U svom posthumno objavljenom memoaru "Patriota", ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni predvidio je da će umrijeti iza rešetaka: "Neće me biti ni na jednoj fotografiji", napisao je, predviđajući da će život ići dalje nakon njegove smrti.
Izgleda da se vlada predsjednika Vladimira Putina trudi da to i učini. Dugotrajna i opsežna represija Kremlja prema svemu što je povezano s Navaljnim sada uključuje i gonjenje Rusa zbog javnog prikazivanja lika Alekseja Navaljnog – pod izgovorom da je to "ekstremistički simbol."
Takvi slučajevi, tvrde analitičari, dio su napora države da diskredituje Navaljnog i njegove sljedbenike te izbriše svaki utjecaj koji bi mogao postojati nakon njegove smrti, dijelom kažnjavajući ljude, u nekim slučajevima, zbog držanja njegove fotografije ili spominjanja njegovog imena.
Putinov najistaknutiji protivnik tokom više od deset godina, Aleksej Navaljni, preminuo je 16. februara 2024. godine u zatvoru "Polarni vuk" na Arktiku. Njegova supruga, Julija Navaljnaja, i mnoge njegove pristalice vjeruju da je Putin odgovoran za njegovu smrt.
Navaljni je jedva preživio trovanje nervnim agensom vojnog tipa u augustu 2020. godine u Sibiru. On je rekao da su trovanje izveli operativci Federalne službe sigurnosti (FSB), koji su djelovali po Putinovom nalogu.
Nakon oporavka u Njemačkoj, uhapšen je na moskovskom aerodromu po povratku u Rusiju u januaru 2021. godine i ostao je u pritvoru – uglavnom u zatvorima i logorima. Tu je bio zlostavljan i uskraćivana mu je odgovarajuća medicinska njega – sve do njegove smrti.
Navaljnijevi nacionalna mreža političkih ureda označena je kao ekstremistička i zabranjena je 2021. godine, kao i njegova Fondacija za borbu protiv korupcije.
Istraživački izvještaji fondacije otkrili su sistemsku korupciju, prikazujući sliku izrazito bogate, privilegovane grupe ljudi bliske Putinu koji žive luksuznim životima na račun običnih Rusa koji se bore da prežive.
Prije i nakon njegove smrti, mnogi njegovi saradnici i saveznici su procesuirani, zatvoreni ili prisiljeni napustiti Rusiju.
Kada je Navaljni sahranjen u Moskvi, deseci hiljada ljudi stajali su u redovima pod budnim okom policije i prolazili su pored njegovog groba kako bi "rekli zbogom čovjeku koji simbolizira slobodu", kako je rekao jedan od prisutnih na sahrani - izlijevanje tuge i podrške koje je bilo udarac Putinu.
Julija Navaljnaja je obećala da će nastaviti borbu svog muža, pozivajući Ruse da "podijele moj bijes, gnjev i mržnju prema onima koji su se usudili ubiti našu budućnost."
No, u godini dana od njegove smrti, Julija Navaljnaja i bivši saradnici suočavaju se s poteškoćama u ostvarenju utjecaja, uslijed ruskog rata u Ukrajini i Putinove još snažnije represije protiv disidenata unutar zemlje koju su prisiljeni da odu.
Jedan veliki dokaz tih poteškoća je mješovita reakcija publike na posljednji izvještaj Fondacije za borbu protiv korupcije – koji bi u drugim okolnostima ili u drugoj zemlji mogao imati veliki utjecaj.
Na temelju ispitivanja poslovnih zapisa, policijskih baza podataka, društvenih medija i drugih izvora, izvještaj tvrdi da ruski naftni div Rosnjeft zapošljava desetine mladih žena koje su navedene kao administrativne radnice, ali zapravo pružaju usluge eskorta glavnim direktorima.
Izvještaj navodi da je utvrđeno da je jedna žena pratila direktora Rosnjefta Igora Sečina, bliskog Putinovog saradnika, na njegovom privatnom avionu najmanje 58 puta od 2016. godine, od kada je zaposlena sa platom koja je mnogo viša od plate iskusnijih zaposlenika.
Kritičari dovode u pitanje fokusiranje na takve stvari uslijed rata u Ukrajini.
"Kao da su njemački antifašistički imigranti, u trećoj godini rata, dok je Auschwitz radio, predstavili istragu o Goeringovom privatnom bordelu kao važnu senzaciju", napisao je Igor Eidman, ruski sociolog koji živi u Njemačkoj, na Telegramu.
Drugi ne dijele ovo mišljenje.
"Zato što svi [bliski Putinu] kradu, to je jedno, ali kada se vide dokazi, posebno na skali koju istraživanje prikazuje, to je nešto sasvim drugo", napisao je na Telegramu Maikl Naki, ruski novinar koji živi u inozemstvu i ima YouTube kanal koji se fokusira na rat u Ukrajini.
Analitičar za Rusiju, Sam Greene, rekao je da "polarizacija koju je izazvao rat i ruska politika općenito erodira publiku za ovakva istraživanja, jer oni koji su skloni vjerovati u njih već vjeruju u mnogo gore stvari o režimu, a oni koji nisu skloni vjerovati, odbacit će izvor."
"Ali to ne znači da su beskorisna", napisao je Greene, profesor na Institutu za ruske studije King's College i direktor za demokratsku otpornost u Centru za analizu europske politike, u blog postu 2. februara.
"Za početak, kada se pojavi prilika za stvarno obračunavanje u ruskoj politici, ovakva istraživanja će pomoći u formiranju temelja za pravdu. A s druge strane, čak i ako ljudi budu manje skloni obratiti pažnju, neizvještavanje o ovoj vrsti korupcije doprinosi izolaciji onih koji vjeruju da Rusija može i treba biti vođena drugačije. A to je usluga koju Putin nije zaslužio."
Ipak, Ben Noble, asistent na Fakultetu za rusku politiku na Univerzitetu College London, rekao je da "postoji stvarna sumnja u učinkovitost tradicionalnog modela onoga što rade" bivši saradnici Navaljnog. Noble je i ko-autor knjige "Navalny: Putinov neprijatelj, ruska budućnost?" iz 2021. godine.
Rat Rusije protiv Ukrajine je jedan od glavnih faktora koji utječu na percepciju saradnika Navaljnog i njihovih aktivnosti. Međutim, niz skandala također je potkopalo tim Navaljnog i ono što se sada naziva Internacionalnom Fondacijom za borbu protiv korupcije (ACF International).
Viši saradnik Navaljnog Leonid Volkov podnio je ostavku na mjesto predsjednika fondacije 2023. godine zbog oštrih kritika zbog pisma koje je potpisao, a koje je pozivalo na ukidanje sankcija Evropske unije za nekoliko ruskih oligarha, no i dalje je blisko uključen.
Nekoliko sedmica nakon Navaljnove smrti, napadači su napali Volkova čekićem blizu njegove kuće u Litvaniji, slomivši mu ruku i ozlijedivši nogu. Kontroverza je izbila kada je ACF optužio tajkuna i kritičara Kremlja Leonida Nevzlina da je unajmio napadače, što je on negirao.
Krajem prošle godine, razbijeni ruski opozicioni pokret u inozemstvu dodatno je podijeljen kada je bivši saveznik optužio ACF za "pranje reputacije" dvojice ruskih bankara u zamjenu za finansijsku i administrativnu podršku – promjene koje je ACF negirao.
Šire gledano, napori njegovih saradnika odražavaju činjenicu da Navaljni više nije prisutan, rekao je Noble.
"Navaljni se, očito, svojom harizmom, elokvencijom, tvrdoglavošću, hrabrošću i svim tim osobinama, isticao."
"I iako je Julija Navaljnaja obećala nastaviti njegov rad, nismo vidjeli ni nju ni ikoga drugog da je postao centralni vođa", rekao je. "I možda ove sumnje odražavaju činjenicu da više nema te jedne figure koja može održati stvari u pokretu."
Ipak, dodao je, "previše je rano da se otpiše Tim Navaljni."
Što se tiče Navaljnove ostavštine, Noble je rekao da će "biti pomiješana i... bit će polarizirana."
Kao i posljednji sovjetski lider Mihail Gorbačov, Navaljni je širom Zapada široko hvaljen, gdje ga vide kao "borca za slobodu i glasnog protivnika Putina", rekao je Noble. "U Rusiji, slika je potpuno drugačija, i nije iznenađenje s obzirom na to što su državni mediji godinama govorili o Navaljnom, pokušavajući ga prikazati kao CIA-inog doušnika kojeg podupiru zapadni interesi."
Dokle god je Putin na vlasti, "to se neće promijeniti, a ako išta, bit će još gore", rekao je.
"Ljudi u Rusiji će početi zaboravljati ko je Navaljni bio i što je radio... I mislim da ćemo svjedočiti samo povećanoj polarizaciji dvije vrlo različite ostavštine."