Članstvo Bosne i Hercegovine (BiH) u NATO-u kojem se dosljedno protive političari iz Republike Srpske (RS) ostaje jedan od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva BiH, rekao je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović generalnom sekretaru NATO-a Marku Rutteu, sa kojim je razgovarao u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu.
Susret je upriličen u sklopu aktivnosti međunarodne konferencije povodom 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, saopšteno je iz Bećirovićevog kabineta.
Ovo je četvrti sastanak Bećirovića i generalnog sekretara Ruttea u posljednjih šest mjeseci.
"Proruski političari iz entiteta RS moraju znati da se odluke o NATO-u donose u državnim organima Bosne i Hercegovine a ne u nenadležnim entitetskim, kao i da su zakoni i strateški dokumenti o NATO-u jednoglasno usvojeni u državnim organima Bosne i Hercegovine", rekao je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je, kako se navodi, informirao Ruttea o "eskalaciji napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine od strane vlasti entiteta RS i posebno upozorio na opasne prijetnje oružanom silom državnim agencijama".
Naglasio je da su "ovakve neodgovorne aktivnosti usmjerene ka destabilizaciji BiH i narušavanju mira u cijeloj regiji", saopšteno je iz njegovog ureda.
Američki grad Dayton, u saveznoj državi Ohio, u kojem je prije tri decenije postignut sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, je domaćin zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, tokom kojeg se razmatraju i pouke Dejtonskog mirovnog sporazuma za rješavanje savremenih globalnih sukoba.
Nekoliko govornika na panelu "Dayton 30 godina kasnije i ciljevi za sutra" održanom za vikend govorili su u prilog članstvu BiH u NATO-u, dok ta zemlja pokušava da riješi pitanja koja su ostala neriješena Daytonskim sporazumom iz 1995., koji je bio privremeno rješenje, a čiji okvir ostaje uglavnom i danas, prenosi agencija AP.
Inače, u aprilu ove godine je sa obilježavanja 76. godišnjice NATO-a, održanog u Sarajevu, poručeno je da su stabilna i sigurna BiH i miran Zapadni Balkan strateški interes NATO-a.
Bosna i Hercegovina je od 2018. godine u MAP-u, što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo u Alijansu.
Bh. vlasti su se obavezale na pristupanje NATO-u, ali je ta obaveza u zastoju zbog stavova iz jednog dijela države, entiteta Republike Srpske, i jačanju odnosa Milorada Dodika, predsjednika tog entiteta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Prema Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obavezne sprovesti "sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".
Tadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD, vladajuće partije u RS čiji je lider proruski predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, potpisao je 2006. Sporazum o pristupanju Partnerstvu za mir (PfP) sa NATO-om, što je prva stepenica ka članstvu u Evroaatlanskom savezu.
Radmanović je tri godine kasnije potpisao i formalni zahtjev BiH za prijem u Akcioni plan za članstvo (MAP), a u pismu NATO-u je naveo da je "članstvo u NATO od strateške važnosti za BiH".
Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz RS-a protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.
Narodna skupština RS-a donijela je u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta, gotovo identičnog sadržaja kao i Srbija deset godina ranije.
Usprkos protivljenju članstvu, reforme sektora odbrane se sprovode i u njemu učestvuju i predstavnici RS-a, a kadrovi Dodikove stranke godinama su na poziciji zamjenika ministra odbrane.
