekoliko godina zatvora do doživotne robije, kao i novčanim kaznama. Osuđeni će služiti kaznu u državi koja je zaključila poseban sporazum sa tribunalom. Ako takva zemlja ne postoji, "kazna se može služiti u Ukrajini".
