Kada je 11. avgusta 2023. uživo na Instagramu ubijena Nizama Hećimović, društvene mreže u Bosni i Hercegovini postale su, ne samo mjesto za povezivanje i prilike, nego i platforme na kojima se širi nasilje.
Od BiH, preko Kosova, Pakistana, Afganistana, ali i brojnih drugih zemalja, digitalne platforme se između ostalog koriste i kao oružje za činjenje i širenje nasilja nad ženama. Ujedinjene nacije kažu da istraživanja pokazuju alarmantno visoke stope uznemiravanja i zlostavljanja na internetu širom svijeta.
"Digitalna komponenta nasilja nad ženama je dio istog obrasca rodno zasnovanog nasilja, samo što tehnologija omogućava da se zlostavljanje radi kontinuirano, da nema fizičke granice, da žrtve drži u stalnoj izloženosti i strahu", kaže Gorica Ivić iz Udružene žene Banjaluka.
Nizamu Hećimović je tog dana u Gradačcu ubio bivši partner. U bijegu je ubio još dvije osobe, ranio jednu, a potom izvršio samoubistvo. Njeno ubistvo koje je prikazano uživo na Instagramu podstaklo je proteste širom zemlje, izmjene zakona, ali je došlo i do povećanog broja prijava nasilja.
"I dvije godine poslije mnoge žene koje nam se obraćaju govore da je najčešća prijetnja nasilnika upravo rečenica: 'Ti ćeš biti sljedeća Nizama!'", kaže Selma Badžić iz Centra ženskih prava Zenica.
Prema podacima Fondacije Cure u posljednjoj deceniji u Bosni i Hercegovini je ubijeno 70 žena. Prema riječima Badžić u zemlji je u zadnjih pet godina zabilježen veliki broj femicida sa elementima digitalnog nasilja.
"Ubistvo Nizame je 'podiglo' stručnu i opću javnost 'na noge' jer je prenošeno uživo", dodaje Badžić.
Ubistvo Nizame Hećimović je zapanjujući primjer kako je tehnologija iskorištena da prikaže nasilje. Dvije godine i hiljade kilometara dalje novo ubistvo će postati viralno i to u planinskom području Pakistana.
Ubistvo para u Baločistanu za koje je optuženo 11 osoba snimljeno je i dijeljeno širom društvenih mreža. Prema navodima, ubistvo je naredilo lokalno plemensko vijeće kako bi se odbranila takozvana "čast" porodica para koji se oženio protiv njihovih volja.
"U tome nema časti", već samo "sramote", kaže Saima Munir, aktivistica za ženska prava i menadžerica udruge za ženska prava "Aurat Foundation" u Islamabadu.
"Samo bi bestidna grupa ljudi pucala devet puta u bespomoćnu ženu", kaže Munir. Dodaje i da se nasilje povećalo otkako su ljudi izloženi tehnologiji, ali to ne znači "da je tehnologija odgovorna za porast nasilja".
"Pravi izazov u ovom dijelu svijeta je promjena načina razmišljanja", dodaje Munir.
Offline preslikano u online
Prema podacima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija u toku je porast korištenja tehnologije kao oružja za napad na žene zbog njihovog roda.
Dok u Pakistanu tradicionalni sistemi suđenja koriste digitalne platforme za širenje nasilnih videa, žene u susjednom Afganistanu se suočavaju sa dvostrukom bitkom, onom za osnovna prava koja su im uskraćena povratkom talibana, ali i za život oslobođen digitalnog uznemiravanja.
"Na meti sam lažnih profila koji pokušavaju da me diskredituju i da utišaju moj glas", kaže Nilofar Ayoubi aktivistica za zaštitu ljudskih prava iz Afganistana.
Nakon povratka talibana na vlast, ona je uspjela da pobjegne u Poljsku. Ali nije pobjegla od online uznemiravanja.
"Koriste platforme da šire dezinformacije i da pojačaju mržnju, pretvarajući društvene mreže u neprijateljsko mjesto umjesto u mjesto dijaloga ili solidarnosti."
Žene u Afganistanu se suočavaju sa gubitkom osnovnih prava dok talibani stalno uvode nove restrikcije. I kako Ayoubi pojašnjava digitalno uznemiravanje se ne razlikuje od stvarne situacije na terenu.
"Odražava istu kulturu ušutkivanja, zastrašivanja i kontrole s kojom se afganistanske žene suočavaju u svakodnevnom životu. Ono što se događa offline često se odražava i online, isti glasovi koji su istisnuti iz društva ponovno se napadaju u digitalnom svijetu."
Sve je isto i ništa od toga nije novo naglašava i Jennifer Adams, stručnjakinja za rod i digitalne politike koje se fokusiraju na ljudska prava.
"Mizoginija na internetu je manifestacija i uvećanje mizoginije offline", dodaje Adams koja često radi sa slučajevima digitalnog uznemiravanja na Zapadnom Balkanu.
No, online prostor, kako pojašnjava, ima kapcitet za anonimnost i ima algoritme. "I to je poslovni model koji u fokus stavlja angažman. Nažalost ono što je privlačno sve većem i većem broju populacije su nasilje i mizoginija."
'Tvoj broj je podijeljen'
Bijeg od prijetnje u Afganistanu nije pomogao Nilofar Ayoubi da pobjegne i od digitalnog uznemiravanja. Nekoliko godina kasnije isto će se desiti novinarki sa Kosova Ardiani Thaçi - Mehmeti.
Nakon što je emitovala epizodu o Telegram grupi "AlbKings" koja je dijelila lične podatke i fotografije djevojaka i žena, Thaçi - Mehmeti je počela dobivati pozive.
"Onog momenta kad sam odgovorila na prvi poziv dobila sam poruku ‘Koliko za noć’" prisjeća se kosovska novinarka. "Tu su bile i poruke tipa ‘gospođo novinarko vaš broj je podijeljen u AlbKings."
Prijavila je 30 osoba i počela da snima poruke koje je onda podijelila sa publikom na TV-u. No, nalazila se u emotivno teškoj situaciji jer je s njom i cijela porodica prolazila kroz noćnu moru.
"Jedan od mojih sinova je tinejdžer i teško se nosio sa komentarima i maltretiranju u školi poput “mama ti je bila na AlbKings."
Offline svijet je reagovao. Policija je čak pozvala FBI da pomogne u istrazi, te su uhapsili nekoliko osoba. Skupština Kosova kao i Vijeće sigurnosti su održali sjednice i grupa je ugašena. No, nova sa 30.000 članova je otvorena i u njoj su članovi tražili informacije o njoj i njenoj porodici.
Thaçi - Mehmeti je dobila zaštitu od policije i na savjet sa djecom otišla u Njemačku na neko vrijeme.
Međutim, poruke su se nastavile.
"U jednoj od njih sam čak dobila broj kuće u kojoj sam bila u Njemačkoj."
Sve je slikala, bilježila i slala tužiocu. Blokirala je sve brojeve i prijavila sve poruke platformama za dopisivanje. Osim standardnog automatskog odgovora, nije dobila drugi odgovor ni od jedne.
Kapacitet platformi
Svaka platforma ima opciju za prijavu štetnog sadržaja i većina njih ima moderatore i sisteme umjetne inteligencije koji prate objavu problematičnog sadržaja. Meta, u čijem se vlasništvu nalaze Facebook, Instagram i WhatsApp kaže da uklanjaju prijetnje nasiljem i većinu nasilnog sadržaja. Prema njihovim standardima nije dozvoljeno prenositi smrtne kazne uživo.
Ipak bilo im je potrebno nekoliko sati da uklone ubistvo Nizame Hećimović sa Instagrama. Do tada video se već proširio po drugim platformama. Video iz Pakistana je također postao viralan na nekoliko mreža i doveo do izljeva bijesa širom svijeta.
Platforme će prioritet dati sadržaju sa kojim ljudi žele komunicirati, pojašnjava Jennifer Adams i “oni to rade namjerno”. Također dodaje da platforme imaju kapacitet da moderiraju sadržaj.
"Jednostavno odlučuju da to ne učine. Kada vidite da to mogu učiniti kada je u pitanju nešto s čime se politički ne slažu, ali da to ne mogu učiniti kada je u pitanju ubistvo žene koje se prikazuje na globalnoj platformi, to je izbor. To je poslovna odluka."
Sarah Little, novinarka i osnivačica časopisa More to Her Story, koji objavljuje priče o djevojkama i ženama širom svijeta uvjerenja je da postoji sve više dokaza da platforme aktivno potiču sadržaj poput mizoginije. Navodi i studiju Amnesty Internationala koja je pokazala četverostruko povećanje nametanja mizoginog sadržaja tinejdžerima.
Istraživanje koje je također proveo Amnesty International u Velikoj Britaniji kaže da je 73 posto korisnika generacije Z došlo u dodir sa mozoginim sadržajem na internetu. Ista studija kaže da više mladih žena nego mladih muškaraca vjeruje da mizoginija na internetu odražava seksizam u stvarnom svijetu.
"Ovo apsolutno potiče nasilje nad ženama u stvarnom svijetu. Činjenica da je video ubistva žene postao viralan pokazuje koliko je duboko normalizirana dehumanizacija žena", kaže Little.
Kako dalje?
U Bosni i Hercegovini vrijeme se sada mjeri na prije i poslije Nizame. Došlo je do izmjene zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Federaciji BiH, kao i Krivičnog zakona u kojem je femicid sada kažnjiv sa deset ili višegodišnjom kaznom zatvora. Zakon još čeka finalno usvajanje.
Žene su spremnije da prijave nasilje, no njegova raširenost i dalje je prisutna. Ipak postoje načini na koji tehnologija može biti korištena u osnaživanju, a ne opresiji.
U nastojanju da ženama koje prolaze kroz nasilje pomognu da dođu do boljih resursa u Centru za ženska prava su napravile online mapu pod nazivom "4P".
"Kroz samo par klikova žena može da dođe u kontakt sa jednom od više od stotinu pomagačica koje postoje u zemlji i da tako dobije potrebne informacije, pomoć, podršku u putu ka prijavljivanju nasilja i dostizanja zaštite", kaže Selma Badžić.
Inicijative zajednica su potrebne u borbi protiv problematičnog sadržaja na internetu, kaže Jennifer Adams.
Da, žene bi trebale da se informišu o digitalnoj sigurnosti, ali potebno je i graditi saveze, dodaje.
"Organizacije za digitalna prava trebaju sarađivati s organizacijama za borbu protiv porodičnog nasilja, sarađivati s ekološkim organizacijama, sa oganizacijama za mlade i zagovaračkim organizacijama", kaže Adams.
Dodaje i kako bi programi digitalne pismenosti trebali postojati svuda. U školama i vrtićima, kao i u vjerskim ustanovama ili društvenim centrima.
"Moramo imati kurseve koji će biti dostupni roditeljima kako bi razumjeli kako biti digitalno uključen, jer je jaz između generacija u načinu na koji radimo s tehnologijom jedan od problema."
Uprkos online uznemiravaju sa kojim se suočavala Nilofar Ayoubi iz Afganistana i dalje vjeruje u potencijal tehnologije za uzdizanje žena.
"Može ih povezati s obrazovanjem, ekonomskim prilikama, sistemima podrške i globalnom solidarnošću. Programi poput Fonda za digitalno građanstvo dobar su primjer kako digitalni alati mogu afganistanskim ženama ponuditi vještine, neovisnost i nadu."
Fond za digitalno građanstvo je organizacija koja koristi inovacije, tehnologiju i poduzetništvo kako bi rušila barijere i pomagala ženama da izgrade budućnost.
Ali da bi se ostvario potencijal, mora se suočiti s digitalnim nasiljem, zaključuje Ayoubi.
U slučaju Ardiana Thaçi - Mehmeti na Kosovu jedna je osoba osuđena na dvije godine zatvora. Nekoliko osoba je trenutno na suđenju, a pojedini su pušteni uprkos priznanju da su joj slali seksualno eksplicitne fotografije.
"Iako nisam u potpunosti zadovoljna, vjerujem da je i dalje važno da je postojala barem jedna osuda jer vjerujem da je to jedini način borbe protiv ovakvog fenomena: kroz pravno kažnjavanje i javno izlaganje."
Zbog njezine priče, najmanje još 20 žena prijavilo je svoje slučajeve policiji.
Prema istraživanju UN Women iz 2023. godine, više od polovice odraslih žena na Zapadnom Balkanu i u Srednjoj Aziji iskusilo je neki oblik nasilja putem tehnologije tokom svog života. UNFPA kaže da su gotovo sve žene na Bliskom istoku svjedočile online nasilju. Širom svijeta svakih deset minuta bude ubijena jedna žena.
Saradnja: Daud Khattak
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.