Novinarka biroa Radija Slobodna Evropa u Podgorici.
Ponašanje Rusije u regionu, ali i u svijetu, nije prihvatljivo u ovom vremenu i to zahtijeva naše zajedničke reakcije, kazao je prilikom posjete zvaničnoj Podgorici američki senator Džon Mekejn. Nakon susreta sa crnogorskim ministrom vojnim Predragom Boškovićem, Mekejn je čestitao crnogorskom narodu i njenom rukovodstvu na odluci da postanu članica NATO.
Uprkos izreci da medvjeda ne treba buditi iz sna uvjerili smo se da tek probuđeni mečići imaju potrebu samo za toplinom i zaštitom. Ali nijesu to "obična" mečad, već mladunčad mrkog medvjeda koje voljom sudbine odgaja čovjek. Ovo je priča o dva mečeta, siročića.
Da li je majka dva mečeta stradala od lovaca ili, što je malo vjerovatno, napustila svoje mladunce, nikad se neće saznati. Mečići mrkog medvjeda Maša i Brundo, stari dva i po mjeseca, pronađeni su u crnogorskim planinama u okolini Nikšića i spašeni.
Od ukupnog poreskog duga koji iznosi više od 560 miliona eura država se nada, zahvaljujući akciji o reprogramu, naplati od oko 200 miliona za koju su se prijavili i dužnici sa "crne liste".
Dio građana i medija u Crnoj Gori sa posebnim interesovanjem prati dešavanja na predizbornoj političkoj sceni Srbije. Radio Slobodna Evropa istražuje zašto je to tako, i da li crnogorski građani i političari imaju svoje favorite uoči nedjeljnih predsjedničkih izbora u susjednoj Srbiji.
Pošto je Ustavni sud je odlučio da su Izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti kojim su smanjene naknade za majke sa troje i više djece u skladu sa Ustavom, majke koje protestuju više od 20 dana ispred Skupštine poručile su da su razočarane i nastavljaju proteste ali prekidaju štrajk glađu.
Da li se nedovoljno regulisan zakonski okvir i nejasna institucionalna nadležnost u Crnoj Gori koriste da se na bilbordima može naći sve – od neprimjerenih i uznemirujućih sadržaja do onih lične prirode? Ko je u Crnoj Gori pozvan da kontroliše tekst ispisan na bilbordima postavljenim na javnoj površini?
Mladi iz Crne Gore sa osobom druge vjera ne bi ušli u brak, a srednjoškolci su da bi odbranili vjeru spremni na verbalno ali i fizičko nasilje – to je pokazalo istraživanje Agencije De Fakto i Foruma MNE.
Četrnaesti je dan protesta žena, korisnica naknada za majke, ispred zgrade crnogorske Skupštine, a treći od kada su odlučile da štrajkom glađu poruče Vladi da nemaju namjeru da odustanu od svojih zahtjeva.
Nakon jučerašnjeg hapšenja novinar inicijala R.M. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo dječja pornografija, otvara se tema: koliko se država Crna Gora uspješno bori protiv ovog oblika nasilja nad djecom i kako krivično zakonodavstvo tretira ove slučajeve.
Iako žene u Crnoj Gori imaju pravo glasa od polovine prošlog vijeka, 1946. godine, i danas, 71 godinu kasnije, čak 46,5 odsto Crnogorki smatra da na izborima treba da glasa kako muž kaže. Ovo su rezultati istraživanja agencija DeFacto.
Da li će izbori u Nikšiću koji će praktično biti jednoprtijski dodatno produbiti parlamentarnu krizu u Crnoj Gori ?
Brojni verbalni incidenti, metež i psovke su ponovo u crnogorskoj Skupštini. Prva osuda stigla je iz crnogorske Vlade, ali i poziv da Vrhiovno državno tužilaštvo procesuira nasilnike.
Iako je u Crnoj Gori pravosnažno osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog učešća u malverzacijama prilikom preprodaje opštinskog zemljišta u Budvi, Miloš Marović, za kojim je izdata sudska naredba za izdavanje potjernice, dobio je državljanstvo Srbije.
Povodom Svjetskog dana radija 13. februara donosimo priču o tome da li radio kao medij gubi bitku sa internetom i novim tehnologijama, odnosno koliko se pamte neke emisije radio stanica sa ovih prostora i koliko se danas sluša radio program.
Na teritoriji države Crne Gore, na sjeveru zemlje, rade dvije nelegalne islamske vjerske škole, kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i precizirao da se škole i vrtić nalaze u Rožajama, a druga slična u Petnjici.
Na koji način se mladi u Crnoj Gori informišu o situaciji u društvu i da li ih zanima politika? Jesu li njihovi izvori informisanja klasični mediji ili internet i socijalne mreže?
Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. Iako su ś i ź odavno ušla u udžbenike jezika, postavlja se pitanje kakva im je dalja sudbina i koliko su stvarno zaživjela u svakodnevnom životu?
Godinama se u Crnoj Gori barata različitim podacima ljudi koji rade 'na crno'. Nije poznato ni koliko novca na ovaj način gubi država, dok zaposleni rade bez ikakvih radničkih prava. Postavlja se pitanje: kako stati na put poslodavcima koji posluju u sivoj zoni i zakidaju i državu i zaposlene.
Bez obzira na to da li imaju jasan cilj ili odlaze u nepoznato sa planovima da se snađu, više od 50 odsto mladih u Crnoj Gori želi da napusti zemlju i život nastavi na nekom drugom mjestu.
Učitajte više sadržaja...
