Dnevna politika ugrožava dosegnutu razinu tolerancije u hrvatskom društvu, kažu predstavnici srpske manjine, ali i analitičari. Romi imaju toliko problema da je dosadašnji angažman države na njihovom rješavanju, pa i na suzbijanju diskriminacije, još uvijek nedostatan.
Tolerancija, prava i položaj manjina u Hrvatskoj, u prvom su redu žrtve zloupotrebe ljudskih i manjinskih prava u funkciji dnevne politike, odnosno borbe HDZ-a da dođe na vlast.
Vidljivo je to na slučaju dvojezičnih ploča u Vukovaru, vidljivo je to po rječniku i nekim stavovima aktualnih prosvjednika pred Ministarstvom branitelja u zagrebačkoj Savskoj ulici.
Glavni urednik nezavisnog mjesečnika srpske manjine "Identitet", Igor Palija, kaže kako je netolerancija u hrvatskom društvu u porastu, i to je veća, kako se ide prema ranjivijim skupinama.
"Konkretno, Srbi su i dalje crvena krpa i sad smo u nekoj fazi regresije njihovih manjinskih prava u Hrvatskoj. To se pokazuje i na slučajevima dvojezičnosti i na slučajevima manjinskog obrazovanja i na slučajevima zapošljavanja u državnoj službi", kaže Palija, te ističe:
"U slučaju izbora manjinskih predstavnika, dolazi do manjinske regresije i ponovo pregovaramo i razgovaramo o potrebi tih prava i da li ih uopće treba i da li su ona prevelika."
Takav je scenarij već viđen početkom 2000-tih, u vrijeme Vlade Ivice Račana, kada se HDZ borio da dođe na vlast.
"Isto smo imali eskalaciju netolerancije. Imali smo političke skupove, imali smo ulicu koja se valjala, imali smo Rivu, kao što svi skupa znamo. Kada se došlo na vlast, onda se provodila skroz drugačija politika, politika koja više u svojoj srži nije imala netoleranciju, nego razvoj, pa čak i razvoj ljudskih prava", podsjeća Palija.
Po ocjeni političkog analitičara Ivana Rimca, agresivna desna retorika u borbi za vlast unijela je dozu netolerancije u hrvatski javni prostor i cijeli niz elemenata koji se mogu okarakterizirati kao govor netolerancije, ako ne i kao govor mržnje. Razdjelnica je nacija i jasno pripadanje naciji.
"Gdje su sve ostale skupine, bilo one koje se ne slažu sa dominantnom ideologijom desnice u Hrvatskoj, proglašene svojevrsnim neprijateljima i svako iskazivanje bilo kakve tolerancije ili prihvaćanje takvih skupina se smatra svojevrsnom izdajom nacionalnih interesa", navodi Rimac.
Bila u Hrvatskoj na vlasti ova ili ona politička opcija, osnovni problemi romske populacije ostaju isti.
"Država radi na suzbijanju diskriminacije prema Romima, ali ne dovoljno", ocjenjuje predsjednica udruge žena Romkinja "Bolja budućnost", Ramiza Memedi.
"Problem diskriminacije prema Romima je najveći problem društva. Ta diskriminacija postoji u svim segmentima, u obrazovanju, u zapošljavanju, u centrima za zdravstvenu skrb, pogotovo nakon zadnje revizije i novog zakona", ističe Memedi.
"Bez obzira što je Hrvatska bila tužena u Strazburu i što su Romi dobili tužbu, i dalje postoji određeni dio koji male Rome ne žele pored svoje djece u razredima. I dalje postoje segregirani razredi. Tu je država dosta zakazala", konstatira ona.
Teško do posla
"Uzeću primjer da u javnim ustanovama i državnim institucijama nemamo zaposlenih Roma, samo imamo jednog u Uredu za ljudska prava i prava za manjine i saborskog zastupnika, ali to je po političkoj liniji i to nam ništa ne znači", iskreno će Ramiza Memedi.
A što o toleranciji i diskriminaciji kaže najnovije izvješće pučke pravobraniteljice, ili, kako se to u nekim susjednim državama pjesnički zove - zaštitnice građana?
"Na općenitoj razini, hrvatski građani i građanke ne podržavaju diskriminaciju, podržavaju multikulturalizam, te ne iskazuju ksenofobične stavove. Međutim, visoki postotak ksenofobije iskazuju prema tražiteljima azila, ali i različitim etničkim skupinama s kojima nisu dolazili u doticaj u većoj mjeri. U praksi je rasna ili etnička diskriminacija u velikoj mjeri usmjerena na pripadnike nacionalnih manjina, osobito Rome i Srbe", navodi se, između ostalog, u izvješću pučke pravobraniteljice.
"Pripadnici srpske nacionalne manjine, najčešće nam se pridružuju na diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti, na području rada i zapošljavanja, ali i na drugim područjima. Osobito su povratnici često nedovoljno socijalno uključeni u hrvatsko društvo, a posebno im je otežano zapošljavanje", dodaje se u izvješću.
