Pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu u ponedjeljak je počela glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, kojeg Beograd optužuje za ratni zločin nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
Odbrana Ganića, s jedne, i srbijansko Tužilaštvo, s druge strane, pred Sudom u Londonu prezentiraju argumente o izručenju Ganića po zahtjevu Srbije. Ovaj proces bi, prema procjenama, trebao trajati pet dana, a krajnja se odluka očekuje polovinom jula. Ganićeva odbrana pokušava oboriti srbijanski zahtjev na osnovu argumenata po nadležnosti.
Tužilaštvo BiH još od 2006. godine vodi istragu u predmetu Dobrovoljačka. Do sada nije podignuta nijedna optužnica. Bez obzira na aktuelni proces, istraga po ovom predmetu se nastavlja, a što se tiče slučaja u Londonu, sve što je traženo Tužilaštvo je ispunilo, kaže portparol Tužilaštva Boris Grubešić.
„Po saznanju o lišenju slobode Ejupa Ganića u Londonu, Tužiteljstvo BiH je sljedeći dan uputilo u službenu proceduru putem Ministarstva pravde zahtjev za njegovo izručenje pravosudnim organima BiH. Taj zahtjev opravdan je činjenicom da kod nas postoji naredba o sprovođenju istrage u predmetu Dobrovoljačka, kao i činjenicom da je gospodin Ganić državljanin BiH,“ navodi Grubešić.
Pomoćnik ministra pravde BiH Nikola Sladoje kaže kako je Ministarstvo učinilo sve što je bilo u njihovoj nadležnosti.
„Ministar pravde BiH uputio je pismo ministrici pravde Republike Srbije i upozorio na odredbe Ugovora o pravnoj pomoći koji je zaključen par dana prije ovoga događaja. Tu je skrenuta pažnja da je Ugovorom dogovoreno da se lica prema prebivalištu ustupaju državi u kojoj se nalaze. Ministarstvo pravde je zaprimilo i prijedlog Tužilaštva BiH za podnošenje molbe za izručenje Ejupa Ganića, uz obrazloženje da se protiv navedenog lica i drugih lica vodi istraga zbog više krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava pred Tužilaštvom BiH. 3. marta ministar pravde je podnio zahtjev za izručenje navedenog lica,“ rekao je Sladoje.
Proces za izručenje počeo je 13. aprila, nakon što je Srbija dostavila zahtjev i prateću dokumentaciju, dok je odbrana imala rok da dostavi svoju dokumentaciju do 18. maja.
„Sve što je od nas traženo, mi smo dostavili engleskom Ekstradicionom sudu i ja očekujem da se to pozitivno reši,“ kaže tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević.
Suđenje u Londonu se vodi paralelno sa procesom o meritumu, no ukoliko sud presudi u Ganićevu korist, proces o meritumu će biti obustavljen. Član tima Ganićeve odbrane Damir Arnaut kaže kako je proces protiv njegovog klijenta političke prirode što se pokušava i dokazati.
„Sud je sam konstatovao da postoji osnov sumnje da se ovdje radi o nelegitimnom korištenju engleskog pravosuđa u političke svrhe. Čak je Tužilaštvo westminsterskog suda samo priznalo da postoji osnov sumnje za takvo nešto,“ izjavio je Arnaut.
Rezultat interesa
Slučaj Ganić i njegovo hapšenje u BiH su produbili jaz na političkoj sceni. Političari iz RS zastupaju mišljenje kako je potez Srbije ispravan, s obzirom da su pravosudne institucije BiH propustile da podignu optužnicu za slučaj Dobrovoljačka, iako su imale dovoljno vremena. S druge strane, u FBiH vlada ubjeđenje kako je Srbija prekršila nedavno potpisani sporazum s Bosnom i Hercegovinom, te vjeruju kako bi se ishod procesa mogao odraziti i na krhke međudržavne odnose dvije zemlje.
Pored političkih neslaganja, slučaj Ganić otvorio je i dilemu, poput one da li je u BiH bio međunarodni ili unutrašnji sukob. Žestoka polemika vodila se oko podneska Srbije kojim su srbijanske vlasti tražile izručenje Ganića, te se pozvale na zaključak Haškog tribunala da je „u periodu prije 19. maja 1992. godine postojao međunarodni oružani sukob”.
Iznenadna promjena stava Srbije kojom se napad na Dobrovoljačku tretira kao međunarodni sukob i koja je izazvala zbunjenost i pravnih eksperata, rezultat je interesa, smatra profesor međunarodnog prava Sakib Softić.
„Do sad su oni toj činjenici prilazili ćutke, znači, nisu je komentarisali – da li iz razloga što nisu imali potrebu ili nekog drugog razloga, ali ovaj puta pojavio se njihov interes da tvrde da se radilo o međunarodnom oružanom sukobu, i onda su se oni pozvali na tu presudu koja je i za njih obavezujuća. Srbija, znači, nakon 2001. godine, nakon pada Miloševića, u dobroj mjeri sarađivala sa Haškim tribunalom znajući da je taj sud okarakterisao oružani sukob na području BiH kao međunarodni,“ navodi Softić.
Haški Tribunal je utvrdio kako nema elemenata za krivično gonjenje u ovom slučaju. Ganić je uhapšen u Londonu 1. marta na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Deset dana nakon hapšenja pušten je iz pritvora uz kauciju od 300.000 eura i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke Suda o izručenju.
Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
Odbrana Ganića, s jedne, i srbijansko Tužilaštvo, s druge strane, pred Sudom u Londonu prezentiraju argumente o izručenju Ganića po zahtjevu Srbije. Ovaj proces bi, prema procjenama, trebao trajati pet dana, a krajnja se odluka očekuje polovinom jula. Ganićeva odbrana pokušava oboriti srbijanski zahtjev na osnovu argumenata po nadležnosti.
Tužilaštvo BiH još od 2006. godine vodi istragu u predmetu Dobrovoljačka. Do sada nije podignuta nijedna optužnica. Bez obzira na aktuelni proces, istraga po ovom predmetu se nastavlja, a što se tiče slučaja u Londonu, sve što je traženo Tužilaštvo je ispunilo, kaže portparol Tužilaštva Boris Grubešić.
„Po saznanju o lišenju slobode Ejupa Ganića u Londonu, Tužiteljstvo BiH je sljedeći dan uputilo u službenu proceduru putem Ministarstva pravde zahtjev za njegovo izručenje pravosudnim organima BiH. Taj zahtjev opravdan je činjenicom da kod nas postoji naredba o sprovođenju istrage u predmetu Dobrovoljačka, kao i činjenicom da je gospodin Ganić državljanin BiH,“ navodi Grubešić.
Pomoćnik ministra pravde BiH Nikola Sladoje kaže kako je Ministarstvo učinilo sve što je bilo u njihovoj nadležnosti.
„Ministar pravde BiH uputio je pismo ministrici pravde Republike Srbije i upozorio na odredbe Ugovora o pravnoj pomoći koji je zaključen par dana prije ovoga događaja. Tu je skrenuta pažnja da je Ugovorom dogovoreno da se lica prema prebivalištu ustupaju državi u kojoj se nalaze. Ministarstvo pravde je zaprimilo i prijedlog Tužilaštva BiH za podnošenje molbe za izručenje Ejupa Ganića, uz obrazloženje da se protiv navedenog lica i drugih lica vodi istraga zbog više krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava pred Tužilaštvom BiH. 3. marta ministar pravde je podnio zahtjev za izručenje navedenog lica,“ rekao je Sladoje.
Proces za izručenje počeo je 13. aprila, nakon što je Srbija dostavila zahtjev i prateću dokumentaciju, dok je odbrana imala rok da dostavi svoju dokumentaciju do 18. maja.
„Sve što je od nas traženo, mi smo dostavili engleskom Ekstradicionom sudu i ja očekujem da se to pozitivno reši,“ kaže tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević.
Sud je sam konstatovao da postoji osnov sumnje da se ovdje radi o nelegitimnom korištenju engleskog pravosuđa u političke svrhe, kaže član tima odbrane Ejupa Ganića.
Suđenje u Londonu se vodi paralelno sa procesom o meritumu, no ukoliko sud presudi u Ganićevu korist, proces o meritumu će biti obustavljen. Član tima Ganićeve odbrane Damir Arnaut kaže kako je proces protiv njegovog klijenta političke prirode što se pokušava i dokazati.
„Sud je sam konstatovao da postoji osnov sumnje da se ovdje radi o nelegitimnom korištenju engleskog pravosuđa u političke svrhe. Čak je Tužilaštvo westminsterskog suda samo priznalo da postoji osnov sumnje za takvo nešto,“ izjavio je Arnaut.
Rezultat interesa
Slučaj Ganić i njegovo hapšenje u BiH su produbili jaz na političkoj sceni. Političari iz RS zastupaju mišljenje kako je potez Srbije ispravan, s obzirom da su pravosudne institucije BiH propustile da podignu optužnicu za slučaj Dobrovoljačka, iako su imale dovoljno vremena. S druge strane, u FBiH vlada ubjeđenje kako je Srbija prekršila nedavno potpisani sporazum s Bosnom i Hercegovinom, te vjeruju kako bi se ishod procesa mogao odraziti i na krhke međudržavne odnose dvije zemlje.
Pored političkih neslaganja, slučaj Ganić otvorio je i dilemu, poput one da li je u BiH bio međunarodni ili unutrašnji sukob. Žestoka polemika vodila se oko podneska Srbije kojim su srbijanske vlasti tražile izručenje Ganića, te se pozvale na zaključak Haškog tribunala da je „u periodu prije 19. maja 1992. godine postojao međunarodni oružani sukob”.
Iznenadna promjena stava Srbije kojom se napad na Dobrovoljačku tretira kao međunarodni sukob i koja je izazvala zbunjenost i pravnih eksperata, rezultat je interesa, smatra profesor međunarodnog prava Sakib Softić.
„Do sad su oni toj činjenici prilazili ćutke, znači, nisu je komentarisali – da li iz razloga što nisu imali potrebu ili nekog drugog razloga, ali ovaj puta pojavio se njihov interes da tvrde da se radilo o međunarodnom oružanom sukobu, i onda su se oni pozvali na tu presudu koja je i za njih obavezujuća. Srbija, znači, nakon 2001. godine, nakon pada Miloševića, u dobroj mjeri sarađivala sa Haškim tribunalom znajući da je taj sud okarakterisao oružani sukob na području BiH kao međunarodni,“ navodi Softić.
Haški Tribunal je utvrdio kako nema elemenata za krivično gonjenje u ovom slučaju. Ganić je uhapšen u Londonu 1. marta na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Deset dana nakon hapšenja pušten je iz pritvora uz kauciju od 300.000 eura i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke Suda o izručenju.
Slučaj Ganić
Slučaj GanićEjup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
