Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na povećanje međunarodnog pritiska na Rusiju nakon sastanka sa njemačkim kancelarom Friedrich Merz u Berlinu, gdje su lideri objavili planove da Ukrajina i Njemačka zajednički proizvode oružje dugog dometa, što će povećati borbene sposobnosti Ukrajine.
"Nema dovoljno pritiska", rekao je Zelenski njemačkoj televiziji RTL 28. maja, kritikujući ono što smatra nedovoljnom posvećenošću globalnih sila.
"Sjedinjene Države su uključene, ali ne 100 odsto. Druge zemlje, poput Kine i onih sa Globalnog juga, uzdržavaju se", rekao je.
Zelenski je takođe sugerisao da bi trajni mir mogao biti moguć tek kada ruski predsjednik Vladimir Putin više ne bude na vlasti.
"Imaćemo pravedan mir, ali vjerovatno tek poslije Putina", rekao je.
Zelenski je ranije, 28. maja, optužio Rusiju da odugovlači diplomatskim naporima za postizanje prekida vatre.
"Oni (Rusi) će stalno tražiti razloge da ne okončaju rat", rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Merzom, dodajući "možete vidjeti šta Putin radi" misleći na "masovne napade dronovima svake noći".
Vazdušni napadi pokrenuti na Kijev i druge gradove i regione posljednjih dana "nisu jezik mira", rekao je Merz.
"Oni su šamar svima koji rade na miru, u Ukrajini, u Evropi i u Sjedinjenim Državama", dodao je.
Rekao je da će Njemačka pomoći Ukrajini da razvije sopstvene raketne sisteme dugog dometa koji bi bili oslobođeni bilo kakvih ograničenja nametnutih od strane Zapada u pogledu njihove upotrebe i ciljeva.
Merz je rekao da će Njemačka, prema sporazumu o intenziviranoj saradnji, "težiti da opremi ukrajinsku vojsku svim kapacitetima koji joj zaista omogućavaju da uspješno brani zemlju", uključujući unapređenu domaću proizvodnju raketa.
"Ukrajina će moći da se u potpunosti brani, uključujući i od vojnih ciljeva van sopstvene teritorije" sopstvenim raketama, rekao je Merz na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Njemačka je drugi najveći pojedinačni dobavljač vojne pomoći Ukrajini poslije Sjedinjenih Država. Međutim, neki od naprednih sistema naoružanja bili su podvrgnuti ograničenjima dometa i ciljeva zbog straha da bi Kremlj mogao da se osveti zemlji koja je obezbijedila oružje i uvuče NATO u najveći evropski sukob od Drugog svjetskog rata.
Kasnije, 28. maja, Merz je rekao njemačkom javnom servisu ZDF da ne isključuje mogućnost slanja krstarećih raketa Taurus njemačke proizvodnje, oružja dugog dometa koje je Zelenski tražio, ali je rekao da to sada ne bi pomoglo Ukrajini jer bi ukrajinskim trupama trebali mjeseci da nauče da koriste sistem.
Zato Njemačka sada poboljšava svoju vojnu saradnju i podršku Ukrajini, rekao je.
Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov kritikovao je najavu o saradnji u proizvodnji oružja između Njemačke i Ukrajine.
Njemačka je na istom putu kojim je išla "par puta u prošlom vijeku", što je dovelo do njenog kolapsa, rekao je Lavrov na Telegramu.
Njemački ministar inostranih poslova Johann Wadephul je odgovorio rekavši da Rusija ne bi trebalo da diktira da li će ukrajinski saveznici pružiti pomoć u proizvodnji oružja dugog dometa.
"Realnost je da Rusija ne provocira rat, već vodi rat iz dana u dan bez ikakvog prava i kršeći međunarodna prava, tako da nismo u poziciji da nas Moskva mora edukovati o međunarodnom ratu ili šta nam je dozvoljeno da radimo", rekao je Wadephul u intervjuu za CNN 28. maja.
"Stojimo uz Ukrajinu sve dok Ukrajina mora da se brani, da brani svoju teritoriju, svoj narod i međunarodno pravo od ruske agresije", rekao je, dodajući da se Njemačka slaže sa mnogim svojim partnerima, posebno u Istočnoj Evropi, da "nećemo imati bezbjednost u Evropi sa Rusijom, već samo protiv Rusije".
