Bugarski parlament usvojio je 30. maja rezoluciju o napretku Republike Sjeverne Makedonije u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), kojom se makedonske vlasti pozivaju da striktno provodu sporazume koje su prihvatile i odbija opcija ponovnog pregovaranja.
Odnosi Sjeverne Makedonije i Bugarske su narušeni nakon bugarskog veta na početak makedonskih pregovor o pristupanju EU. Sofija je 2022. godine povukla veto na početak pregovora sa EU nakon što je Skoplje prihvatilo francuski prijedlog, koji predviđa i uključivanje bugarske manjine u makedonski Ustav.
Na čemu insistiraju Sofija i Skoplje, a šta je predlažio Pariz?
Bugarska, koja je članica Evropske unije od 2007. godine, insistira da Sjeverna Makedonija formalno prizna da njen jezik ima bugarske korijene. Bugarska tvrdi da je makedonski jezik dijalekt bugarskog, a obje zemlje polažu pravo na određene historijske događaje i ličnosti, uglavnom iz otomanskog doba.
Sjeverna Makedonija smatra da njen identitet i jezik nisu otvoreni za diskusiju.
Francuski prijedlog zahtijeva da Skoplje uključi etničke Bugare u svoj ustav "na ravnoj nozi sa drugim narodima" i promijeni udžbenike historije.
U jednoglasno usvojenoj rezoluciji Parlamenta Bugarske od 30. maja, koju su podnijeli Toško Jordanov (ITN) i grupa zastupnika, se navodi da su neprihvatljivi svi pokušaji unutar formata i institucija EU da se ponovo pregovara, zaobiđu ili ignorišu elementi već postignutih sporazuma.
Bugarska, kako piše, ostaje u potpunosti posvećena Evropskom konsenzusu iz jula 2022. godine. Naglašava se da je Evropski konsenzus sporazum između zemlje kandidata za EU, s jedne strane, i Unije u cjelini, s druge strane, te stoga ne predstavlja bilateralno pitanje.
Između ostalog, naglašava da se Evropski konsenzus zasniva na zaključcima Vijeća EU iz jula 2022. godine, pregovaračkom okviru Sjeverne Makedonije i zajedničkim protokolima Bugarske i Sjeverne Makedonije o provedbi Ugovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji, potpisanog 1. augusta 2017. godine.
Skupština Bugarske rezolucijom je pozvala i institucije EU da "nastave napore kako bi garantovale prava Bugara u Sjevernoj Makedoniji, kao i drugih zajednica, uključujući njihovo pravo na očuvanje i razvoj svog kulturnog i istorijskog nasleđa, jezika, pamćenja predaka i identiteta, te da usvoje inkluzivan pristup osjetljivim pitanjima nacionalnog identiteta u multietničkom društvu Sjeverne Makedonije".
Rezolucija poziva međunarodne organizacije da strogo prate primjenu najviših standarda u oblasti zaštite ljudskih prava u Sjevernoj Makedoniji, da reaguju i preduzmu odgovarajuće mjere u slučajevima nasilja, diskriminacije, govora mržnje, institucionalnog pritiska ili drugih oblika represije protiv Bugara ili predstavnika drugih zajednica u Makedoniji.
Takođe se navodi da Narodna skupština očekuje da će, u okviru primjene Evropskog konsenzusa iz 2022. godine, Sjeverna Makedonija razviti i predstaviti Akcioni plan za zaštitu prava pripadnika manjina ili zajednica, koji će pratiti Mapu puta za vladavinu prava. Ovaj plan, čija će se implementacija pratiti tokom cijelog procesa pristupanja Sjeverne Makedonije EU, treba da sadrži jasne, mjerljive i efikasne mjere za zaštitu ljudskih prava ranjivih grupa u društvu Sjeverne Makedonije, navodi se u usvojenoj odluci.
Evropski parlament uskoro će usvojiti rezolucije o izvještajima Evropske komisije o napretku zemalja kandidata za članstvo u EU, piše u rezoluciji.
Prvi značajan korak u odobrenom mehanizmu u vezi s napretkom Sjeverne Makedonije je uključivanje Bugara u Ustav, na ravnopravnoj osnovi s drugim narodima u zemlji. Navodi se da će im to garantirati pravnu ravnopravnost u multietničkom društvu za koje Sjeverna Makedonija više puta tvrdi da ga je uspješno izgradila.
Međutim, obaveze navedene u Evropskom kompromisu iz 2022. godine daleko su od toga da se ograničavaju samo na ustavne amandmane. On također sadrži niz drugih ključnih elemenata.
"Očekujemo da Republika Sjeverna Makedonija razvije Akcioni plan za zaštitu prava pripadnika manjina ili zajednica, čiju će strogu primjenu pratiti Evropska komisija. Očekujemo jasne, mjerljive i efikasne mjere za sprečavanje, istraživanje i kažnjavanje slučajeva govora mržnje i zločina iz mržnje protiv Bugara u Republici Sjevernoj Makedoniji", navodi se u rezoluciji Parlamenta Bugarske.
Najprije zbog zahtjeva Grčke, okončanih dogovorom o promjeni imena iz 2018. godine, a potom zahtjevi Bugarske, učinili su makedonske evrointegracije posebno složenim.
Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) 25. maja je rekla da je Austrija je spremna da razgovara o pronalaženju kreativnog rješenja sa Bugarskom i smatra da je za EU trenutno najvažnije sprovođenje politike proširenja.
Prema njenim riječima, ministarka za evropske i međunarodne poslove Austrije Beate Majnl-Rajzinger (Meinl-Reisinger), željela bi da se razgovori za rješavanje makedonsko-bugarskog spora održe u Beču. Kada bi se to moglo dogoditi još nije precizirano.
