Penzionisani američki astronaut izjavio je za Radio Slobodna Evropa da bi zajedničke misije s Rusijom na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) trebalo smanjiti, uporedivši ih sa saradnjom s nacističkom Njemačkom u jeku Drugog svjetskog rata.
"Saradnja s Rusima na ISS-u je kao da idete na ekspediciju na Antarktik s nacistima 1943. godine", rekao je Terry Virts, bivši komandant stanice.
"To je jednostavno moralno neprihvatljivo", dodao je.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ISS je jedno od rijetkih područja gdje je saradnja između Rusije i Zapada nastavljena.
Astronauti NASA-e i Evropske svemirske agencije (ESA) i dalje rade rame uz rame s ruskim kolegama.
Kanada i Japan su takođe uključeni u ono što NASA opisuje kao "jednu od najsloženijih međunarodnih saradnji ikada pokušanih".
"Stanica je dizajnirana da bude međuzavisna i oslanja se na doprinose svih partnera kako bi funkcionisala", navodi NASA. "Nijedan partner trenutno nema kapacitete da samostalno održava rad stanice."
Virts to ne osporava, ali poziva na ograničenje saradnje s Rusijom. Konkretno, naveo je dvije oblasti u kojima bi to bilo moguće i poželjno.
Soyuz naspram SpaceX-a
"Moramo prestati s lansiranjem Amerikanaca na ruskom Soyuzu", rekao je, i dodao: "Ne bismo trebali lansirati ruske kosmonaute na našim raketama dok oni aktivno uništavaju našeg prijatelja i saveznika, Ukrajinu."
Trenutno se prevoz ljudi i tereta do i sa ISS-a odvija zajednički. Posade i oprema prevoze se ruskim Soyuzom, SpaceX-ovim letjelicama, a nedavno i Boeingovom novom kapsulom Starliner.
"Još morate upravljati svemirskom stanicom i to se može... I onako će biti u funkciji još samo nekoliko godina", rekao je Virts.
"Ali smatram da bismo se trebali povući, blago rečeno."
Za Virtsa, ovo je pitanje izuzetno lične prirode. Njegova karijera je bila tijesno povezana s ISS-om. Njegovo prvo putovanje kao pilota Space Shuttlea 2010. godine donijelo je posljednje stalne module na stanicu, uključujući i najveći set prozora ikad lansiran u svemir.
Četiri godine kasnije, dok je boravio na ISS-u, svjedočio je raketiranju u istočnoj Ukrajini dok su separatisti koje podržava Rusija započinjali pobunu. To je uslijedilo nakon što su ruske trupe zauzele Krim, a Virts ističe da ga je odgovor jednog kosmonauta šokirao.
"Komandant mog Soyuza, Anton Škaplerov, bio je iz Sevastopolja na Krimu. Njegova supruga je Ukrajinka. A on je govorio: 'Krim je naš'. Bio je jednostavno presretan što su vratili Krim", rekao je Virts.
Međutim, kasnije su ga više zabrinula trojica drugih kosmonauta s kojima je letio, Aleksandar Samokutjajev, Maksim Surajev i Jelena Surova, koji su svi nakon toga postali poslanici u stranci Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.
'Osjećao sam se izdanim'
"Znate, volio sam ruski jezik, ljude, hranu. Mislio sam da svemirska stanica može biti primjer velike saradnje umjesto sukoba. A onda vidim da podržavaju najzlobniji, moralno najodvratniji rat. I to je veoma bolno. Osjećao sam se izdanim", rekao je.
Samokutjajev i dalje služi u ruskoj Državnoj dumi (parlamentu) i nalazi se pod sankcijama Velike Britanije, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
EU sankcije su objavljene dan nakon početka invazije punih razmjera, jer je Samokutjajev glasao za priznanje proruskih separatističkih entiteta u Ukrajini kao nezavisnih država. To je bio ključni korak koji je Kremlj iskoristio kao pravno opravdanje za invaziju.
Američko ministarstvo finansija navelo je da su on i drugi članovi Dume sankcionisani "zbog saučesništva u Putinovom ratu" zbog tog glasanja.
Surajev i Surova više nisu članovi Dume, ali su nastavili da djeluju u prilog Putinu i njegovoj agresiji na Ukrajinu.
Na primjer, Surajev je bio Putinov predstavnik tokom predsjedničke kampanje 2024. godine. Može se vidjeti u ovom videu iz 2024. u Donjecku koji je Rusija okupirala. Ruski mediji su izvijestili da je tokom posjete govorio o ulozi koju kosmonauti imaju u "specijalnoj vojnoj operaciji", što je izraz koji Kremlj koristi za invaziju punih razmjera.
Surova je sada savjetnica guvernera Moskovske oblasti. Dana 8. marta, ruski mediji su objavili da je svečano ispratila "pomoć" za vojnike na prvoj liniji u Ukrajini, uključujući dronove.
"Mnogi posvećeni građani pomažu našim braniocima šaljući im neophodne zalihe na front. Zajedno smo jedan tim, moćna pesnica koju niko ne može pobijediti", navodno je izjavila.
'Razbijeni mit'
Nijedan od ovih bivših kosmonauta nije odmah odgovorio na pitanja Radija Slobodna Evropa, uključujući i ono kako njihova podrška Putinu i ratu u Ukrajini može biti u skladu s humanitarnim principima međunarodne saradnje u svemiru.
Virts kaže da ni oni s njim više ne razgovaraju.
"Moji ukrajinski prijatelji me vole. Moji ruski prijatelji su prestali da mi se javljaju", rekao je.
Kontroverze prate i jednog kosmonauta iz trenutne posade na ISS-u.
Aleksej Zubricki, rođen u Ukrajini 1992. godine, prema izvještaju Current Timea Radija Slobodna Evropa, prošlog mjeseca je tražen u zemlji svog rođenja zbog izdaje.
Godine 2014. Zubricki je bio pilot ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva stacioniran na Krimu. Kada su ruske trupe stigle, odbio je naređenje da se povuče u ukrajinsku bazu van poluostrva i umjesto toga odlučio da ostane i pređe na rusku stranu.
ISS bi trebao nastaviti s radom do 2030. godine. Neposredno nakon što su ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu 2022. godine, Moskva je zaprijetila povlačenjem iz saradnje na ISS-u, ali je kasnije najavila da će ostati uključena do 2028.
"Na svemirskoj stanici smo jako dobro sarađivali. Mnogi odnosi su uspostavljeni", rekao je Virts.
"Bio sam od onih koji su vjerovali da saradnja u svemiru može pomoći da stvari na Zemlji budu bolje. Ali, čovječe, taj mit je razbijen."