Međunarodni dan tolerancije je 16. studenog. U definiciji tog pojma kaže se da je to prihvaćanje i podnošenje razlika, kako političkih, seksualnih, vjerskih, jezičkih i drugih.
Tim povodom istražujemo koliko društva na Balkanu poštuju, prihvataju i uvažavaju bogatstvo različitosti, koliko se djeca u školama uče da budu ljudi, poštujući druge i drugačije.
U temi sedmice smo istraživali - zašto u BiH postoji visoka tolerantnost prema nasilju. Može li se govoriti da je crnogorsko društvo tolerantno, ako je diskrimirana polovica populacije, a to su žene?
Zašto su Srbi u Hrvatskoj i dalje crvena krpa za toleranciju? U Srbiji, napadi na radnje albanskih vlasnika protesti protiv azilanata, marginalizacija Roma. Koliko su većinski i manjinski narodi na Kosovu tolerantni jedni prema drugim, te zašto je nemoguće održati paradu ponosa u Makedoniji? - neka su pitanja na koja su pokašali dati odgovor novinari Radija Slobodna Europa.
(Ne)tolerantni Balkan
U Srbiji, novi protesti protiv azilanata, napadi na radnje albanskih vlasnika posle incidenata na utakmici Srbije i Albanije, konstantno diskriminiranje i marginalizacija manjinskih grupa, u najvećoj mjeri Roma, samo su neki od posljednjih primjera raširene netolerancije u Srbiji. Jedan od tračaka nade da se stvari ipak pomjeraju sa mrtve tačke je konačno održavanje Parade ponosa, ali uz bukvalno opsadno stanje u prestonici, Beogradu, tokom te manifestacije. Pročitajte priču Milana Nešića "O pravima najugroženijih jedino na Međunarodni dan tolerancije".
Dnevna politika ugrožava dosegnutu razinu tolerancije u hrvatskom društvu, kažu predstavnici srpske manjine, ali i analitičari. Romi imaju toliko problema da je dosadašnji angažman države na njihovom rješavanju, pa i na suzbijanju diskriminacije, još uvijek nedostatan. Enis Zebić donosi više detalja u tekstu "Tolerancija u Hrvatskoj: Dominantna rasna i etnička diskriminacija".
Koliko je kosovsko društvo tolerantno - odgovor donosi Amra Zajneli u priči "Tolerancija na Kosovu i dalje vruće pitanje".
Stupanj tolerancije u Crnoj Gori je povećan, ali do poželjnog nivoa prihvaćanja različitosti nacionalnog, vjerskog, seksualnog karaktera i još uvijek joj predstoji dug put jer je o visokom stepenu društvene tolerancije je teško govoriti u sredini u kojoj je diskriminirana polovica populacije, odnosno, žene i to bez obzira na nacionalnu, vjersku i seksualnu pripadnost. Više pojedinosti u tekstu Esada Krcića "Crna Gora: Prava žena naročito ugrožena".
U Bosni i Hercegovini najčešće se krše prava manjina- etničkih, nacionalnih, seksualnih. Prema ocjeni aktivista za prava LGBT osoba, u BiH je došlo do pomaka, ali ova populacija još uvijek nije prihvaćena u bosansko-hercegovačkom društvu. Zašto - pojašnjava Selma Boračić u priči "Tolerancija u BiH: Isključivo isključiva".
U Makedoniji je tolerancija prema manjinskim zajednicama na veoma niskom nivou i zemlja nije zrela da bi održala Paradu ponosa, smatraju brojni građani. Većina ljudi protivi se Paradi, a oni koji je podržavaju, uvjereni su da bi bilo incidenata. Pročitajte tekst Blagoja Kuzmanovskog "Makedonija: Retrogradna tolerancija prema LGBT".