Na konferenciji za novinare 31. jula, prvi zamjenik premijera Kazahstana Roman Skljar (Roman Sklyar) otkrio je da će Kina izgraditi treću nuklearnu elektranu u Kazahstanu, dodatno produbljujući rastući utjecaj Pekinga na nuklearnu budućnost te centralnoazijske zemlje.
"Treća elektrana (kao i druga) takođe će doći iz Kine", rekao je Skljar, odgovarajući na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa (RSE). "Naše kolege iz nadležne agencije trenutno rade na ovom pitanju."
Ova objava uslijedila je nakon ranije odluke iz juna o dodjeli druge elektrane kineskoj državnoj Kineskoj nacionalnoj nuklearnoj korporaciji (CNNC), samo dan prije nego što je predsjednik Si Džinpg (Xi Jinping= posjetio Astanu na samitu Kina-Centralna Azija.
Kina se uzdiže, Rusija zaostaje
Dok je Kazahstan u junu formalno dodijelio simbolični projekat "prve" nuklearne elektrane ruskom Rosatomu, sada se čini da Astana strateški dijeli svoju nuklearnu infrastrukturu među velikim silama. Ovaj potez, demonstracija kazahstanske strateške predviđanja, široko se smatra geopolitičkim čin balansiranja: održavanje veza s Moskvom uz istovremeno okretanje prema Pekingu kao pouzdanijem i manje sankcionisanom partneru.
"Kina je definitivno jedna od zemalja koja ima sve potrebne tehnologije i cijelu industrijsku bazu", rekao je Almasadam Satkalijev (Almasadam Satqaliev), predsjednik Kazahstanske agencije za atomsku energiju, u saopštenju 15. juna.
Kontrast između dva projekta je oštar. Iako Rosatom i dalje ima zadatak izgraditi prvu nuklearnu elektranu u Kazahstanu, čiji je završetak planiran do 2035. ili kasnije, uvelike ovisi o ruskom izvoznom finanSiranju, koje ostaje neizvjesno usred rata Kremlja u Ukrajini i produbljivanja fiskalnih pritisaka i sankcija.
"Rad na pitanju privlačenja državnog izvoznog finansiranja na štetu Ruske Federacije je započeo", objavila je kazahstanska vlada u junu.
Kazahstanski zastupnik Ermurat Bapi rekao je za RSE da "CNNC ima podršku snažne kineske industrijske baze, obilnog finansiranja i, što je najvažnije, slobode od zapadnih sankcija, što ga čini daleko praktičnijim i politički sigurnijim partnerom za našu zemlju."
"Ovaj izbor nas uvjerava u praktičnost i sigurnost nuklearne budućnosti Kazahstana", rekao je Bapi, dodajući da iako je Rusija najavljena kao graditelj prve nuklearne elektrane, očito je da će Kina najvjerojatnije biti sposobna izgraditi takozvanu drugu nuklearnu elektranu ili čak treću u Kazahstanu mnogo prije nego što Rosatom ostvari svoj projekt.
"Dakle, de facto prvu nuklearnu elektranu u Kazahstanu najvjerojatnije će izgraditi Kina, a ne Rusija", rekao je Bapi.
Dosim Saptaev (Dosym Satpaev), politički analitičar sa sjedištem u Almatiju i šef Grupe za procjenu rizika, složio se s Bapijem rekavši: "Rusija jednostavno ne može finansirati veliku infrastrukturu upravo sada.“
"Skljarova objava o odluci da odabere Kinu za izgradnju treće elektrane došla je upravo kada je Rusija izjavila da više neće graditi tri termoelektrane u Kazahstanu, projekt od 2 milijarde dolara obećan 2024. godine", primijetio je Satpaev.
Satpaev je ukazao i na nuklearnu elektranu Akuju u Turskoj, koju takođe gradi ruski Rosatom, kao znak upozorenja. Tamo su radnici nedavno održali proteste zbog neisplaćenih plata, što odražava sve veću nemogućnost Moskve da ispuni dugoročne obaveze zbog ekonomskog pritiska uzrokovanog sankcijama i ratom.
"Budući da ruski Rosatom ostaje izvođač radova za prvu nuklearnu elektranu u Kazahstanu, čija se vrijednost procjenjuje na 14 milijardi dolara, to je skup i rizičan poduhvat", rekao je Satpaev za RSE.
Referendum kao prekretnica
Temelji za nuklearni preporod Kazahstana postavljeni su u oktobru 2024. godine, kada je vlada održala kontroverzni referendum o tome da li da nastavi s razvojem nuklearne energije. Zvanično, više od 71 posto birača podržalo je plan, ali referendum su obilježile široko rasprostranjene optužbe za nedozvoljeno glasanje, niska izlaznost u većim gradovima poput Almatija (25 posto) i hapšenja preko 30 aktivista.
Mnogi u Kazahstanu kritikovali su ideju izgradnje nuklearnih elektrana u zemlji, navodeći ekološke probleme naslijeđene od višedecenijskih nuklearnih testova iz sovjetskog doba na sjeveroistoku zemlje, rad kosmodroma Bajkonur i strahove od ruskog učešća u projektu.
Ipak, vlada je iskoristila rezultate referenduma da opravda svoje energetske ambicije i signalizira međunarodnim investitorima da javna podrška, ma koliko vještačka bila, postoji.
Nuklearna diplomatija Astane: Viševektorska strategija
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokaev je više puta izjavio da je Kazahstan otvoren za partnerstva s drugim zemljama, uključujući južnokorejsku elektroenergetsku kompaniju KHNP i francusku multinacionalnu elektroenergetsku kompaniju EDF, te je čak pokrenuo ideju o međunarodnom konzorciju pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Međutim, sve veći strateški okret prema Kini mogao bi opteretiti odnose Kazahstana s ovim drugim potencijalnim partnerima. Ova promjena u savezima mogla bi imati značajne implikacije na vanjskopolitički stav Kazahstana i njegovu ulogu u regionalnoj energetskoj i sigurnosnoj diplomatiji.
Sada je potvrđeno da će Peking upravljati izgradnjom dvije od tri planirane elektrane, a najviši nuklearni zvaničnici Kazahstana javno su pohvalili kineske kapacitete. Očekuje se da će lokacija za treću elektranu biti objavljena prije kraja 2025. godine, rekli su kazahstanski zvaničnici.
Prema Bapiju, ovaj novonastali obrazac otkriva značajnu promjenu u vanjskopolitičkom stavu Kazahstana: od pasivnog balansiranja do aktivnog orkestriranja konkurencije velikih sila pod vlastitim uslovima.
"Odabirom Kine za svog glavnog nuklearnog partnera, Kazahstan se ne samo štiti od ruske nestabilnosti; on se nameće kao autonomni akter u regionalnoj energetskoj i sigurnosnoj diplomatiji. Ova promjena naglašava rastuću autonomiju i utjecaj Kazahstana u regionalnoj diplomatiji", naglasio je Bapi.
"Trenutno manevriranje Kazahstana po ovom pitanju odraz je tekućih globalnih geopolitičkih promjena", rekao je.
Zašto je to važno
Kazahstan, vodeći svjetski proizvođač urana, dugo se smatrao neutralnom zonom između rivalskih sila. Ali njegova strateška vrijednost porasla je otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, što je definitivno oslabilo meku moć Moskve na postsovjetskom prostoru.
Sada Astana koristi svoj energetski sektor, posebno nuklearni, kako bi izgradila dugoročnu sigurnost i ekonomski uticaj.
"Kazahstanska višestrukovektorska vanjska politika više se ne odnosi na jednako zadovoljavanje svih; radi se o odabiru pobjednika u ključnim sektorima, a istovremeno izbjegavanju prekomjerne ovisnosti", rekao je Bapi.
U martu je Tokaev, misleći na energetsku strategiju zemlje, rekao: "Ne biramo jednog partnera - biramo ono što je najbolje za Kazahstan."
Međutim, Satpaev upozorava da brzi koraci Kine u nuklearnoj energiji nisu samo usmjereni na zadovoljavanje energetskih potreba.
"Izgradnja nuklearne elektrane nikada nije samo stvar energije. To je geopolitički projekat. Zemlja dobavljač obezbjeđuje reaktore, tehničku podršku, konsultacije, a često i održavanje. To čini zemlju domaćina zavisnom, i strateški i tehnološki", rekao je. "Ova zavisnost može imati značajne geopolitičke implikacije, potencijalno ugrožavajući suverenitet i sigurnost zemlje domaćina."
Satpaev je upozorio da podjelom svoje nuklearne budućnosti između Kine i Rusije, Kazahstan riskira potkopavanje svoje nacionalne energetske sigurnosti, a time i svog nacionalnog suvereniteta. Ova podjela bi mogla dovesti do nedostatka kontrole nad energetskim resursima zemlje, čineći je ranjivom na vanjski utjecaj, naglasio je.
"U ratnim vremenima vidjeli smo šta se dešava. Prvi potez agresora je često napad ili gušenje energetske infrastrukture. Oslanjajući se na dva glavna geopolitička igrača, Kazahstan ugrožava svoju nezavisnost", rekao je Satpaev.