Majke Srebrenice uputile su zahtjev sa šest tisuća potpisa generalnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu da preispita ulogu predsjednika ICTY-a Theodora Merona. Smatraju da je u više navrata pokazao pristrasnost u određenim predmetima te da vrši pritisak i na druge suce.
Majke Srebrenice i ranije su u više navrata upozoravale da predsjednik Haaškog suda Theodor Meron djeluje pristrasno, a njihove sumnje potkrijepilo je i nedavno pismo suca Frederika Harhoffa koji također sumnja da je Meron vršio pritisak na sudije u Hagu u nekoliko predmeta.
Hajra Čatić, predsjednica Udruženja “Žene Srebrenice” kaže da su od generalnog tajnika UN-a zatražile Meronovu smjenu:
„Pošto UN i imenuje te sudije, mi smo tražili da njega smijene i imenuju novog“, kaže Hajra Ćatić.
RSE: Što mislite kako će Tužiteljstvo reagirati?
Hajra Čatić: Nadam se da će imati razumjevanje jer ogorčenost porodica je velika zbog nekoliko posljednjih presuda. Mi smo jučer predali zahtev šefu Misije pri Ujedinjenim narodima. On nam je rekao da će odmah zahtjev proslijediti, ali ja ne znam koliko ćemo mi čekati na bilo kakav odgovor.
I Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice” kaže da već neko vrijeme upozoravaju na pojedine nepravične postupke u Haaškom sudu kada je Srebrenica u pitanju, ali da je kap prelila čašu kada su oslobođeni Jovica Stanišić i Franko Simatović.
„Od UN-a očeujemo da će preispitati ulogu Theodora Merona i da će učiniti sve da preispita njegove postupke kako bi vratili ugled Haaškom sudu, ali i kako bi UN vratio svoj ugled. Jer ugled UN- a je narušen devedesetih godina na ovim prostorima“, kaže Mehmedović.
Među šest tisuća potpisa generalnom tajniku UN-a je i onaj Fondacije „Istina Pravda pomirenje“ iz Tuzle. Njezin predsjednik Sinan Alić kaže za naš program da je Meronova uloga kao predsjednika Suda dovedena u pitanje jer je on pred kraj djelovanja Haškog suda, neke pravne standarde počeo mijenjati.
„Stanišić i Simatović su oslobođeni jer nije dokazana njihova direktna umiješanost u smislu da nema fotografija, nema potpisa niti naređenja u kojem se vidi da oni naređuju ubistva. Međutim princip komandne odgovornosti, ranije utvrđen u Haaškom tribunalu, drugačije to definira. To je kao kada bismo sada taj Meronov standard primijenili na nirnberški proces niko ne bi bio odgovoran“, kaže Alić i pjašnjava da je Meronov pravni standard drugačiji i u odnosu na pravnu praksu u drugim međunarodnim sudovima.
„Na to upozorava i Bramerz, jer ako se počne primjenivati Meronov standard onda se poništava ono što je do sada urađeno u Haagu. Dobro je da smo ovim zahtjevom makar skrenuli pažnju na ono što se događa mada ne vjerujem da će se tu išta bitno dogoditi, osim ako se ne uvaži žalba Tužilaštva koje je ukazalo da taj novi pravni standard, na kraju rada Haškog tribunala, poništava sve ono dobro što je Haag napravio“, kaže Alić.
Majke Srebrenice traže da u sastav istražnog tijela koje će UN formirati u preispitivanju uloge Theodora Merona obavezno uđu i predstavnici udruženja žrtava te da se rezultati istražnog tijela javno prezentiraju.
Majke Srebrenice i ranije su u više navrata upozoravale da predsjednik Haaškog suda Theodor Meron djeluje pristrasno, a njihove sumnje potkrijepilo je i nedavno pismo suca Frederika Harhoffa koji također sumnja da je Meron vršio pritisak na sudije u Hagu u nekoliko predmeta.
Hajra Čatić, predsjednica Udruženja “Žene Srebrenice” kaže da su od generalnog tajnika UN-a zatražile Meronovu smjenu:
„Pošto UN i imenuje te sudije, mi smo tražili da njega smijene i imenuju novog“, kaže Hajra Ćatić.
RSE: Što mislite kako će Tužiteljstvo reagirati?
Hajra Čatić: Nadam se da će imati razumjevanje jer ogorčenost porodica je velika zbog nekoliko posljednjih presuda. Mi smo jučer predali zahtev šefu Misije pri Ujedinjenim narodima. On nam je rekao da će odmah zahtjev proslijediti, ali ja ne znam koliko ćemo mi čekati na bilo kakav odgovor.
I Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice” kaže da već neko vrijeme upozoravaju na pojedine nepravične postupke u Haaškom sudu kada je Srebrenica u pitanju, ali da je kap prelila čašu kada su oslobođeni Jovica Stanišić i Franko Simatović.
„Od UN-a očeujemo da će preispitati ulogu Theodora Merona i da će učiniti sve da preispita njegove postupke kako bi vratili ugled Haaškom sudu, ali i kako bi UN vratio svoj ugled. Jer ugled UN- a je narušen devedesetih godina na ovim prostorima“, kaže Mehmedović.
Među šest tisuća potpisa generalnom tajniku UN-a je i onaj Fondacije „Istina Pravda pomirenje“ iz Tuzle. Njezin predsjednik Sinan Alić kaže za naš program da je Meronova uloga kao predsjednika Suda dovedena u pitanje jer je on pred kraj djelovanja Haškog suda, neke pravne standarde počeo mijenjati.
„Stanišić i Simatović su oslobođeni jer nije dokazana njihova direktna umiješanost u smislu da nema fotografija, nema potpisa niti naređenja u kojem se vidi da oni naređuju ubistva. Međutim princip komandne odgovornosti, ranije utvrđen u Haaškom tribunalu, drugačije to definira. To je kao kada bismo sada taj Meronov standard primijenili na nirnberški proces niko ne bi bio odgovoran“, kaže Alić i pjašnjava da je Meronov pravni standard drugačiji i u odnosu na pravnu praksu u drugim međunarodnim sudovima.
„Na to upozorava i Bramerz, jer ako se počne primjenivati Meronov standard onda se poništava ono što je do sada urađeno u Haagu. Dobro je da smo ovim zahtjevom makar skrenuli pažnju na ono što se događa mada ne vjerujem da će se tu išta bitno dogoditi, osim ako se ne uvaži žalba Tužilaštva koje je ukazalo da taj novi pravni standard, na kraju rada Haškog tribunala, poništava sve ono dobro što je Haag napravio“, kaže Alić.
Majke Srebrenice traže da u sastav istražnog tijela koje će UN formirati u preispitivanju uloge Theodora Merona obavezno uđu i predstavnici udruženja žrtava te da se rezultati istražnog tijela javno prezentiraju.
