Sjeverna Makedonija je dobila prvu ženu na funkciji predsjednika države nakon drugog kruga predsjedničkih izbora 8. maja, u kojem su se nadmetala dva kandidata sa najviše glasova iz prvog kruga prije dvije sedmice.
Univerzitetska profesorica Gordana Siljanovska-Davkova, koju podržava opoziciona desničarska stranka VMRO-Demokratska partija makedonskog nacionalnog jedinstva (VMRO-DPMNE), osvojila je preko dvostruko više glasova od sadašnjeg predsjednika Steve Pendarovskog, prema prvim rezultatima Državne uprave izborne komisije (DIK).
"Iskreno, već nekoliko sati se pitam čime sam zaslužila ovu čast. Znam da sam se pripremala, posvetila sam se kampanji, rekla sam ono što mislim, a ne ono što je neko želio čuti. Nagrada je neprocjenjiva za mene, ali je i ogromna odgovornost", rekla je Siljanovska-Davkove nakon početnih rezultata koji su pokazali da je ubjedljivo vodila u odnosu na protivnicu.
Pendarovski je bio kandidat Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), ljevičarske stranke koja je vodila Vladu Sjeverne Makedonije posljednjih sedam godina.
Ovogodišnji predsjednički izbori bili su drugi pokušaj Siljanovske-Davkove da pobijedi Pendarovskog, nakon što su se njih dvoje suočili u finalnoj rundi predsjedničkih izbora 2019. godine.
Prvi put za nju je bio neuspješan - Pendarovski je savladao rivalku sa oko 58.000 glasova razlike.
Evropeizacija da, ustavne izmjene pod znakom pitanja
Prvi zadatak nove vlasti biće evropske integracije. Što se tiče ustavnih amandmana, u programu Siljanovske-Davkove navodi se da će kao predsjednica graditi konsenzus s vlašću, ali i opozicijom.
"Smisao evropskih integracija je evropeizacija po kriterijumima iz Kopenhagena. U Sporazumu o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji ne postoji niti jedan dio za promjenu Ustava Republike Makedonije", navodi se u njenom programu.
Makedonska vlada usvojila je tekst za ustavne amandmane u julu 2023. Prema tekstu, u preambulu Ustava trebalo bi da bude uvršteno nekoliko naroda, uključujući i bugarski narod. Uključivanje Bugara u makedonski Ustav uslov je da Sjeverna Makedonija nastavi pregovore za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
U javnim nastupima Siljanovska-Davkova izbjegava političke odgovore na neka od aktuelnih političkih pitanja i drži se uglavnom odgovora koje daje teorija prava.
Siljanovska je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije kazala da predsjednik ne odlučuje da li će biti promjena Ustava.
Ali na pitanje šta ako novi sastav parlamenta usvoji ustavne amandmane, a ona je predsjednica Sjeverne Makedonije, Siljanovska-Davkova je rekla: "Naravno da ću to poštivati jer je parlament ustavno tijelo. Nemam problem."
Bez 'Sjeverna' ispred imena Makedonija u javnosti
Predstavljajući platformu sa kojom je učestvovala na predsjedničkim izborima, Siljanovska-Davkova je rekla da je "to program zaštite državnih interesa i vraćanja ponosa Makedonije".
U tom pravcu, slogan kampanje je bio "Makedonija ponovo ponosna!".
U kampanji nije koristila pridjev "Sjeverna" ispred imena Makedonija, što je novi naziv države prema Prespanskom sporazumu potpisanom s Grčkom 2018. godine.
"Poštujući jasno izraženu volju građana Makedonije od septembra 1991., kao i od septembra 2018, ali i kao građanin, neću koristiti pridjev "Sjeverni" u obraćanju javnosti", navela je u programu sa kojim je nastupila na izborima.
Prespanski sporazum potpisali su 2018. tadašnji ministri vanjskih poslova Makedonije i Grčke Nikos Kocijas i Nikola Dimitrov, kao rješenje makedonsko-grčkog spora oko imena Makedonija, o kojem su dvije zemlje pregovarale 27 godina.
Upitnik o Prespanskom dogovoru
U oblasti vanjske politike, Siljanovska-Davkova se takođe obavezala da će prije svega, u zemljama članicama EU biti "aktivan lobista" za otvaranje puta Sjeverne Makedonije ka EU.
Međutim, pitanje Prespanskog sporazuma i dalje smatra "pravno i politički" otvorenim.
"Prespanski sporazum, zajedno sa ustavnim amandmanima, usvojen je kršenjem domaćeg prava i osporavan je u okviru međunarodnog prava, posebno u vezi sa pravom na samoopredjeljenje, principom ravnopravnosti država, miješanjem u unutrašnje poslove suverene države, a zadiranje u identitet je i ozbiljno kršenje kolektivnih i individualnih ljudskih prava građana Makedonije", piše u svom programu.
Siljanovska-Davkova je u nastupima u kampanji rekla da će u vezi sa Prespanskim sporazumom "svi njeni postupci biti u okvirima domaćeg i međunarodnog prava".
Ranije je u intervjuu za RSE, na pitanje kako će nastupiti pred međunarodnim organizacijama, rekla da neće uklanjati ploče sa imenima, "jer se ovdje neko potpisao, to je činjenica".
Veliko iskustvo u nauci, malo u politici
Siljanovska-Davkova će 11. maja napuniti 71 godinu, dan uoči isteka mandata sadašnjeg predsjednika Pendarovskog.
Njeni duži govori na skupovima dali su joj "akademski" stil u izbornoj kampanji, a ne patriotski govori karakteristični za desničarsku stranku kao što je VMRO-DPMNE. Ipak, uvrede i tuče protivnika nisu izbjegnute.
Iako je godinama povremeno ulazila u političku arenu, u raznim ulogama, Siljanovska-Davkova je u javnosti najprepoznatljivija kao pravni stručnjak.
Od 2004. godine je redovni profesor ustavnog prava, političkog sistema, savremenih političkih sistema i lokalne samouprave na Pravnom fakultetu "Justinian Prvi" u Skoplju.
Prethodno je doktorirala pravne nauke na Univerzitetu u Ljubljani 1993. godine.
U svom akademskom angažmanu autor je više od 200 naučnih radova iz oblasti ustavnog prava.
Osnivač je i prvog Vijeća evropskog pokreta u Sjevernoj Makedoniji.
Bila je članica brojnih domaćih i međunarodnih instituta i pravnih udruženja, uključujući i Venecijansku komisiju za pitanja manjina.
Ministarka 90-ih godina u vladi Crvenkovskog
U politiku je prvi put ušla 90-ih godina prošlog veka, na prijedlog Liberalne partije, kao ministarka bez portfelja u prvoj vladi tadašnjeg premijera iz redova SDSM-a Branka Crvenkovskog (1992.-1994.).
Od tada je prate "sjene" povezane sa imenom njenog muža. I danas je protivnici optužuju da je kao članica tadašnje vlade Siljanovska-Davkova svom suprugu, navodno, omogućila da uđe u biznis frišopa preko kojeg su navodno zarađivali hiljade eura dnevno.
Kasnije se aktivirala 2004. i 2005. godine, kada je izašla protiv Zakona o teritorijalnoj organizaciji poznatog kao podjela opština nakon Okvirnog sporazuma (potpisanog u Ohridu 2001. godine i kojim je okončan sukob u Sjevernoj Makedoniji).
Ovim zakonom stvoreno je više opština sa većinskim albanskim stanovništvom.
Godine 2017. bila je glasna protiv Zakona o upotrebi jezika, kojim je albanski jezik postao drugi službeni jezik u Sjevernoj Makedoniji. O ovom zakonu Siljanovska-Davkova je rekla da je neustavan i da ruši duh Okvirnog sporazuma.
U poslaničkoj klupi od 2020. godine
Na parlamentarnim izborima 2020. godine Siljanovska-Davkova je bila nosilac liste kandidata za poslanike VMRO-DPMNE i Koalicije u prvoj izbornoj jedinici.
Od avgusta 2020. godine je poslanik u Sobranju.
Međutim, kaže da je autonomna u svom poslaničkom djelovanju i da ne želi da se povezuje sa VMRO-DPMNE jer nije član stranke.
Borac za više žena na ključnim pozicijama
Privatno, Siljanovska-Davkova sebe opisuje kao legalistkinju, buntovnicu, borca za pravdu.
U svakodnevnom životu to se doživljava kao "kombinacija emancipirane žene sa tradicionalnim porodičnim vrijednostima".
Najavila je da će afirmisati potrebu za što većim brojem žena na ključnim pozicijama u državi.
"Ima li veće promjene od toga da po prvi put u ovoj zemlji žena postane predsjednica? Postoji li veća inspiracija za pametne žene? Ne postoji. Mislim da kod mene, vjerujte mi na riječ, kada se okružim ženama sličnim meni, ženama po modelu Vaclava Havela: svojim, jakim, subverzivnim, koje umiju da iznesu stav i da ga brane, to je za mene reformski korak" rekla je Siljanovska-Davkova na konferenciji za novinare uveče nakon izbora 8. maja.
Nadležnosti šefa države
Predsjednik, prema svojim ovlaštenjima, utvrđuje mandat za sastav Vlade, ukazom imenuje i razrješava ambasadore u inostranstvu, prima akreditiva i opoziv stranih diplomatskih predstavnika, zaključuje međunarodne ugovore u ime Republike, dodjeljuje odlikovanja i priznanja. i daje pomilovanja.
Predsjednik takođe potpisuje ukaze za proglašenje zakona. Predsjednik Republike može odlučiti da ne potpiše ukaz, stavi veto i vrati ga Skupštini na ponovno razmatranje.
Predsjednik države je ujedno i vrhovni komandant Oružanih snaga, kao i predsjednik Savjeta bezbjednosti i imenuje i razrješava direktora Obavještajne agencije.
Prema Ustavu Sjeverne Makedonije, mandat predsjednika države je pet godina, s pravom na još jedan reizbor.
Gordana Siljanovska-Davkova šesti je šef države Sjeverne Makedonije.
Nakon proglašenja nezavisnosti od bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) na referendumu 8. septembra 1991. godine, petorica ljudi su bila na predsjedničkoj funkciji: Kiro Gligorov (1991.-1999.), Boris Trajkovski (1991.-2004.), Branko Crvenkovski (2004.-2009.), Đorđe Ivanov (2009.-2019.) i Stevo Pendarovski (2019.-2024.).
Istog dana kada je održan drugi krug predsjedničkih izbora, 8. maja, građani Sjeverne Makedonije glasali su i na parlamentarnim izborima.
Prvi rezultati su da je VMRO-DPMNE, stranka koja je predložila Siljanovsku-Davkovu za predsjedničku funkciju, u trostrukom vodstvu nakon osvojenih poslaničkih mandata.
Facebook Forum