Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je 8. decembra presudu u predmetu "Pudarić protiv Bosne i Hercegovine", kojom je utvrdio da je BiH diskriminisala Svetozara Pudarića u vezi s pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorije Federacije BiH, potvrdio je ovaj sud za RSE.
Svetozar Pudarić, koji je preminuo u martu ove godine, kandidovao se na proteklim opštim izborima 2018. godine, za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, ali je njegovu je kandidaturu odbila Centralna izborna komisija BiH, jer se kao Srbin s mjestom boravka u Federaciji BiH ne može kandidirati na tu poziciju, na koju se može kandidovati samo onaj ko ima mjesto boravka u Republici Srpskoj.
Nakon njegove smrti, dalji postupak je preuzela Pudarićeva supruga Sanda Pudarić, navodi se u presudi.
„Ispitavši sav materijal koji mu je dostavljen, Sud nije našao nijednu činjenicu ili argument koji bi ga mogao nagovoriti da donese drugačiji zaključak o meritumu ove žalbe. Uzimajući u obzir svoju sudsku praksu na tu temu, Sud smatra da je u konkretnom slučaju podnosilac predstavke bio diskriminisan zbog svoje nepodobnosti da se kandiduje za izbor u Predsjedništvo“, navodi se u presudi dostavljenoj RSE.
Ovo je posljednja u nizu presuda ovog suda kojem je potvrđeno da je Ustav BiH diskriminatoran za mnoge građane BiH, jer im uskraćuje prava političke participacije u javnoj vlasti samo i isključivo zbog njihove etničke pripadnosti.
Ustavne odredbe, naime, ne dopuštaju ovu mogućnost, pa je Pudarićevu apelaciju kao nedopuštenu odbacio i Ustavni sud BiH.
„Podnosilac zahtjeva potražuje 190.000 eura na ime materijalne štete, to je iznos koji bi dobio da je izabran u Predsjedništvo za izborni ciklus 2018.-20. Takođe je potražio 20.000 eura na ime nematerijalne štete i 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura) za troškove i izdatke, što je trošak carine koju je platio CIK-u za provjeru kandidature za učešće na izborima“, nadalje se navodi u presudi.
„Sud primjećuje da su podnositeljevi zahtjevi za pravičnu naknadu navedeni u prijavnom obrascu, ali su ponovo podneseni tek 2. januara 2020. godine, više od dva mjeseca nakon isteka dodijeljenog roka“, kaže se u presudi.
Nakon Pudarićevee tužbe, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu pokrenuo postupak koji se razmatrao u mnogo širem kontekstu od onoga u slučajevima Ilijaz Pilav ili Dervo Sejdić i Jakob Finci koji su zbog nemogućnosti da budu birani, ranije dobili postupke pred istim sudom.
Sejdić i Finci poslali su svoje apelacije u Strazbur, jer kao pripadnici iz reda ostalih, odnosno kao Rom i Jevrej, nisu mogli biti birani uopšte u Predsjedništvo BiH. Sud u Strazburu presudio je u njihovu korist prije 11 godina, a do danas je svoj Ustav s presudom uskladio samo Kanton Sarajevo.
Ilijaz Pilav, hirurg iz Srebrenice, još 2007. godine tužio je BiH Evropskom sudu za ljudska prava jer nije imao mogućnost da se kao Bošnjak kandiduje za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. I on je dobio presudu, ali ona nikada nije provedena.
Nije provedena ni presuda koju je na sudu u Strazburu, protiv BiH, dobila Azra Zornić, koja je tužila državu jer se, prema Ustavu BiH, nije mogla kandidovati za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH, već građanka.
Presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu utvrđeno je kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH i Izbornom zakonu, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države onemogućavaju da se kandiduju na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
