Ustavni sud Republike Srpske trebao bi donijeti konačnu odluku o ustavnosti Zakona o zaštiti ustavnog poretka tog bosanskohercegovačkog entiteta, nakon što na zajedničkoj komisiji Skupštine RS i Vijeća naroda RS nisu usaglašeni stavovi oko tog zakona.
Izjavio je to Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, nakon sjednice Zajedničke komisije održane u srijedu, 9. aprila.
Stevandić je rekao da su ostali nepromijenjeni stavovi Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, koji je pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao i predlagača zakona.
Zakonom o zaštiti ustavnog poretka RS, usvojenim u entitetskom parlamentu 13. marta planirano je osnivanje specijalnog suda i tužilaštva, koji bi se, među 21. navedenim djelom, bavili i "sprečavanjem borbe protiv neprijatelja", "službom u neprijateljskoj vojsci" i "pomaganje neprijatelju".
Zakon je usvojen na prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika, iz čijeg kabineta nakon usvajanja nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa ko će odlučivati ko su neprijatelji tog bh. entiteta.
Nije odgovoreno ni na upit koja je to "neprijateljska vojska" za RS. Taj bh. entitet nema vojsku, a nadležnosti u oblasti vojske ima država BiH, koja i komanduje Oružanim snagama BiH.
Osim toga, planirano je i formiranje Službe za zaštitu ustavnog uređenja RS, koja bi se bavila obavještajnim poslovima u otkrivanju djela navedenih u zakonu.
Radi se, takođe, o novom udaru na nadležnost Bosne i Hercegovine, jer na nivou države već djeluje Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA).
Iz Kancelarije visokog predstavnika ocijenili su kako se radi o novom udaru na Ustav Bosne i Hercegovine, ustavni poredak zemlje i Dejtonski mirovni sporazum.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske donio je 20. marta odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske.
Ako i Ustavni sud RS da zeleno svjetlo za zakon, nakon njegovog objavljivanja u Službenom glasniku RS, postoji mogućnost i njegovog osporavanja pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Zahtjev za ocjenom ustavnosti mogu podnijeti članovi Predsjedništva BiH, članovi kolegija Zastupničkog ili Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ili trećina zastupnika ili delegata u ta dva doma.
Postoji mogućnost i da zakon poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) Christian Schmidt.
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS dio je niza secesionističkih poteza vlasti u RS predvođenih proruskim liderom Miloradom Dodikom, tokom kojih je 13. marta usvojen i nacrt novog ustava, koji definiše Republiku Srpsku kao državu.
Vlasti RS-a planiraju definirati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati vojsku RS-a, te ukinuti Vijeće naroda RS-a i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda. Izmjenu entitetskog ustava mora podržati i većina u sva tri kluba u Vijeću naroda RS-a.
Otkad je Dodik prvostepeno osuđen 26. februara pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona.
Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja državnih pravosudnih institucija i policije na području RS. Ustavni sud BiH je zaustavio njihovu primjenu 7. marta.
Prethodno su krajem februara usvojeni neustavni zakoni, koji brane rad pravosudnih i policijskih institucija države na teritoriji entiteta RS.
Dodik je već ranije najavio da se u RS sprovodi zabrana rada Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i pored odluke Ustavnog suda BiH da se primjena odmah zaustavi.
Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica, ali oni do 9. aprila nisu uhapšeni i smješteni u pritvor.
