Znanstvene prijevare, prepisivanje i falsificiranje naučnih radova, objavljivanje radova u sumnjivim časopisima, istina za visoke cijene u eurovaluti, akademske titule bez pokrića – neke su od stvari koje su zajedničke svim državama na Balkanu.
U ovonedeljnoj temi RSE bavimo se, primjerice, nekima od nazovi znanstvenih radova iz Srbije, objavljenim u pojedinim časopisima, koji su se odnosili na „brojenje rupa na nekom seoskom putu ili kako se ponaša mozak smrznutog pacova ili pak na zrenje sremske kobasice“. Najmanje deset odsto naučnih radova, koje objave kandidati za viša nastavna zvanja u Srbiji, su običan plagijat, a u kriminalnom poslu fabrikovanja falsifikata u „predatorskim časopisima“ u regionu obrću se milioni evra, kažu sagovornici RSE. Kontrola praktično ne postoji, prepisivanje je postalo praksa, pa su zvanja i znanja brojnih profesora na fakultetima upitnog kvaliteta, piše u tekstu "Šta Diznijev Šilja i sremske kobasice rade u naučnim radovima?" Zoran Glavonjić.
U BiH je lak način stjecanja diploma, ali i magisterija i doktorata. Sugovornici Erduana Katane u tekstu "Zbog korupcije neophodna revizija zvanja na univerzitetima" kažu kako vjeruju da desetine tisuća diplomskih i doktorskih radova kruži na Balkanu, prevode se, prepisuju, plagiaju, kako hoćete, a pojedinci na tome zarađuju masne pare.
U Hrvatskoj su neki falsifikatori znanstvenih radova besramno svoje postupke opravdali činjenicom da žive u nečasnom društvu. U zadnjih 15-tak godina razotkriveni su deseci lažiranih znanstvenih radova. Teško je nešto sakriti u doba Interneta, ali akademska zajednica je još uvijek sklonija šutnji i afere uglavnom razotkrivaju mediji – upozoravaju sveučilišni profesori i novinari s kojima je o tome razgovarala Ankica Barbir Mladinović. Više u tekstu "Akademska zajednica u Hrvatskoj šuti na afere o lažnim znanstvenim radovima"
Skandala sa prepisanim naučnim radovima u Crnoj Gori nije bilo, ali to ne znači da „kićenja tuđim perjem“ nema. Dokaza nema, ali sumnje postoje - naročito u političare, piše u tekstu "Zapuštenost metodologije omogućava naučne plagijate" Esad Krcić.
I za razliku od tek stidljivog primjećivanja da toga ima, prištinski studenti odlučili su se javno usprotiviti onima koji ih vode, a koji su znanstvene radove objavljivali u sumnjivim časopisima i na osnovu toga stekli akademska zvanja. Prvi u regiji su se pobunili pošto su saznali da je većina naučnih radova rektora, koji su bili potrebni za njegov doktorat, objavljeni u jednom neuglednom znanstvenom časopisu. Mnogi bi rekli – „Ništa novo“, ali studenti se ovaj put nisu dali preveslati, ni po cijenu batina, bez kojih nisu prošli. Višednevni prosvjedi okončani su ostavkom rektora, ali i drugih rukovodećih ljudi Univerziteta. Priču ima Amra Zejneli.
U BiH je lak način stjecanja diploma, ali i magisterija i doktorata. Sugovornici Erduana Katane u tekstu "Zbog korupcije neophodna revizija zvanja na univerzitetima" kažu kako vjeruju da desetine tisuća diplomskih i doktorskih radova kruži na Balkanu, prevode se, prepisuju, plagiaju, kako hoćete, a pojedinci na tome zarađuju masne pare.
U ovonedeljnoj temi RSE bavimo se, primjerice, nekima od nazovi znanstvenih radova iz Srbije, objavljenim u pojedinim časopisima, koji su se odnosili na „brojenje rupa na nekom seoskom putu ili kako se ponaša mozak smrznutog pacova ili pak na zrenje sremske kobasice“. Najmanje deset odsto naučnih radova, koje objave kandidati za viša nastavna zvanja u Srbiji, su običan plagijat, a u kriminalnom poslu fabrikovanja falsifikata u „predatorskim časopisima“ u regionu obrću se milioni evra, kažu sagovornici RSE. Kontrola praktično ne postoji, prepisivanje je postalo praksa, pa su zvanja i znanja brojnih profesora na fakultetima upitnog kvaliteta, piše u tekstu "Šta Diznijev Šilja i sremske kobasice rade u naučnim radovima?" Zoran Glavonjić.
U BiH je lak način stjecanja diploma, ali i magisterija i doktorata. Sugovornici Erduana Katane u tekstu "Zbog korupcije neophodna revizija zvanja na univerzitetima" kažu kako vjeruju da desetine tisuća diplomskih i doktorskih radova kruži na Balkanu, prevode se, prepisuju, plagiaju, kako hoćete, a pojedinci na tome zarađuju masne pare.
U Hrvatskoj su neki falsifikatori znanstvenih radova besramno svoje postupke opravdali činjenicom da žive u nečasnom društvu. U zadnjih 15-tak godina razotkriveni su deseci lažiranih znanstvenih radova. Teško je nešto sakriti u doba Interneta, ali akademska zajednica je još uvijek sklonija šutnji i afere uglavnom razotkrivaju mediji – upozoravaju sveučilišni profesori i novinari s kojima je o tome razgovarala Ankica Barbir Mladinović. Više u tekstu "Akademska zajednica u Hrvatskoj šuti na afere o lažnim znanstvenim radovima"
Skandala sa prepisanim naučnim radovima u Crnoj Gori nije bilo, ali to ne znači da „kićenja tuđim perjem“ nema. Dokaza nema, ali sumnje postoje - naročito u političare, piše u tekstu "Zapuštenost metodologije omogućava naučne plagijate" Esad Krcić.
I za razliku od tek stidljivog primjećivanja da toga ima, prištinski studenti odlučili su se javno usprotiviti onima koji ih vode, a koji su znanstvene radove objavljivali u sumnjivim časopisima i na osnovu toga stekli akademska zvanja. Prvi u regiji su se pobunili pošto su saznali da je većina naučnih radova rektora, koji su bili potrebni za njegov doktorat, objavljeni u jednom neuglednom znanstvenom časopisu. Mnogi bi rekli – „Ništa novo“, ali studenti se ovaj put nisu dali preveslati, ni po cijenu batina, bez kojih nisu prošli. Višednevni prosvjedi okončani su ostavkom rektora, ali i drugih rukovodećih ljudi Univerziteta. Priču ima Amra Zejneli.
U BiH je lak način stjecanja diploma, ali i magisterija i doktorata. Sugovornici Erduana Katane u tekstu "Zbog korupcije neophodna revizija zvanja na univerzitetima" kažu kako vjeruju da desetine tisuća diplomskih i doktorskih radova kruži na Balkanu, prevode se, prepisuju, plagiaju, kako hoćete, a pojedinci na tome zarađuju masne pare.