Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je nagovijestio da Evropska unija (EU) radi na novom paketu sankcija protiv Rusije, manje od mjesec dana nakon što je dogovoren novi niz mjera usmjerenih na udarac Kremlju zbog potpune invazije na njegovog susjeda.
Prvo pitanje je koliko brzo bi se takav novi prijedlog mogao pojaviti. Diplomate EU s kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao pod uslovom anonimnosti kažu da sumnjaju da će nove mjere biti predstavljene ove godine prije Božića.
Brisel trenutno ima dva veća prioriteta: osigurati finansiranje za Ukrajinu za naredne dvije godine (pri čemu je takozvani kredit za reparacije i dalje preferirana opcija) i osigurati da se sve trenutne sankcije EU protiv Moskve obnove.
Oba pitanja moraju biti riješena najkasnije u januaru. Za ovo drugo je potreban jednoglasje, dok je za prvo potrebna široka politička podrška.
Zvaničnici EU su, drugim riječima, oprezni u pogledu dodavanja još jednog zadatka koji zahtijeva konsenzus i nagovijestili su da bi novi paket sankcija mogao stići oko četvrte godišnjice potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2026. godine.
Međutim, ovo nije spriječilo države članice EU da sastave svoje liste želja. Jedan dokument za diskusiju, u koji je RSE imao uvid, a čiji su autori baltički trio Estonija, Latvija i Litvanija, kao i Njemačka, Poljska i Švedska, jasno daje do znanja da bi sljedeći cilj trebao biti ograničavanje uvoza ruske robe u EU.
Napominjući da je blok prošle godine uvezao robu iz zemlje u vrijednosti od 35 milijardi eura, šest zemalja tvrdi da klub još uvijek ima dovoljno prostora da smanji svoju ovisnost o Moskvi.
Najveći dio ovog uvoza čine energija poput plina i nafte, kao i razni poljoprivredni proizvodi. Brisel se ranije ove godine već obavezao da će do 2027. godine uglavnom postepeno ukinuti uvoz ruske energije i poljoprivrede.
Ruski čelik i fosfati
Zemlje u suštini gledaju drugi najviše uvoženi ruski artikl: čelik.
Do sada je klub ove godine uvezao ruski čelik u vrijednosti od 1,3 milijarde eura, ili 8 posto ukupnog uvoza EU iz te zemlje. Većina tih čeličnih proizvoda su takozvane čelične ploče, osnovni materijal koji se prerađuje u složenije čelične proizvode.
Dok je Brisel već 2022. godine uveo zabrane uvoza dijela ruskog čelika, čelične ploče imaju izuzeće do oktobra 2028. Ovo izuzeće bi se moglo prekrižiti.
Druga potencijalna meta su takozvane neorganske hemikalije iz Rusije, koje čine 3 posto ukupnog uvoza EU iz Rusije. To uključuje bezvodni amonijak i kalcijum fosfate, koji se mogu koristiti i za poljoprivredu, ali i u industriji plastike i farmaceutskoj industriji.
U dokumentu za diskusiju se navodi da su Sjedinjene Države trenutno i najveći uvoznik i izvoznik ovih proizvoda i da potencijalne sankcije ne bi poremetile njihove evropske opskrbe.
Slična je i priča i s kalijevim gnojivima. Iako je EU uvela trgovinska ograničenja na gnojiva na bazi dušika, uvoz onih na bazi kalija zapravo se povećao u 2024. godini u odnosu na 2023. i 2022. godinu.
EU i dalje proizvodi vlastita kalijeva gnojiva, ali po višoj cijeni, uglavnom zbog strogih propisa o zaštiti okoliša. Međutim, blok bi mogao uvoziti i iz još nekih trećih zemalja poput Kanade i Izraela, što znači da sankcije na ovaj ruski uvoz ne bi nužno značile nestašicu za evropske poljoprivrednike.
Ciljanje ruske 'flote u sjeni'
EU takođe želi shvatiti kako ciljati rusku "flotu u sjeni" - često klimave brodove sa sumnjivim vlasništvom koje Moskva koristi kako bi zaobišla ograničenje G7 za naftu. Ograničenje je postavilo limit, trenutno na 47,60 dolara po barelu, po kojem je dozvoljeno trgovati ruskom sirovom naftom.
Brisel je do sada stavio na crnu listu 562 broda koja pokušavaju smanjiti cijenu. Stavljanje na crnu listu znači da ne mogu biti servisirani ni u jednoj luci EU, ali se vjeruje da postoji još najmanje 400 koji još uvijek nisu ciljani. I dalje im je dozvoljeno da plove u vodama EU, što često izaziva strah od izlijevanja nafte i drugih opasnosti.
Francuska je nedavno distribuirala dokument za diskusiju među glavnim gradovima EU o tome šta se još može učiniti u ovoj oblasti. Suština pariškog prijedloga je da se EU i zemlje istomišljenice fokusiraju na ono što se naziva "pristupom vođenim količinom".
To u suštini znači regulisanje količine nafte koju brodovi smiju prevoziti. Iako ne skicira kako bi to funkcionisalo u praksi, dokument, u koji je RSE imao uvid, napominje da bi sljedeći potez Brisela trebao biti udar na "sve one koji omogućavaju rad "flote u sjeni", posebno na njihove finansijske, komercijalne i logističke mreže u trećim zemljama".
Iako bi ovo očigledno moglo značiti sankcije, dokument takođe predlaže "uvođenje podsticaja za poticanje vlasnika navedenih plovila da reintegriraju legitimne trgovinske kanale" i "sprečavanje daljnjeg povećanja tonaže putem strožih kontrola i zahtjeva za dužnu pažnju pri prodaji brodova".
Zatim, tu je i pitanje zaustavljanja brodova koji pripadaju "floti iz sjene" u evropskim vodama.
Pariz je dospio na naslovnice ranije u septembru kada su se francuske snage ukrcale na brod Pushpa/Boracay nakon sumnje da je učestvovao u incidentima s dronovima u Danskoj ranije tog mjeseca, što je dovelo do zatvaranja aerodroma u Kopenhagenu na nekoliko sati.
Francuska poziva blok da odlučnije djeluje protiv brodova koji zapravo mogu biti bez državljanstva, tvrdeći da "kada su ovi sumnjivi brodovi lažno označeni zastavom ili kada su u stvarnosti već izbrisani iz registra države zastave koju tvrde, oni su plovila bez državljanstva" i kao takvi olakšavaju evropskim nacijama ukrcavanje bez kršenja Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora.