Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Washington da uvede "snažne" mjere protiv Rusije nakon što se Evropska unija približila pojačanim sankcijama Kremlju i usred rastućih tenzija na nebu iznad istočnog krila NATO-a.
Zelenski je 20. septembra također rekao da očekuje da će se sastati s predsjednikom Donaldom Trumpom na marginama Generalne skupštine UN-a sljedeće sedmice. Sastanak još nije potvrđen u Washingtonu.
"Ova sedmica nas je približila finaliziranju devetnaestog paketa [EU] sankcija protiv ruske agresije; očekujemo odobrenje uskoro. Ruski energetski resursi se ograničavaju," rekao je Zelenski.
"Zahvalan sam što su brojni priiejdlozi iz Ukrajine uzeti u obzir u paketu sankcija EU. Sada očekujemo i snažne sankcije od Sjedinjenih Država – Evropa radi svoj dio."
"Očekujemo [američke] sankcije ako ne bude sastanka između lidera ili, na primjer, prekida vatre," dodao je Zelenski.
Zelenski je također ponovio stav da je spreman na sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Putin odbija susret na neutralnom terenu.
"Spremni smo za sastanak s Putinom. Govorio sam o tome. I bilateralno i trilateralno. [Putin] nije spreman," dodao je Zelenski, misleći na mogući sastanak tri strane koji bi uključivao i Trumpa.
Trump, koji je ranije izražavao divljenje Putinu, pokazuje sve veću frustraciju zbog odbijanja lidera Kremlja da prihvati prekid vatre i odbijanja direktnih razgovora sa Zelenskim.
Američki predsjednik je također rekao da je "vrlo razočaran" Putinom nakon nedavnog niza pojačanih napada na ukrajinske gradove. To ga je navelo da predloži nove sankcije ili carine protiv Rusije, iako do sada nije poduzet nijedan korak.
Washington i evropski saveznici već su uveli finansijske mjere Moskvi nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. s ciljem da oslabe rusku ekonomiju, ali Kijev i saveznici traže dodatne mjere.
Posljednji komentari ukrajinskog predsjednika dolaze usred aktivnosti i na diplomatskom i na vojnom planu, unutar Ukrajine i Rusije, kao i na nebu iznad zemalja NATO-a koje graniče s dvije zaraćene strane.
Poljski kao i drugi NATO avioni poletjeli su 20. septembra nakon što je Rusija pokrenula još jedan masovni napad dronovima i projektilima na Ukrajinu.
Operacija, koja je trajala oko 90 minuta, naglasila je povišeni stepen uzbune u zemljama NATO-a nakon ruskih upada.
Novi niz noćnih napada uslijedio je ubrzo nakon što su zemlje NATO-a izrazile ogorčenje zbog ruskog upada u estonski zračni prostor dan ranije, kao i nedavnih ruskih upada dronovima u Poljsku i Rumuniju.
Češki predsjednik Petr Pavel je 20. septembra rekao da NATO mora snažno odgovoriti na ruska kršenja, uključujući i mogućnost obaranja ruskih aviona, navodi Češka novinska agencija.
"Rusija će vrlo brzo shvatiti da je napravila grešku i prešla prihvatljive granice. Nažalost, ovo balansira na ivici sukoba, ali popuštanje zlu jednostavno nije opcija," rekao je Pavel.
Nakon upada ruskih aviona MiG-31 u estonski zračni prostor, što je Kremlj negira, Estonija je saopštila da su zatražila konsultacije po Članu 4 NATO-a, zbog čega je ovaj vojni savez najavio organizovanje sastanka Sjevernoatlantskog vijeća za narednu sedmicu.
