Uprava za indirektno oporezivanje BiH završila je prvu fazu Pilot projekta Elektronsko praćenje obveznika Prve vrijednosne grupe (E-kontrola). Tačnije, uspješno je u bazni sistem uvezano i kontrolisano poslovanje 15 najvećih kompanija na području banjalučkog Regionalnog centra.
Poreski obveznici finansijski su praćeni i kontrolisani tokom čitave kalendarske godine a sve sa ciljem da se onemoguće malverzacije u plaćanju PDV-a. U ovoj godini projekat se nastavlja obuhvatanjem poreskih obveznika u cijeloj zemlji, a BiH tako postaje dio porodice evropskih zemalja od kojih neke već više od dvije decenije provode E-kontrolu poslovanja kompanija.
U Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO) ističu da bi projekat E-kontrole kompanija trebao značajno doprinijeti razvoju međusobnog povjerenja i saradnje između poreskog obveznika i poreske administracije, podjeli odgovornosti te smanjenju administrativnih barijera za kompanije. Ono što je najbitnije jeste da poreski obveznici cijeloj stvari pristupaju na dobrovoljnoj osnovi. To je i u njihovom cilju, jer će lakše ostvarivati i poreske benefite, ističe prvi čovjek Uprave za indirektno oporezivanje Miro Džakula.
"Ovih petnaest odabranih predstavljaju oko 45 posto u ukupnom gradivnom PDV-u za regionalni centar Banjaluka. Dakle, mi imamo manji broj velikih poreznih obveznika koji jednostavno izmiruju preko 80 posto poreznih obveza. Ono što želimo mi na ovaj način preduprijediti jeste da apsolutno potisnemo fiktivni promet i da ga svedemo na najmanju moguću mjeru", kaže Džakula.
"Vjerujem da ćemo mi sa poslovnom zajednicom postići takve rezultate kojima ćemo biti mi u Upravi zadovoljni, a i poslovna zajednica isto tako, kao naš partner, takođe će biti zadovoljna. Najveće benefite od cijelog tog procesa će imati jedinstveni račun kroz naplatu prihoda i kroz smanjene evazije i carinskih i poreskih pristojbi", rekao je Džakula i dodao da se uspješnost projekta mjeri i činjenicom da ga je samostalno i besplatno razvila sama Uprava, dodajući da je najveći problem bio u prenosu baza podataka od poreskih obveznika do Uprave.
E-kontrola podrazumijeva sistem elektronske razmjene podataka između kompanija i UIO, gdje se u svakom momentu, u elektronskoj formi, raspolaže svim računovodstvenim i drugim poslovnim dokumentima koja su od značaja za utvrđivanje obračuna i plaćanja poreza koji su nadležnost UIO BiH, kaže Dejan Radić, šef grupe za kontrolu velikih poreskih obveznika u banjalučkom Regionalnom centru UIO BiH.
"U drugoj fazi projekta, u skladu sa već ocijenjenim rizicima u datim kompanijama, mi ćemo nastaviti sa uspostavljanjem računovodstvenih i drugih standarda koji se tiču plaćanja obaveza koje se odnose na indirektne poreze. U skladu sa tim, 2016. godine planirano je uspostavljanje unutrašnje kontrole u samim kompanijama. Dakle, kompanije će se obavezati na uspostavljanje sistema unutrašnje kontrole tako da, faktički, ovo što rade danas naši inspektori, u budućnosti bi trebale da rade same kompanije. Poreski nadzor bi se svodio na kontrolu samih internih procedura kontrole u kompanijama", navodi Radić.
Predstavnici kompanija koje su bile dio pilot faze kažu da su zadovoljni time što im je E-kontrola olakšala komunikaciju sa Upravom .
"U dosadašnjoj praksi, prije primjene ovog projekta mi smo imali silnih problema u smislu da smo morali svu ovu dokumentaciju iz svih regionalnih centara prebacivati u Banjaluku, gdje bi naši službenici koji rade na obračunu PDV-a i plaćanju, ostajali tu danima i zajedno sa inspektorima Uprave po mjesec-dva dana radili na utvrđivanju naših poreznih obaveza i kontrole. Uvođenjem E-kontrole olakšalo se i nama i inspektorima", ističe Mato Žarić, direktor "Elektroprenosa BiH".
Plan je da se tokom ove godine, pored Banjaluke, u projekat uključe i ostala tri regionalna centra Uprave - u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. Cilj je takođe uključiti pretežne izvoznike i obveznike sa kontinuiranim zahtjevima za povrat poreza. Projekat bi mogao doprinijeti i povećanju poreskih prihoda.
Miro Džakula ističe da je Uprava za indirektno oporezivanje tokom prvih pet mjeseci ove godine ostvarila bruto prihod od indirektnih poreza za preko 70 miliona KM veći nego u istom periodu prošle godine što, kaže, ukazuje na kontinuirani nastavak rasta u naplati prihoda.
"Moram da upozorim na fiskalni kapacitet BiH kada je riječ o indirektnim porezima, te da ukažem na disproprociju direktnih i indirektnih poreza i zato sam za opreznost kod planiranja prihoda od indirektnih prihoda, kao i kod planiranja potrošnje takvih prihoda", kaže Miro Džakula.
Prošle godine, po riječima Džakule, prikupljeno je 6,24 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza.
