Dostupni linkovi

Kazahstansku aktivistkinju za ženska prava sud u Crnoj Gori pustio da se brani sa slobode


Smailova sa suprugom ispred Višeg suda u Podgorici nakon saslušanja, 15. april 2025.
Smailova sa suprugom ispred Višeg suda u Podgorici nakon saslušanja, 15. april 2025.

Viši sud u Podgorici pustio je kazahstansku aktivistkinju za ženska prava Dinaru Smailovu 15. aprila da se brani sa slobode, dan nakon što je uhapšena u Crnoj Gori po međunarodnoj potjernici Kazahstana.

Kako je saopštio sud, Smailova je saslušana po molbi za izručenje Kazahstana u cilju vođenja postupka zbog osnovanje sumnje da je počinila krivično djelo prevara.

Sud u Crnoj Gori naložio je oduzimanje njenog pasoša i povremeno javljanje policiji.

Smailova se po izlasku iz suda zahvalila za podršku koju dobija njena nevladina organizacija Ne ćuti (Ne Molchi), koja se bavi borbom protiv porodičnog i seksualnog nasilja.

"Podržavate nas već oko devet godina i to je dovelo do ženske revolucije u Kazahstanu, gdje i muškarci i žene podržavaju našu borbu protiv nasilja u porodici. Ne odustajte", poručila je Smailova.

Smailova je, prema riječima njenog branioca Dalibora Tomovića, oktobra 2023. zatražila azil u Crnoj Gori i da se odluka o tome očekuje narednih mjeseci.

"Zahtjev za azil podnijet je prije nego što je kazahstanska Vlada podnijela zahtjev za izručenje i za ovo pritvaranje. Tako da je opravdan strah od progona u slučaju da bude izručena Kazahstanu".

Sud u Kazahstanu je krajem decembra 2023. izdao nalog za hapšenje Smailove.

Za krivična djela koja joj se stavljaju na teret u domovini joj prijeti kazna do 10 godina zatvora.

Crnogorska policija uhapsila je 14. aprila u Budvi.

"D.S. je lišena slobode shodno naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste", navodi se u saopštenju policije.

Uhapšena Kazahstanka je žestoki kritičar tamošnjih vlasti zbog njihovih rezultata u oblasti zaštite žena i djece od seksualnog i porodičnog nasilja.

Međunarodna organizacija Human Rights Watch je februara prošle godine nazvala optužbe protiv nje "sumnjivim" i izrazila zabrinutost da su vlasti u "pecačkoj ekspediciji u potrazi za dokazima o nedjelima Smailove, što izaziva ozbiljnu zabrinutost o njihovim motivima u ovom slučaju".

"Energični napori vlasti protiv Smailove više liče na pokušaj diskreditovanja legitimnog rada njene organizacije".

Smailova godinama živi u samonametnutom egzilu.

Od 2023. nalazi se u Crnoj Gori.

Savjet za građansku kontrolu rada policije je oktobra 2024. upozorio ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da njoj prijeti izručenje Kazahstanu i da ta zemlja "poput Rusije, sprovodi pojačani pritisak na branioce ljudskih prava".

"Kao i da je stanje ljudskih prava u toj postsovjetskoj državi, prema brojnim kredibilnim izvještajima, pogoršano a oni koji brane i zastupaju demokratske i slobodarske vrijednosti izloženi su represiji i kriminalizaciji".

Crna Gora, poručuju iz Savjeta, treba da bude prepoznata kao zemlja u kojoj se naročito drži do ljudskih prava i zaštite ljudskog integriteta.

Smailova i njen suprug, aktivista za ljudska prava Almat Mukamedžanov, optužbe kazahstanskih vlasti ocjenjuju neutemeljenim i vidom političkog progona.

XS
SM
MD
LG