Predsjednik SAD Joe Biden izjavio je da neće podržati izraelski napad na lokacije povezane s nuklearnim programom Teherana kao odgovor na iranski raketni napad na Izrael 1. oktobra.
Biden je razgovarao s ostalim liderima Grupe sedam (G7) kako bi koordinirali sankcije Teheranu zbog napada i savjetovali Izrael o njegovom odgovoru. Američki predsjednik je rekao da su se lideri G7 složili da Izrael ima pravo odgovoriti na iranski raketni napad, ali da to treba učiniti proporcionalno.
Međutim, dok SAD i njihovi zapadni saveznici pokušavaju ograničiti odgovor Izraela na iranski napad balističkim projektilima u nadi da će spriječiti širenje regionalnog sukoba, stručnjaci smatraju da bi uticaj Vašingtona na Izrael mogao biti limitiran, pišu svjetski mediji.
Pozivi na suzdržanost
"Odgovor je ne", rekao je Biden u srijedu, 2. oktobra, odgovarajući novinarima na pitanje da li bi podržao izraelski napad na lokacije povezane s iranskim nuklearnim programom nakon što je Iran ispalio oko 180 projektila na Izrael, prenosi Associated Press (AP).
Bidenovi komentari uslijedili su nakon što su on i njegove kolege iz G7 iz Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva razgovarali telefonom o koordinaciji novih sankcija Iranu.
SAD i saveznici nastoje da spriječe dalje širenje sukoba na Bliskom istoku i pozivaju Izrael da pokaže suzdržanost, ukazuje AP dodajući da Biden poziva Izrael da bude oprezan u tome kako će reagovati na iranski raketni baraž.
- SAD neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja, izjavio Biden
- Zvaničnik pod sankcijama UN ponovo izabran za šefa iranske nuklearne agencije
Izrael sada izvodi ono što je opisao kao ograničene kopnene operacije preko svoje sjeverne granice s Libanom kako bi iskorijenio Hezbolah, grupu koju podržava Iran, nakon što je izveo niz masivnih zračnih napada u kojima je ubijen vođa grupe Hassan Nasrallah i desetkovano njeno rukovodstvo.
Prošlog mjeseca, hiljade eksploziva skrivenih u pejdžerima i voki-tokijima koje je koristio Hezbolah detonirali su, ubivši desetine ljudi i osakativši hiljade, uključujući mnoge civile, podsjetio je AP dodajući da se vjeruje da Izrael stoji iza napada.
Biden je izjavio da se protivi mogućnosti da Izrael pogodi iranska nuklearna postrojenja dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu razmatrao niz opcija kako da odgovori na napad od utorka. Bio je to drugi takav napad Irana na Izrael u manje od šest mjeseci.
Ciljanje na iranski kontroverzni nuklearni program smatra se možda najprovokativnijom akcijom koju bi Izrael mogao poduzeti, naglašava Associated press ukazujući da Biden vjeruje da bi takav potez mogao dodatno rasplamsati bliskoistočni u širi regionalni sukob.
Bijela kuća je u saopštenju navela da su čelnici G7 "nedvosmisleno osudili napad Irana na Izrael" i da je Biden ponovo potvrdio američku "punu solidarnost i podršku Izraelu i njegovom narodu".
Ograničen uticaj Vašingtona
Dok pokušavaju spriječiti eskalaciju regionalnog sukoba, zapadni zvaničnici strahuju da bi uticaj Vašingtona mogao biti ograničen, piše The Financial Times.
Izrael razmatra nekoliko opcija odgovora da uzvrati Iranu, uključujući napade na raketne bacače ili naftnu infrastrukturu, ističe londonski list dodajući da su pojedini izraelski zvaničnici pozvali na udare na njegova nuklearna postrojenja.
Upućeni izvori tvrde da se takav potez ne razmatra te da SAD i drugi zapadni saveznici umjesto toga pozivaju Izrael da se fokusira na vojne ciljeve.
Kurt Campbell, zamjenik američkog državnog sekretara, rekao je u srijedu da Vašington priznaje da bi "neka vrsta odgovora bila važna" i da mora postojati "povratna poruka" Iranu.
Ipak, dodao je da "postoje stvarne zabrinutosti oko još šire eskalacije (...) što bi ugrozilo ne samo Izrael, već i naše strateške interese".
Zapadni zvaničnici također priznaju da je Izrael sve samouvjereniji i ohrabrniji nakon nedavnog uspjeha u ubistvu većeg dijela vodstva Hezbolaha kojeg podržava Iran, uključujući njegovog vođu Hassana Nasralaha. Izraelska vlada tvrdi da je spremna da preuzme vojne i političke gubitke ako to znači stratešku pobjedu nad Iranom.
Međutim, ukazuje Financial Times na stavove analitičara, zeleno svjetlo da se nastavi sa odgovorom "ne znači blanko ček". Cilj za SAD i njihove saveznike je da odgovor Izraela zauzvrat ne podstakne dalju eskalaciju Irana.
Dana Stroul, bivši najviši službenik Pentagona Bidenove administracije za Bliski istok, koji je sada u Washington Institutu za bliskoistočnu politiku, rekao je da se administracija i dalje pridržava stava "da želi vidjeti deeskalaciju i spriječiti vrstu sveobuhvatnog regionalnog rata koji bi mogao dovesti do ogromne kolateralne štete i civilnih žrtava u mnogo većem dijelu regije nego što smo do sada vidjeli".
Jonathan Panikoff, bivši visoki obavještajni službenik koji je sada u Atlantskom vijeću kaže da, dok se neki u Izraelu zalažu za gađanje iranskih naftnih polja, "američki zvaničnici su vjerovatno zabrinuti da bi odluka Izraela da gađa naftna polja mogla dovesti do toga da Iran uzvrati napad, ciljajući naftna polja američkih kompanija i saveznika u Zaljevu".
Takav napad bi, prema ocjeni londonskog lista, mogao uticati i na rast cijena benzina uoči američkih predsjedničkih izbora sljedećeg mjeseca.
Panikoff je dodao da bi se direktno gađanje iranskih nuklearnih lokacija u Teheranu moglo smatrati značajnom prijetnjom koja bi zahtijevala odgovor.
"Teheran će udar na svoj nuklearni program ajvjerovatnije doživjeti kao fundamentalni i direktan napad na stabilnost samog režima, što bi moglo izazvati odgovor koji će sve strane pomjeriti na eskalacijskoj ljestvici", upozorio je.
Netanjahuovo ignorisanje savjeta
Tokom proteklih nekoliko sedmica, zvaničnici Bidenove administracije upozoravali su Netanjahua da bi se borbe tamo mogle pretvoriti u širi regionalni sukob koji uvlači ne samo Iran, već i Sjedinjene Države i druge zemlje. Međutim, ističe The New York Times, izraelski premijer je vodio agresivnu vojnu kampanju u Libanu koja je uglavnom ignorisala taj savjet.
U proteklih godinu dana, Biden i njegovi pomoćnici su s vremena na vrijeme djelovali previše optimistični u pogledu svoje sposobnosti da utiču na donošenje Netanjahuovih odluka, da bi bili razočarani kada je premijer poduzeo radnje koje su bile u suprotnosti s njihovim savjetima. Izraelska višemjesečna kampanja bombardovanja u Gazi, gdje je poginulo više od 40.000 ljudi, često je nailazila na prigovore Bidena i drugih u njegovoj administraciji.
Naredba Netanjahua da se odobri ubistvo Hassana Nasrallaha, vođe Hezbolaha, stigla je čak i kada su Sjedinjene Države i desetak drugih zemalja pozivale na prekid vatre između Izraela i Libana, dodaje list.
Jedan visoki američki zvaničnik rekao je da je Bidenova administracija razumjela da je vojni sukob Izraela s Hezbolahom u južnom Libanu po prirodi "lokalni , ciljani i privremen". Stav administracije je da Izrael ne želi da napadne Liban ili zadrži teritoriju, rekao je američki zvaničnik.
New York Times piše da je Bidenova administracija u stalnom kontaktu s izraelskim i libanskim zvaničnicima i nada se da će pronaći diplomatsko rješenje za okončanje sukoba i omogućiti ljudima da se vrate svojim kućama.
Međutim, dodaje list, američki zvaničnici su i sve zabrinutiji da širi rat na Bliskom istoku na koji je Biden mjesecima upozoravao, postaje stvarnost.
I Reuters naglašava da Netanjahu nije uvijek slušao savjete Bidenove administracije u trenutnom bliskoistočnom sukobu.
Izrael je, ukazuje agencija, dugo smatrao iranski nuklearni program egzistencijalnom prijetnjom, iako je Teheran insistirao da ne pravi nuklearno oružje.
Iranska nuklearna postrojenja raspoređena su na mnogim lokacijama, od kojih su neke duboko pod zemljom.
Teheran je pristao na ograničenja svojih nuklearnih aktivnosti prema međunarodnom sporazumu predvođenom SAD-om 2015. Taj pakt se, podsjeća Reuters, raspao nakon što je tadašnji predsjednik Donald Trump povukao SAD 2018. godine.
Iran od tada proširuje svoj program obogaćivanja uranijuma, smanjujući takozvano "vrijeme proboja" koje bi mu bilo potrebno da proizvede dovoljno uranijuma za oružje za nuklearnu bombu na nekoliko sedmica sa najmanje godinu dana prema sporazumu iz 2015. godine.
Svi dokazi ukazuju da se Iran nastavlja približavati izgradnji nuklearnog oružja koje bi mogao isporučiti na balističkim projektilima. Ako se to dogodi, svijet postaje daleko opasniji, a Izrael daleko ranjiviji, napisao je The Wall Street Journal u svom uredničkom komentaru.
Facebook Forum