Budući da Republika Hrvatska kontinuirano nastavlja aktivnosti na uspostavi odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom (BIH), lokalne zajednice iz obje države koje gravitiraju toj lokaciji ponovo su aktuelizirale ovo pitanje.
"Ne nuklearnom otpadu" – jedinstvena je poruka i građana i predstavnika vlasti, razočaranih pasivnim odnosom državnih organa i Hrvatske i BiH.
Građani Novog Grada u BiH i Dvora na Uni u Hrvatskoj protiv su uspostave odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori, jer je ta lokacija udaljena svega nekoliko stotina metara zračne linije od središta obje općine.
"To će uticati na stanovništvo Novog Grada po svim pitanjima negativno. Hrvatska ima svoju teritoriju i svoju državu i nek' odlažu taj nuklearni otpad u svojoj državi, a ne da ga odlažu na granici Republike Srpske i Hrvatske", kaže Dragomir Đukić iz Novog Grada.
Sa njegovom ocjenom slaže se i Jože Korenjak iz Dvora u susjednoj Hrvatskoj.
"To ne može biti kod nas, to za nas nije dobro. Kad tad to će se raspasti, ta burad gdje to drže, a ovdje imamo rijeku Unu, što je prirodno lijepa voda. Molim vas da nešto učinite da nam tu ne odlažu taj otpad", dodaje on.
Nakon što je hrvatska Vlada krajem prošle godine usvojila Nacionalni program provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva prema kojem Trgovska gora ostaje ne samo potencijalna, već očito i jedina lokacija, nastavljene su i aktivnosti u pravcu uspostave odlagališta.
"To je najveći problem. Mi imamo obrnuti put, mi imamo usvojen Nacionalni program i sad se treba naručiti od Fonda za financiranje izgradnje NE Krško izrada studije uticaja na okoliš za mikrolokaciju. Ta studija bi trebala definitivno potvrditi ili ne potvrditi da li je ta lokacija pogodna ili nije pogodna. S druge strane, mi u Nacionalnom programu imamo da je to već određena kao potencijalna lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. To je apsurdan put", objašnjava Nikola Arbutina, načelnik Općine Dvor.
Poput Dvora, protivljenje ovoj lokaciji proteklih su godina izražavale, no očito bez uspjeha, i lokalne vlasti u Unsko-sanskom kantonu (USK) i Republici Srpskoj (RS). Zajedničkim nastupom žele alarmirati državne organe i Hrvatske i BiH.
"To je nepravda za ovaj narod koji ima mogućnost da živi u jednom lijepom okruženju, da nas zbližavaju sva dešavanja u ovoj našoj regiji, a ne da nas razdvajaju", smatra Adnan Alagić, ministar zaštite okoliša USK.
Hrvatska ima dužnost polovicu svog otpada iz nuklearke Krško preuzeti najkasnije 2023. godine, od prijedloga Slovenije o zajedničkom odlagalištu očito se odustalo, a u izostanku zvaničnih informacija lokalne su vlasti same pokušale uticati na moguće rješenje.
"Jako nam je važno da zajednički nastupamo. Mi ćemo napraviti određeni pritisak i prema institucijama Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i naravno Republike Hrvatske", kaže Miroslav Drljača, načelnik Općine Novi grad.
Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina dodaje da nuklearni otpad treba odlagati tamo na mjestu gdje je nastao.
"Ovu energiju nisu koristili građani naše regije, nisu primali nadoknadu za to što je nuklearna elektrana tamo gdje jeste, i mi se moramo izboriti da ovo pitanje ne bude pitanje nekoliko lokalnih zajednica", objašnjava Ogrešević.
Dosadašnja reakcija bosanskohercegovačkih državnih organa bila je dobrim dijelom rezultat insistiranja Jasmina Emrića, poslanika u državnom Parlamentu iz USK koji već godinama alarmira zvaničnike i institucije no nezadovoljan je učinjenim.
"Politika Bosne i Hercegovine prema ovom pitanju jednoglasno je utvrđena – da to za nas nije prihvatljiva lokacija. I onda oni u kontinuitetu moraju djelovati", objašnjava Emrić.
Protivljenje i zabrinutost građana i lokalnih vlasti izražavani su i dosad nebrojeno puta, pa je pitanje da li će i koliko posljednje aktivnosti uroditi plodom.
Stanovnici Novog Grada u BiH Novljani Fehira i Hasib Nezirić, vjeruju da će bez obzira na upozorenja nuklearni otpad biti odlagan u neposrednoj granici sa BIH.
"Čisto sumnjam da bi od toga moglo biti išta, jer ako su to oni zaokružili, onda će to i ostvariti", kaže Hasib Nezirević, a Fahira podsjeća da je to štetno za stanovnike i jedne i druge općine koje se nalaze uz granicu.
Facebook Forum