Dostupni linkovi

Počeli radovi na mjestu ratnog 'logora za silovanje' kod Sarajeva


Tokom rata u Bosni i Hercegovini motel je bio pod kontrolom Vojske Republike Srpske, gdje su silovane brojne žene, a muškarci mučeni.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini motel je bio pod kontrolom Vojske Republike Srpske, gdje su silovane brojne žene, a muškarci mučeni.

Na prostoru motela "Kon-Tiki" u sarajevskoj opštini Vogošća su u srijedu, 13. marta počeli radovi.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini je bio pod kontrolom Vojske Republike Srpske, a u motelu su silovane brojne žene, a muškarci mučeni.

Do sada je, prema evidenciji Udruženja logoraša Vogošće, ekshumirano 297 ubijenih logoraša. Još uvijek se traga za njih 59.

Sarajevske vlasti su u februaru 2023. godine kupile bivši motel i planiraju na tom mjestu osnovati "Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine", kao podsjetnik na torture koje su preživjeli zarobljeni građani tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Planirano je da muzej ima izložbeni prostor, informaciono-dokumentacioni centar, te dvije učionice za predavanja i seminare u pomoćnom objektu.

Radnici skidaju krov sa nekadašnjeg motela koji će biti pretvoren u muzej.
Radnici skidaju krov sa nekadašnjeg motela koji će biti pretvoren u muzej.

Projekat uređenja i adaptacije tog prostora je Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo iz 2006. godine naveden kao jedan od podprojekata mapiranja opsade Sarajeva 1992-1995.

Vojska Republike Srpske je početkom 1992. godine oduzela Motel Kon-Tiki od tadašnjeg vlasnika, Željka Beganovića. Željko je i sam bio zatočen i fizički maltretiran, nakon što je uhvaćen kako logorašima u obližnjem bunkeru krišom dostavlja hranu, cigarete i ćebad. Željko je o zločinima u motelu svjedočio na suđenju Jovanu Tintoru. Preminuo je nakon rata.

Sud BiH je zaključio da je Jovan Tintor, kao član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS), te predsjednik Kriznog štaba Srpske Opštine Vogošća, bio jedan od organizatora i saučesnik u nezakonitom zatvaranju, ubistvima, mučenju i protjerivanju nesrpskog stanovništva. Osuđen je na deset godina zatvora.

Borislav Herak je 1993. godine osuđen na smrt zbog ubistva 35 civila, tri zarobljena borca Armije Republike Bosne i Hercegovine, te 14 silovanja. Kazna je kasnije smanjena na 40, a zatim na 20 godina. On je 2012. godine izašao iz zatvora, nakon odslužene kazne.

XS
SM
MD
LG