Dostupni linkovi

Evropski lideri dolaze sa Zelenskim na sastanak u Bijelu kuću


Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poljski premijer Donald Tusk i britanski premijer Keir Starmer u Kijevu, maj 2025.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poljski premijer Donald Tusk i britanski premijer Keir Starmer u Kijevu, maj 2025.

Evropski lideri planiraju da se pridruže ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, kako bi razgovarali o koracima ka okončanju rata u Ukrajini, dok Moskva i Kijev nastavljaju razmjenu vazdušnih udara.

Kako Ukrajina insistira da Evropa učestvuje u pregovorima o rješenju sukoba, evropski lideri će 18. avgusta otputovati sa Zelenskim u Washington.

"Sutra ću se pridružiti sastanku s predsjednikom Trumpom i drugim evropskim liderima u Bijeloj kući", izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Nakon njene izjave, učešće su najavili i drugi evropski lideri, kao i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte.

Očekuje se dolazak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, britanskog premijera Keira Starmera, njemačkog kancelara Friedricha Merza, italijanske premijerke Giorgie Meloni i predsjednika Finske Alexandera Stubba.

"Cilj sutrašnjih razgovora je da pokažemo jedinstven front Ukrajine i evropskih saveznika", poručio je Macron.

"Ako danas pokažemo slabost pred Rusijom, otvaramo vrata budućim sukobima", dodao je.

Von der Leyen je ranije dočekala Zelenskog u Briselu, gdje su zajedno razgovarali sa liderima evropskih saveznika Ukrajine.

"Važno je da Evropljani budu uključeni u svaki korak, kako bi zajedno s Amerikom osigurali pouzdane bezbjednosne garancije", napisao je Zelenski na mreži X 16. avgusta, nakon američko-ruskih razgovora na Aljasci.

Samit na Aljasci, održan 15. avgusta, bio je najviši nivo diplomatije između Washingtona i Moskve od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali nije donio značajnije promjene u ratnim ciljevima predsjednika Vladimira Putina.

Prema navodima više medija koji se pozivaju na neimenovane izvore, Putin je Trumpu predložio zamrzavanje linija fronta u Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti, pod uslovom da se Ukrajina potpuno povuče iz Luganske i Donjecke oblasti.

Rusija tvrdi da je anektovala sve četiri pomenute oblasti. Trenutno kontroliše većinu Luganske i oko 70 posto Donjecke oblasti, dok djelimično kontroliše Zaporižje i Herson.

Zelenski je u Briselu u nedjelju rekao da trenutne linije fronta vidi kao osnovu za pregovore, naglašavajući da Putin "nije uspio" da osvoji Donjeck.

"Za 12 godina nije uspio da ga zauzme", dodao je.

Trump je nakon sastanka na Aljasci poručio na društvenim mrežama da su svi učesnici zaključili kako je "najbolji način da se okonča ovaj užasni rat direktno mirovni sporazum, a ne puka obustava vatre".

Ukrajina, zajedno sa evropskim saveznicima i Sjedinjenim Državama, već dugo poziva na prekid vatre kao prvi korak ka sveobuhvatnom mirovnom dogovoru.

Govoreći uz Zelenskog u Briselu, Von der Leyen je poručila novinarima da za Evropu izraz "prekid vatre" nije presudan već je važnije da se prekine ubijanje.

"Nije važna terminologija, već sadržaj. Od ključne je važnosti da se što prije održi trilateralni sastanak između predsjednika Ukrajine, SAD-a i Rusije", rekla je.

Prema pisanju Financial Timesa, pozivajući se na bivšeg zvaničnika Kremlja, Putin je ponovio svoje zahtjeve u vezi s"korijenima sukoba", uključujući zaustavljanje ukrajinskog članstva u NATO-u i smanjenje prisustva tog vojnog saveza na istočnom krilu.

Međutim, Steve Witkoff, izaslanik koji se smatra ključnim američkim pregovaračem s Moskvom, izjavio je da su Trump i Putin postigli dogovor o "snažnim bezbjednosnim garancijama" za Ukrajinu.

"Opisao bih ih kao prekretnicu", rekao je Witkoff za CNN u nedjelju.

Upitan o tim tvrdnjama od Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa, Zelenski je odgovorio da je za sada jedina stvarna garancija bezbjednosti – ukrajinska vojska.

"Imamo li raspoređene trupe? Imamo li zaštitu iz vazduha kao druge zemlje? Imamo li kompletan protivvazdušni sistem? To su pitanja na koja još nemamo odgovore", dodao je.

Uprkos ovim značajnim diplomatskim naporima, Rusija i Ukrajina su nastavile s razmjenom vazdušnih napada.

Najmanje pet osoba je poginulo, a četiri su povrijeđene u ruskom granatiranju Donjecke oblasti, izjavio je Vadim Filaškin, šef lokalne vojne administracije.

"Tokom proteklog dana, ruske snage su 38 puta napale naselja u Donjeckoj oblasti", objavio je na Telegramu 17. avgusta.

U Rusiji, ukrajinski dron je oštetio dalekovod u Voronješkoj oblasti, koja graniči s Ukrajinom, saopštio je guverner Aleksandar Gusev. Prema njegovim riječima, jedan radnik željeznice je tom prilikom povrijeđen.

Rat u Ukrajini

Priče, analize, foto i video zapisi o ratu u Ukrajini.

XS
SM
MD
LG