Dopisnica Radija Slobodna Evropa iz Bihaća.
Već skoro godinu u Velečevu kod Ključa pripadnici policije Unsko-sanskog kantona svakodnevno iz autobusa koji saobraćaju prema Bihaću ili Velikoj Kladuši izvode sve migrante koji nemaju validne dokumente. Većina migranata ipak uspijeva pronaći put do Bihaća.
U privremenom prihvatnom centru na Vučjaku kod Bihaća, gdje svakodnevno boravi oko 700 migranata, uvjeti su i pored svih napora Crvenog križa i lokalnih vlasti još uvijek iznimno teški. Iako je vrijeme sve hladnije, nove lokacije još nema. Sami migranti se trude da sebi olakšaju uvjete života.
Bužim je najmlađi grad u Bosni i Hercegovini, a prosječna dob stanovnika je 32 godine. Ipak, fenomen grada su blizanci.
Sve više je migranata u kampu Vučjak kraj Bihaća. Žive u potpuno nemogućim uslovima. Među onima koji im pomažu je i Dirk Planert, njemački novinar i humanitarac. Sada boravi u privremenom prihvatnom centru na Vučjaku gdje organizira neophodnu pomoć za migrante.
Nešto više od 1.500 izbjeglica i migranata trenutno je smješteno u kampu Bira u Bihaću. Među njima i porodice sa djecom. Procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini trenutno oko 8.000 izbjeglica i migranata.
Husnija Malkoč iz Bihaća ima 16 različitih muzičkih instrumenata i sve ih svira.
Melis Osmanović iz Ključa jedan je od uspješnih bh. uzgajivača pasa, što je potvrdio i osvajanjem nagrada na evropskim i svjetskim izložbama. Sibirski samojedi iz uzgoja ovog mladog Ključanina danas se nalaze širom svijeta.
U prihvatnom centru "Sedra" kod Cazina trenutno se nalazi 328 migranata od kojih su polovina djeca. Tu imaju obezbijeđene sve neophodne uvjete, od smještaja do integracije djece u obrazovni sistem, čime su zadovoljni, no svi žele i pokušavaju napustiti BiH i otići u neku od zapadnoevropskih zemalja
Ne nuklearnom otpadu, jedinstvena je poruka građana i predstavnika vlasti, razočaranih pasivnim odnosom državnih organa Hrvatske i BiH.
Migrante koji su kampovali na različitim lokacijama u Bihaću ili se nalazili u nelegalnom privatnom smještaju pripadnici policije Unsko-sanskog kantona ovih dana izmještaju na Vučjak.
Bihaćki muzičari vratili su osmijeh djeci migranata, koji ponovo mogu svirati i pjevati u muzičkoj školi.
Grupa bosanskokrupskih srednjoškolaca, predvođena Amnom Dervišagić, profesoricom fizike, postigla je nevjerovatan uspjeh - učešće u NASA-inom programu “Cubes in Space” sa eksperimentom i istraživanjem o utjecaju kosmičkog zračenja na kontaktna sočiva.
Alternativnom krivično-pravnom sankcijom rad za opće dobro počiniocima krivičnih djela, za koja je predviđena kazna zatvora u trajanju do jedne godine, omogućena je zamjena zatvorske kazne za društveno-korisni rad u trajanju od deset do devedeset radnih dana.
Počinitelji kaznenih djela koji su osuđeni za zatvorsku kaznu od godinu dana tu kaznu mogu odslužiti i društveno korisnim radom. Taj način izdržavanja kazne zove se alternativna kazneno-pravna sankcija za opće dobro. U BiH ova mogućnost nije dovoljno iskorištena.
Majda Karadžić, nezaposlena medicinska sestra iz Bihaća, godinama se uspješno bavi organskom proizvodnjom povrća i izradom raznih unikatnih dekoracija. Svakodnevno pokušava upotpuniti i donekle zaokružiti svoju proizvodnju, a njena upornost i marljivost nemaju granica.
U školu nogometa bihaćkog Nogometnog kluba „Jedinstvo“ odnedavno je uključeno i 50-ak dječaka i djevojčica iz migrantskih porodica. Potencijal otvorenosti bihaćkog „Jedinstva“ prepoznali su i u međunarodnim organizacijama.
Stari ostrožački grad kod Cazina jedan je od većih i očuvanijih u Bosni i Hercegovini. Posebnim ga čini ambijent u kojem je smješten, a jedinstven je po svojevrsnoj galeriji pod vedrim nebom.
Za razliku od brojnih nevladinih organizacija i udruženja sa eko predznakom, bosanskokrupski „Čuvari okoliša“ svoj rad baziraju isključivo na konkretnim akcijama čišćenja okoliša, ukazivanja na sve negativne pojave i njihovog otklanjanja.
Mlada bh. inovatorka Meliha Klopić Murtić poznata je po ljekovitoj šećernoj pasti za depilaciju za koju je dobila desetak međunarodnih priznanja. Izum je patentirala i odlučila ga sama proizvoditi.
Nastojeći doći do zapadnoevropskih zemalja, migranti i izbjeglice posljednjih mjeseci koriste sve opasnije rute u ilegalnim prelascima granice.
Učitajte više sadržaja...
