Westminsterski sud u Londonu odbio je zatjev Srbije za izručenje bivšeg člana predsjedništva BiH Ejupa Ganića, kojeg Srbija tereti za komandnu odgovornost u slučaju Dobrovoljačka ulica, kada je u incidentu prilikom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Sarajeva 3. maja 1992. godine stradalo nekoliko vojnika i oficira.
"Nije mi pružen nikakakav novi dokaz koji bi mogao biti opisan kao pouzdan ili zapanjujući. Ovaj proces je pokrenut i koristi se u političke svrhe," rekao je sudija Timothy Workman.
Ganić je po izlasku iz sudnice rekao da je ponosan zbog onoga šte je rečeno na kraju suđenja.
"Osjećamo se ponosni zbog onoga što se čulo ovdje u završnici suđenja, toliko vam mogu reći. Pobijedili smo i ovo će igrati jednu veliku ulogu u daljem razvijanju i jačanju Bosne iznutra i razvijanju relacija sa susjedima," rekao je Ganić za RSE.
"Koliko god ova muka od pet mjeseci ovdje bila teška za mene, ja se vraćam sa jednom velikom pobjedom u smislu karaktera rata u BiH - da je Bosna bila napadnuta, da je bila žrtva agresije," rekao je Ganić u intervjuu za RSE.
On je rekao da se u srijedu vraća u BiH.
Zamenik tužioca Srbije za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je da će njegovo tužilaštvo uložiti žalbu na odluku kojom je odbijen zahtjev za izručenje Ganića.
“Postoji pravo žalbe koje pretpostavljam da ćemo iskoristiti. Dali smo sve od sebe, naravno, da učinimo validnim naše argumente pred engleskim sudom. Isto tako želimo da kroz naredni postupak saznamo odgovore na pitanja ko je odgovoran, odnosno da li je Ganić odgovoran za 60-ak žrtava u Dobrovoljačkoj ulici”, rekao je Vekarić za RSE.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je izjavio da je "pravda konačno zadovoljena" dok su reakcije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj bile dijametralno suprotne.
Robin Harris, koji je bio savjetnik bivše britanske premijerke Margaret Thatcher i koji se snažno bio zauzeo za Ganićevo oslobađanje, rekao je da je "oduševljen" odlukom suda.
"On je bio žrtva politički motiviranog procesa, o čijim implikacija treba dobro razmisliti, puno mirnije nego što to mozemo u ovom momentu, ali ima mnogo posljedica," rekao je Harris za RSE.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu, nakon čega je pušten na slobodu uz kauciju. On je bio uhapšen na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH zbog incidenta u Dobrovoljačkoj ulici.
"Lice pravde"
Haški tribunal ranije je utvrdio kako nema elemenata za krivično gonjenje Ganića. Na ročištu koje je trajalo od 5. do 14. jula odbrana i britansko Tužilaštvo, koje je zastupalo Srbiju, su izvele svjedoke i predstavile svoje dokaze
Član Ganićevog pravnog tima Damir Arnaut ocjenjuje ovu odluku kao pobjedu BiH:
„Sudija je ocijenio da je Srbija ovaj proces započela koristeći engleski pravni sistem u političke svrhe. Svi svjedoci koje je odbrana iznijela su ocijenjeni od strane sudije kao kredibilni i da su govorili istinu. Ukoliko se Srbija nastavi baviti ovim trikovima, mi ćemo se nastaviti boriti istinom, faktima. Ukoliko se ovim nastave baviti, mi ćemo opet ustrajati u našim naporima i opet ćemo ih pobijediti. Gospodin Ganić nije bježao. Gospodin Ganić se nije skriavo, kao što se skrivaju Mladić, Karadžić i tzv. heroji s one strane Drine,“ rekao je Arnaut.
Među 18 osoba koje Srbija tereti u slučaju "Dobrovoljačka" je još jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine za vrijeme rata, Stjepan Kljuić, kao i visoki oficir tadašnje Teritorijalne odbrane BiH Jovan Divjak.
"Ovo je najradosnija vijest za građane BiH, za one kojima je BiH u srcu, one koji se ne dijele po entitetima i po nacionalnostima. Prvo jer je dokazano da Ganić nije bio rukovodilac, ničim nije rukovodio i ničim nije odgovoran za ono što se dogodilo 3. maja," rekao je Divjak.
"I drugo to pokazuje da je sud u Engleskoj pokazao lice pravde i da daje na znanje tužiocu i organima Srbije da kad kreću prema takvim osudama krenu od činjenice a ne od nagađanja," rekao je on i dodao da slučaj Dobrovoljačka treba do kraja rasvijetliti kako bi Sud u BiH mogao odlučiti ko je kriv.
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, koja je svedočila u korist Ganićeve odbrane pred londonskim sudom, kaže da je očekivala upravo ovakvu odluku:
“Moram da kažem da sam očekivala ovakvu odluku s obzirom na utemeljenost zahteva koje je naša strana podnela sudu u Londonu zato što je to suviše ispolitizovano, i što je sam karakter tog zahteva za ekstradiciju bio usmeren na reviziju tumačenja rata u Bosni”, kazala je Biserko.
Slučaj Ganić produbio je inače krhke odnose na relaciji BiH - Srbija i okarakterisan je kao događaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu, prema susjedima, ratnoj prošlosti, zločinima, pomirenju, povjerenju, neraščišćenim relacijama između žrtve i zločinca.
Analitičar Međunarodne krizne grupe, Srećko Latal, kaže kako bi odluka londonskog suda mogla konačno pomiriti strasti između BiH i Srbije:
„Mislim da je, barem s aspekta odnosa između dvije zemlje, ovo u svakom slučaju dobro došao događaj zato što ono što je bilo očigledno jeste da je slučaj Ganić u velikoj mjeri uzdramo odnose između Sarajeva i Beograda koji su imali tendenciju u proteklih nekoliko mjeseci da se poboljšavaju. Ono što se sada u svakom slučaju očekuje jeste da Sud BiH preuzme ovaj slučaj i raščisti kompletan slučaj Dobrovoljačka, isto kao i slučaj Tuzla.“
****
Sve o slučaju Ganić
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
*****
Ostali prilozi iz programa Pred licem pravde:
Tokom rata u BiH silovano oko dvadeset hiljada žena
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje izručenja Ganića Srbiji različito primljeno u BiH
Očekuje se skoro izručenje "monstruma sa Grbavice"
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
"Nije mi pružen nikakakav novi dokaz koji bi mogao biti opisan kao pouzdan ili zapanjujući. Ovaj proces je pokrenut i koristi se u političke svrhe," rekao je sudija Timothy Workman.
Ganić je po izlasku iz sudnice rekao da je ponosan zbog onoga šte je rečeno na kraju suđenja.
Ganić: Osjećamo se ponosni zbog onoga što se čulo ovdje u završnici suđenja
"Osjećamo se ponosni zbog onoga što se čulo ovdje u završnici suđenja, toliko vam mogu reći. Pobijedili smo i ovo će igrati jednu veliku ulogu u daljem razvijanju i jačanju Bosne iznutra i razvijanju relacija sa susjedima," rekao je Ganić za RSE.
"Koliko god ova muka od pet mjeseci ovdje bila teška za mene, ja se vraćam sa jednom velikom pobjedom u smislu karaktera rata u BiH - da je Bosna bila napadnuta, da je bila žrtva agresije," rekao je Ganić u intervjuu za RSE.
On je rekao da se u srijedu vraća u BiH.
Zamenik tužioca Srbije za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je da će njegovo tužilaštvo uložiti žalbu na odluku kojom je odbijen zahtjev za izručenje Ganića.
“Postoji pravo žalbe koje pretpostavljam da ćemo iskoristiti. Dali smo sve od sebe, naravno, da učinimo validnim naše argumente pred engleskim sudom. Isto tako želimo da kroz naredni postupak saznamo odgovore na pitanja ko je odgovoran, odnosno da li je Ganić odgovoran za 60-ak žrtava u Dobrovoljačkoj ulici”, rekao je Vekarić za RSE.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je izjavio da je "pravda konačno zadovoljena" dok su reakcije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj bile dijametralno suprotne.
Robin Harris, koji je bio savjetnik bivše britanske premijerke Margaret Thatcher i koji se snažno bio zauzeo za Ganićevo oslobađanje, rekao je da je "oduševljen" odlukom suda.
"On je bio žrtva politički motiviranog procesa, o čijim implikacija treba dobro razmisliti, puno mirnije nego što to mozemo u ovom momentu, ali ima mnogo posljedica," rekao je Harris za RSE.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu, nakon čega je pušten na slobodu uz kauciju. On je bio uhapšen na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH zbog incidenta u Dobrovoljačkoj ulici.
"Lice pravde"
Haški tribunal ranije je utvrdio kako nema elemenata za krivično gonjenje Ganića. Na ročištu koje je trajalo od 5. do 14. jula odbrana i britansko Tužilaštvo, koje je zastupalo Srbiju, su izvele svjedoke i predstavile svoje dokaze
Član Ganićevog pravnog tima Damir Arnaut ocjenjuje ovu odluku kao pobjedu BiH:
„Sudija je ocijenio da je Srbija ovaj proces započela koristeći engleski pravni sistem u političke svrhe. Svi svjedoci koje je odbrana iznijela su ocijenjeni od strane sudije kao kredibilni i da su govorili istinu. Ukoliko se Srbija nastavi baviti ovim trikovima, mi ćemo se nastaviti boriti istinom, faktima. Ukoliko se ovim nastave baviti, mi ćemo opet ustrajati u našim naporima i opet ćemo ih pobijediti. Gospodin Ganić nije bježao. Gospodin Ganić se nije skriavo, kao što se skrivaju Mladić, Karadžić i tzv. heroji s one strane Drine,“ rekao je Arnaut.
Među 18 osoba koje Srbija tereti u slučaju "Dobrovoljačka" je još jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine za vrijeme rata, Stjepan Kljuić, kao i visoki oficir tadašnje Teritorijalne odbrane BiH Jovan Divjak.
"Ovo je najradosnija vijest za građane BiH, za one kojima je BiH u srcu, one koji se ne dijele po entitetima i po nacionalnostima. Prvo jer je dokazano da Ganić nije bio rukovodilac, ničim nije rukovodio i ničim nije odgovoran za ono što se dogodilo 3. maja," rekao je Divjak.
"I drugo to pokazuje da je sud u Engleskoj pokazao lice pravde i da daje na znanje tužiocu i organima Srbije da kad kreću prema takvim osudama krenu od činjenice a ne od nagađanja," rekao je on i dodao da slučaj Dobrovoljačka treba do kraja rasvijetliti kako bi Sud u BiH mogao odlučiti ko je kriv.
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, koja je svedočila u korist Ganićeve odbrane pred londonskim sudom, kaže da je očekivala upravo ovakvu odluku:
“Moram da kažem da sam očekivala ovakvu odluku s obzirom na utemeljenost zahteva koje je naša strana podnela sudu u Londonu zato što je to suviše ispolitizovano, i što je sam karakter tog zahteva za ekstradiciju bio usmeren na reviziju tumačenja rata u Bosni”, kazala je Biserko.
Slučaj Ganić produbio je inače krhke odnose na relaciji BiH - Srbija i okarakterisan je kao događaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu, prema susjedima, ratnoj prošlosti, zločinima, pomirenju, povjerenju, neraščišćenim relacijama između žrtve i zločinca.
Analitičar Međunarodne krizne grupe, Srećko Latal, kaže kako bi odluka londonskog suda mogla konačno pomiriti strasti između BiH i Srbije:
„Mislim da je, barem s aspekta odnosa između dvije zemlje, ovo u svakom slučaju dobro došao događaj zato što ono što je bilo očigledno jeste da je slučaj Ganić u velikoj mjeri uzdramo odnose između Sarajeva i Beograda koji su imali tendenciju u proteklih nekoliko mjeseci da se poboljšavaju. Ono što se sada u svakom slučaju očekuje jeste da Sud BiH preuzme ovaj slučaj i raščisti kompletan slučaj Dobrovoljačka, isto kao i slučaj Tuzla.“
****
Sve o slučaju Ganić
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
*****
Ostali prilozi iz programa Pred licem pravde:
Tokom rata u BiH silovano oko dvadeset hiljada žena
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje izručenja Ganića Srbiji različito primljeno u BiH
Očekuje se skoro izručenje "monstruma sa Grbavice"
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Slučaj Ganić
Slučaj GanićEjup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici