Izborna reforma u Bosni i Hercegovini je na čekanju, manje od tri mjeseca nakon što su visoki američki i evropski zvaničnici počeli razgovore sa političkim strankama u ovoj zemlji.
Tako su odlučili naprije predstavnici opozicije u pregovorima. Prva među njima je Socijaldemokratska partija (SDP) Bosne i Hercegovine.
Ova stranka povratak za pregovarački sto uslovljava poništavanjem odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o “prijenosu nadležnosti” s države BiH na ovaj entitet.
Slično najavljuju i druge političke partije. Među njima je i vladajuća Stranka demokratske akcije (Bakir Izetbegović), ali i njen koalicioni partner na nivou entiteta Federacija BiH, Demokratska fronta (Željko Komšić).
Niko ne želi popustiti
Novi pregovori sa svim političkim partijama u Bosni i Hercegovini o izbornoj reformi su se trebali nastaviti polovinom decembra.
No, specijalni američki izaslanik Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst otkazali su novi krug pregovora.
U zajedničkoj izjavi Delegacije Evropske unije (EU) i Ambasade Sjedinjenih Država u BiH se ocjenjuje kako „razgovori, nažalost, ne bi urodili plodom”.
Na sve stranke se apelira da odustanu od maksimalističkih prijedloga koji nisu utemeljeni u međunarodnim i standardima EU i nemaju podršku u parlamentu ili društvu.
Predstavnike RS-a su pozvali da se vrate u institucije.
“Pozdravljamo to što su SAD i EU uključeni i očekujemo nastavak razgovora. Mislim da su oni ovime dali malo prostora da se politička situacija u BiH stabilizuje i da dođe do deblokade državnih institucija i da se onda u mirnijoj atmosferi ti razgovori nastave”, kazao je Adil Osmanović, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u državnom parlamentu.
Stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor (HNS), na čelu s vladajućom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH, za neuspjeh pregovora krive “bošnjačku unitarističku ideologiju utemeljenu na nametanju političkih predstavnika i diskriminaciji Hrvata”.
Ilija Cvitanović, član predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi kako su se SDA, ali i SDP BiH, te Demokratska fronta (DF) povukle iz pregovora i prije nego što su oni počeli.
“To je pokazatelj neozbiljnosti, neodgovornosti, cilja i njihovih namjera, jer oni nikad nisu nudili nikakva rješenja već su samo degradirali rješenja HNS-a”, tvrdi Cvitanović.
Izborna pitanja sekundarna u ovom trenutku
Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je 10. decembra informacije u kojima u oblasti pravosuđa, indirektnog oporezivanja i odbrane traži prenos nadležnosti sa države BiH na taj entitet.
Radi se o neustavnoj odluci, s obzirom da prema Ustavu BIH, prenos nadležnosti je moguć jedino ukoliko za to saglasnost da Parlament Bosne i Hercegovine i Ustavni sud BiH.
Ovakva odluka izazvala je buru reakcija domaćih i međunarodnih zvaničnika. Među njima i Socijaldemokratske partije BiH.
Saša Magazinović, zastupnik SDP BiH i član parlamentarne komisije za izmjene Izbornog zakona BiH, za RSE navodi kako su odluku o tome da više ne pregovaraju o izbornoj reformi donijeli odmah nakon zasijedanja Skupštine RS.
“Osnovni razlog je to što u ovom trenutku ta pitanja smatramo sekundarnim u odnosu na blokadu institucija, antiustavne Zaključke NSRS i ukupnu situaciju u državi”, kazao je Magazinović.
No, u Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u ovom entitetu i BiH, tvrde kako nije problem u RS-u, već u tome što bošnjačke stranke od početka pregovora bježe od dogovora.
Snježana Novaković-Bursać, članica komisije za izmjene Izbornog zakona BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ispred SNSD-, odbacuje ocjene da je većina u Narodnoj skupštini RS povukla neustavne poteze.
“Nikad nisu rekli koji član Ustava BiH je prekršen. To što oni izvikuju su suštinski političke parole i manjak argumenata. Bombastičnim izjavama samo uznemiravaju javnost”, smatra Novaković-Bursać.
Ocijenila je da su “svi koraci koje su bošnjačke stranke vukle ukazivali na to da oni bježe od dogovora s predstavnicima Hrvata oko suštinskih pitanja” te da “ovo što su naveli kao razlog je samo izgovor”.
Problemi u pregovorima i prije 10. decembra
Posljednja runda pregovora sa međunarodnim zvaničnicima Palmerom i Eichhorst je održana početkom decembra. Tada su predsjednici Hrvatske Demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavili kako nije ostvaren značajan pomak u pregovorima.
Čović je ponovio stav HDZ-a BiH - da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine, te Predsjedništvo BiH.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.
Dogovoren samo direktan izbor
Političke stranke u BiH do sad su se složile tek da će se članovi Predsjedništva BiH nastaviti izravno birati na izborima, budući da se neizravnom izboru u Parlamentarnoj skupštini BiH protive sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj.
Međutim, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) su najavili da neće glasati ni za jedan zakon, posebno ne izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH dok se ne povuku zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik (OHR).
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. godine kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz RS-a, kao ni Srbi iz FBiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Evropski sud za ljudska prava to je proglasio diskriminatornim 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
Pregovori o izmjenama izbornog zakona stari 15 godina
Prvi razgovori o izmjenama Ustava BiH, vođeni pod pokroviteljstvom SAD-a i EU-a, krajem 2006. Međutim dogovor nije postignut.
Sljedeći pokušaj je bio 2009.godine, također neuspješno.
Posljednji pregovori su bili 2014. godine i u njima je učestvovao bivši komesar Evropske unije za proširenje Stefan Füle. I ovi višemjesečni razgovorima nisu uspjeli.
