"Ovo je veliki uspjeh za sve aktiviste i aktivistice okupljene u Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine (BiH)", poručili su u saopštenju za javnost iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, pozdravljajući usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH (PDP FBiH).
U Deklaraciji, izglasanoj 23. juna je Zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH, a Federalnoj Vladi dat je rok od tri mjeseca da izvrši analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu što će omogućiti provođenje ove zabrane u praksi.
Ovaj primjer treba da slijede i poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) smatraju u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke jer je, kako navode, “krajnje vrijeme da poslušaju glas naroda koji jasno kaže – Sloboda rijekama”
Na ovaj zaključak PDP FBiH saopštenjem je reagovalo i udruženje Eko akcija navodeći da je to “Istorijski trenutak za zaštitu rijeka i okoliša u BiH”, međutim naglašavaju da ‘glavna uloga u ovoj priči ne pripada vlastima’.
“Zabrana se nikad ne bi desila da širom BiH - od Une do Bune, Doljanke, Neretvice, od Vrbasa do Željeznice i Kruščice, od Sane do Bjelave, Rzava i Kaljine - čuvari rijeka nisu svojim tijelima štitili rijeke, izloženi batinašima, policiji, prijetnjama, nevremenu. Oni i samo oni su istinski spasioci naših rijeka. – ističu iz bh. udruženja Eko akcija sa sjedištem u Sarajevu.
U tom ekološkom udruženju smatraju da bi se ovom potezu PD FBiH trebalo pristupiti s dozom opreza, jer je BiH u izbornoj godini.
"Da se ovaj potez ne bi pokazao tek predizbornim manevrom, naša borba se nastavlja - na svim frontovima. Rijeke ćemo čuvati kao i do sada, a istovremeno pratiti svaki korak nadležnih ministarstava, Vlade i Parlamenta. Tri mjeseca ističu 23. septembra", navode iz Eko akcije.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma pozdravlja zaključak PDP FBiH međutim, kako se navodi u saopštenju iz Vlade FBiH, kao problem ističu činjenicu da gotovo sve saglasnosti za izgradnju mini hidroelektrana daju niži nivoi vlasti.
Zbog toga iz Federalne Vlade, pored ostalog, Federalnom parlamentu predlažu da, usvajanjem prostornog plana koji, kako se navodi, „trenutno ne postoji“ kao i promjenama Zakona o koncesijama, sve postupke izdavanja prostorno-planskih dokumenata i koncesija prenese u nadležnost Parlamenta Federacije BiH.
