Federalni ombudsmen Esad Muhibić kaže da je i pobjeda nacionalnih i vjerskih ideologija u cijeloj BiH doprinijela da se ljudska prava sve više krše:
«Predstavnici su potpisom Dejtonskog sporazuma, nezadovoljni njegovim ishodom, obećali i nastavili «nastavak rata u miru» političkim sredstvima. Naročito je bojkotovan i izigran Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, to je povratak izbjeglica i prognanih, a time i obećana multietnička zajednica sa socijalnim i političkim pravima. Takvom politikom stvorena je većinska klasa siromašnog naroda, bez mogućnosti legalne zarade i prava na rad, i manjinska, prebogata klasa koju su stvorile i podržavale i podržavaju i danas vodeće nacionalne strukture vlasti, bez ikakve kontrole bogaćenja.»
Posebnu pažnju ombudsmeni skreću na implementiranje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosno pravu na povratak u svoje prijeratne domove. Branka Raguz:
«Jedan od najvećih problema sa kojima smo se mi posljednjih godina susretali, to su tzv. papirnata prava koja građani imaju. To su situacije da vam je na papiru vraćena imovina, a radi se o devastiranim ili potpuno razrušenim domovima. Socijalno-ekonomska situacija je takva da građani ne mogu popravljati te svoje domove, donacija je sve manje. Nama se veliki broj građana obraća, žaleći se i na raspored donacija. Čitav niz problema postoji koje ljudi godinama pokušavaju riješiti, nažalost, bez uspjeha. Da i ne govorimo ono što svi manje-više znamo, to je taj famozni članak 143 koji je apsolutno izigran. Odgovorno tvrdim da je to najveća zakonska prevara koja je građanima dala nekakvu lažnu nadu da će se u nekom vremenu moći vratiti na svoja radna mjesta i ostvarivati svoja prava.»
U prošloj godini zabilježen najveći pad saradnje vlasti sa institucijom ombudsmena. Ombudsmen Vera Jovanović navodi da je najizraženija nesaradnja bila sa vlastima u sarajevskom i tuzlanskom kantonu koji su ispoštovali i najmanje odluka i preporuka o zaštiti ljudskih prava koje je donijela ova institucija:
«Sarajevski kanton je ignorantski odnos prema ovoj instituciji ispoljio tako što je ispoštovao samo 57% preporuka. U 74% slučajeva nije uopšte odgovorio na razne zahtjeve koje smo im upućivali. U Kantonu Tuzla ispoštovano je najmanje 37% preporuka i odluka.»
Jedan dio izvještaja posvećen je drugačijem načinu organizacije ovih zaštitnika ljudskih prava, odnosno, spajanju tri institucije u jednu na državnom nivou. Vera Jovanović podsjeća Zakon je trebalo sprovesti do kraja 2006. godine što do danas nije učinjeno. Ombudsmeni smatraju da su smanjenjem broja terenskih ureda ove institucijie nastale štetne posljedice po bržu i efikasniju zaštitu ljudskih prava:
«Prestanak sa radom Odjela za zaštitu prava djece, ovoj instituciji koja se prema obavezama iz već pomenutog zakona još dodatno morala reducirati u broju osoblja, doveo je do toga da je Federacija ostala bez adekvatne zaštite ovih prava s obzirom da ombudsmeni BiH uopšte nemaju ovaj odjel i nisu, kako je to dogovoreno na zajedničkim sastancima, preuzeli odgovornost za ovu zaštitu.»
Mediji u Federaciji BiH bili su izloženi povremenim političkim pritiscima, prije svega na lokalnom nivou, navodi se u izvještaju. Pritiske formalnog i neformalnog karaktera najviše trpi informativni program FTV, kaže ombudsmen Esad Muhibić:
«Ovi pritisci su političke naravi i vezani su za uređivačku politiku i kao napadi na novinare. Stoga mi smatramo da izvršna i zakonodavna vlast nemaju ingerencija u vođenju debate o uređivačkoj politici bilo kojeg medija i glasila, pa i onih medija koji su javni servis u službi građana. Svaki pritisak na novinare od strane javnih organa jeste pritisak na javnost. Istina, mediji su manje ugroženi zbog političkih pritisaka, a znatno više zbog jednog novog fenomena, pritiska vlasnika medija. To je jedna novost koja je jednostavno snagom biznisa izgurala politiku iz prvog plana pritiska na medije.»
Prema strukturi povreda ljudskih prava i dalje su najbrojnije one u oblasti efikasnosti sudova, prava na jednakost pred zakonom i prava na pravičnu javnu raspravu u razumnom roku. Na povrede prava na rad odnosi se 10 odsto žalbi.
