Nema ustupaka u vezi s pregovorima o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) i trgovine oko hrvatskih nacionalnih interesa, poručio je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović u Mostaru u utorak 25. januara.
Čović je na konferenciji za novinare kazao da ustupaka neće biti kada je riječ o ravnopravnosti Hrvata u BiH i njihovog legitimnog zastupanja.
Ponovio je da je "legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, kada su u pitanju Predsjedništvo BiH i domovi naroda, zadnja crta Hrvatskom narodnom saboru BiH".
"Kroz pregovore ćemo vidjeti mogu li neke stvari biti drugačije. To je strateški interes hrvatskog naroda, ali time čuvamo i BiH. Vjerujemo da prijedlog HNS-a i HDZ-a u potpunosti provodi sve presude Suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH", istaknuo je Čović.
Potvrdio je da se pregovori bh. dužnosnika s američkim diplomatom Matthew Palmerom i evropskom dužnosnicom Angelinom Eichorst nastavljaju u srijedu, 26. januara i da će trajati nekoliko dana.
- U srijedu imamo zajednički kolegij s gospodinom Palmerom i gospođom Eichorst. Još jedan dan ćemo boraviti u Sarajevu, a onda ćemo se izmjestiti na drugu lokaciju, vjerujem na jugu BiH gdje bi trebali okončati pregovore - naglasio je.
Odgovarajući na pitanje novinara o spekulacijama da se traže njegovi ustupci kada je riječ o domovima naroda parlamenata BiH i Federacije BiH kako bi bio osiguran izbor u Predsjedništvo BiH, Čović je kazao da to nisu teme o kojima će se pregovarati.
"Ne znam otkud ideja da žrtvujemo bilo koju poziciju", kazao je.
Na upit novinara da prokomentira poziv iz Narodne skupštine eniteta Republika Srpska da 1. februara prisustvuje i obrati se na posebnoj sjednici, posvećenoj razmatranju aktuelne političko-ekonomske situacije u BiH, Čović je kazao da će "vidjeti šta je cilj obraćanja i prema tome zauzeti stajalište".
"O tome ćemo pravodobno zauzeti stav. Osobno, nemam ništa protiv da razgovaramo", kazao je on.
Angelina Eichhorst , direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove i Matthew Palmer, viši zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH, boravit će u BiH od 25. do 30. januara.
"Zajednička posjeta dio je kontinuiranih napora EU i SAD u BiH, s fokusom na ustavnu i izbornu reformu potrebnu kako bi zemlja napravila odlučujući iskorak na svom putu ka EU, eliminisala diskriminaciju i ojačala demokratska građanska prava", saopćila je Delegacija EU u BiH.
Za srijedu, 26. januara, planirano je da se sastanu sa kolegijima oba doma Parlamenta BiH.
Posljednja runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona održana je početkom decembra prošle godine, pod posredstvom ovih međunarodnih zvaničnika.
Tada su predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavili kako nije ostvaren značajan pomak u pregovorima.
Iz HDZ-a BiH ponovili su tada stav da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine, te Predsjedništvo BiH.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Političke stranke u BiH do sad su se složile tek da će se članovi Predsjedništva BiH nastaviti izravno birati na izborima, budući da se neizravnom izboru u Parlamentarnoj skupštini BiH protive sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj.
Međutim, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ranije su najavili da neće glasati ni za jedan zakon, posebno ne izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH dok se ne povuku zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik (OHR).
Podsjećamo, zastupnici, ministri i drugi politički predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH od jula prošle godine.
Bojkot je počeo nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula 2021. nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Predstavnici opozicije u pregovorima, u prvom redu Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, objavile su ranije da se povlače iz pregovora iz izmjenama Izbornog zakona.
Ova stranka povratak za pregovarački sto uslovljava poništavanjem odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o “prijenosu nadležnosti” s države BiH na ovaj entitet.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. godine kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
No, održavanje izbora je u ovom trenutku neizvjesno, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za ovu godinu.
Za opće izbore potrebno je blizu deset miliona maraka (oko pet miliona eura), a BiH nema osiguran taj novac.
Državno ministarstvo financija i trezora odbilo je prije nekoliko dana zahtjev Centralne izborne komisije (CIK) BiH da isplati nešto više od milion maraka (oko pola miliona eura) za pripremu izbora.
Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz RS-a, kao ni Srbi iz FBiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Evropski sud za ljudska prava to je proglasio diskriminatornim 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
