Gotovo svi bosanskohercegovački mediji, elektronski i štampani, vijesti iz susjednih zemalja tretiraju kao regionalne. BiH je po mnogo čemu specifična zemlja, pa i po tome što se prema mišljenju analitičara, mnogo više i češće u domaćim medijima objavljuju teme i vijesti iz regiona, nego što se mediji u susjednim zemljama bave BIH.
Zbog teške finansijske situacije u zemlji, sve je manje medija koji imaju svoje stalne dopisnike u susjednim zemljama pa se informacije preuzimaju uglavnom putem razmjene i posredstvom agencija. Te vijesti se tretiraju kao vijesti iz regiona i zauzimaju vrlo važno mjesto u najstarijem dnevnom bosanskohercegovačkom listu „Oslobođenju“, kaže glavna urednica Vildana Selimbegović.
„Mi imamo dopisnicu u Zagrebu i povremeno angažiramo nekoga iz Beograda, odnosno Prištine, Skopja ili Ljubljane ko nam šalje tekst kada nam je potreban razgovor sa nekim. To je neko od kolega sa kojim inače surađujemo i razmjenjujemo informacije, vijesti, fotografije. Zaista nastojimo da kompletan prostor pokrivamo sa što više informacija i da one budu iz različitih izvora. Zaista Oslobođenje, upravo u suradnji sa Slobodnom Evropom, redovito objavljuje i radio Most, koji je jako bitan za region“, kaže Vildana Selimbegović.
Aktuelne teme i vijesti i regiona, a naročito vruće politike, „Nezavisne Novine“ iz Banja Luke tretiraju gotovo podjednako kao i one iz BiH, kaže zamjenik direktora Dragan Jerinić.
„Pogotovo ako se odnose ili imaju konotaciju sa Bosnom i Hercegovinom, što je sasvim logično jer smo dio regiona i imamo zajedničku prošlost, a nadam se i budućnost. Mi jednostavno vijesti iz regiona ne tretiramo kao klasičnu vijest iz svijeta, već ih tretiramo bliže domaćim vijestima, a pogotovo ako se odnose na Bosnu i Hercegovinu", navodi Jerinić.
Na pitanje da li Nezavisne Novine, kao najtiražniji dnevni list u RS, češće objavljuje vijesti iz Srbije nego iz drugih zemalja regiona, Jerinić odgovara:
„Može se u neku ruku reći, mada ne, pošto ovaj dio Republike Srpske gravitira Hrvatskoj, tako da dosta ljudi koliko čita vijesti iz Srbije, toliko čita i vijesti iz Hrvatske, pa ih mi pokušavamo podjednako tretirati.“
Sve jači uticaj politike
Nije nikakva tajna da su mediji u BiH jasno podijeljeni entitetskim linijama što se već po naslovnim stranicama štampanih medija ili prvim vijestima u
elektronskim, može vrlo lako uočiti. Sve je jači i uticaj politike i to u javnim servisima, što su nedavno pokazale i istraživanja koja je proveo Media plan Institut iz Sarajeva.
Jedna od ankete pokazala je da manje od 20 posto građana smatra da su mediji profesionalni u obavljanju svog posla, dok više od 50 posto ljudi misli da su mediji djelomično profesionalni. Prema istoj anketi, gotovo 90 posto građana smatra da mediji propagiraju samo jednu političku opciju, te podižu nacionalne tenzije. Slične odgovore zabilježili smo i na ulicama nekoliko bh gradova:
„Vijesti iz regiona nema dovoljno, prije svega objektivnih vijesti. Teme su pretežito političke, ali oni koji ih stavljaju unutra opet gledaju subjektivno stvari, ne objektivno. Drugo, malo je vijesti iz kulture. Mislim da bi gospodarske teme trebale biti puno, puno jače.“
„Vijesti iz regiona? Mislim da pretežno dominira taj aspekt i mislim da ima tu objektivnosti dovoljno.“
„Zavisi sve koji mediji šalje informaciju. Šalje je onakvu kakvu je njegova partija zastupa. Kako ona odredi politiku, tako se i oni predstavljaju. Drugo, ta tri konstutivna naroda imaju svoja tri konstutivna medija i još niko nije upoznao pravo stanje u Bosni i Hercegovini.“
Prema mišljenju dugogodišnjeg bosanskohercegovačkog novinara i analitičara Mirka Šagolja, mediji u BiH o događajima u regiji izvještajavu dosta neujednačeno i onako kako nalažu trenutni politički odnosi u zemlji.
„Recimo, kada Dodik u svom stilu pravi kojekakve političke gluposti, onda su sigurno mediji prema Srbiji nenaklonjeniji, da ne kažem malo više. Isto to važi i za odnos prema Hrvatskoj. Odnos prema Crnoj Gori je dosta ujednačen zato što nema političkih stranaka koje bi remetile odnose između BiH i Crne Gore, kao što ima stranaka koji bi i koje remete odnose između BiH i Hrvatske ili Srbije. Što se tiče Slovenije, oni su za nas uvijek bili Slovenci, na određenoj distanci. Stanje u Sloveniji se korektno interpretira i prenosi. Meni se čini da se najviše u političkom i ekonomskom smislu upotrebljava izraz region. Što se mene tiče, ja bih to, iako nije popularno, tretirao kao bivša Jugoslavija“, zaključuje Šagolj.
Zbog teške finansijske situacije u zemlji, sve je manje medija koji imaju svoje stalne dopisnike u susjednim zemljama pa se informacije preuzimaju uglavnom putem razmjene i posredstvom agencija. Te vijesti se tretiraju kao vijesti iz regiona i zauzimaju vrlo važno mjesto u najstarijem dnevnom bosanskohercegovačkom listu „Oslobođenju“, kaže glavna urednica Vildana Selimbegović.
„Mi imamo dopisnicu u Zagrebu i povremeno angažiramo nekoga iz Beograda, odnosno Prištine, Skopja ili Ljubljane ko nam šalje tekst kada nam je potreban razgovor sa nekim. To je neko od kolega sa kojim inače surađujemo i razmjenjujemo informacije, vijesti, fotografije. Zaista nastojimo da kompletan prostor pokrivamo sa što više informacija i da one budu iz različitih izvora. Zaista Oslobođenje, upravo u suradnji sa Slobodnom Evropom, redovito objavljuje i radio Most, koji je jako bitan za region“, kaže Vildana Selimbegović.
Aktuelne teme i vijesti i regiona, a naročito vruće politike, „Nezavisne Novine“ iz Banja Luke tretiraju gotovo podjednako kao i one iz BiH, kaže zamjenik direktora Dragan Jerinić.
„Pogotovo ako se odnose ili imaju konotaciju sa Bosnom i Hercegovinom, što je sasvim logično jer smo dio regiona i imamo zajedničku prošlost, a nadam se i budućnost. Mi jednostavno vijesti iz regiona ne tretiramo kao klasičnu vijest iz svijeta, već ih tretiramo bliže domaćim vijestima, a pogotovo ako se odnose na Bosnu i Hercegovinu", navodi Jerinić.
Na pitanje da li Nezavisne Novine, kao najtiražniji dnevni list u RS, češće objavljuje vijesti iz Srbije nego iz drugih zemalja regiona, Jerinić odgovara:
„Može se u neku ruku reći, mada ne, pošto ovaj dio Republike Srpske gravitira Hrvatskoj, tako da dosta ljudi koliko čita vijesti iz Srbije, toliko čita i vijesti iz Hrvatske, pa ih mi pokušavamo podjednako tretirati.“
Sve jači uticaj politike
Nije nikakva tajna da su mediji u BiH jasno podijeljeni entitetskim linijama što se već po naslovnim stranicama štampanih medija ili prvim vijestima u
elektronskim, može vrlo lako uočiti. Sve je jači i uticaj politike i to u javnim servisima, što su nedavno pokazale i istraživanja koja je proveo Media plan Institut iz Sarajeva.
Jedna od ankete pokazala je da manje od 20 posto građana smatra da su mediji profesionalni u obavljanju svog posla, dok više od 50 posto ljudi misli da su mediji djelomično profesionalni. Prema istoj anketi, gotovo 90 posto građana smatra da mediji propagiraju samo jednu političku opciju, te podižu nacionalne tenzije. Slične odgovore zabilježili smo i na ulicama nekoliko bh gradova:
„Vijesti iz regiona nema dovoljno, prije svega objektivnih vijesti. Teme su pretežito političke, ali oni koji ih stavljaju unutra opet gledaju subjektivno stvari, ne objektivno. Drugo, malo je vijesti iz kulture. Mislim da bi gospodarske teme trebale biti puno, puno jače.“
„Vijesti iz regiona? Mislim da pretežno dominira taj aspekt i mislim da ima tu objektivnosti dovoljno.“
„Zavisi sve koji mediji šalje informaciju. Šalje je onakvu kakvu je njegova partija zastupa. Kako ona odredi politiku, tako se i oni predstavljaju. Drugo, ta tri konstutivna naroda imaju svoja tri konstutivna medija i još niko nije upoznao pravo stanje u Bosni i Hercegovini.“
Prema mišljenju dugogodišnjeg bosanskohercegovačkog novinara i analitičara Mirka Šagolja, mediji u BiH o događajima u regiji izvještajavu dosta neujednačeno i onako kako nalažu trenutni politički odnosi u zemlji.
„Recimo, kada Dodik u svom stilu pravi kojekakve političke gluposti, onda su sigurno mediji prema Srbiji nenaklonjeniji, da ne kažem malo više. Isto to važi i za odnos prema Hrvatskoj. Odnos prema Crnoj Gori je dosta ujednačen zato što nema političkih stranaka koje bi remetile odnose između BiH i Crne Gore, kao što ima stranaka koji bi i koje remete odnose između BiH i Hrvatske ili Srbije. Što se tiče Slovenije, oni su za nas uvijek bili Slovenci, na određenoj distanci. Stanje u Sloveniji se korektno interpretira i prenosi. Meni se čini da se najviše u političkom i ekonomskom smislu upotrebljava izraz region. Što se mene tiče, ja bih to, iako nije popularno, tretirao kao bivša Jugoslavija“, zaključuje Šagolj.
