Predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Juliana Rosandić u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) pozdravlja najavu premijera Andreja Plenkovića da će se konačno donijeti poseban zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata, ali nikako da sazna odgovor na jednostavno pitanje – zašto tek sada, četvrt stoljeća od okončanja vojnih operacija?
"Ono što smo mi cijenili i uvažavali, to su bila prava branitelja, i uvijek smo smatrali da prvo treba riješiti njihova pitanja, a onda smo mislili da smo mi na redu. Međutim, uvijek su se našli neki razlozi zbog kojih to naprosto nije išlo. Nemam suvisli odgovor. Mi smo prava ostvarivali po zakonu o civilnim i vojnim invalidima iz Drugog svjetskog rata i još uvijek ih tako ostvarujemo", kaže Juliana Rosandić.
Ona je teški invalid ranjena u Slavonskom Brodu zajedno sa cijelom obitelji od granate bosanskih Srba.
"Muž mi je stopostotni invalid prve skupine, jedno dijete 80 postotni invaliditet, drugo dijete sedamdesetpostotni, i ja šezdeset posto", kaže naša sugovornica.
Šta je kočilo donošenje zakona?
U mandatu socijaldemokratske vlade 2011 - 2016 ministar branitelja bio je Predrag Matić Fred, i tada se već krenulo u izradu zakona, je - kaže on za RSE - nikako nije bilo u redu da prava civilnih stradalnika i onih koji su bili u vojsci u policiji budu u odnosu jedan prema deset.
Kakva je bila situacija tada, a ni sada nije bitno bolja, opisala je Julijana Rosandić.
"Među civilima ima 33 posto stopostotnih invalida prve skupine, koji žive od osobne invalidnine 65 posto niže od braniteljske, bez dodatnih prava. Ranjeno je 1.260 maloljetne djece koji žive od osobne invalidnine. Oni su sada odrasli ljudi sa samo nekim deklarativnim nematerijalnim pravima, primjerice, prioritetom pri zapošljavanju. Invalidnina kod 70 posto civilnih invalida iznosi svega 1.200 kuna (160 eura) ", kazala je.
Matić tvrdi da su donošenje zakona tada, 2015. godine blokirale veteranske udruge jer bi njime bila pokrivena i prava srpskih civila stradalih tijekom rata u Hrvatskoj.
"Zakon je bio napravljen, radna verzija je bila gotova, a onda je došao šator pred Ministarstvom branitelja, razbijanje dvojezičnih ploča u Vukovaru i prijetnje plinskim bocama od strane prosvjednika pred Ministarstvom i došla je 'jako lijepa' primjedba braniteljskih i stradalničkih udruga da nema teorije da se radi taj zakon, prema kojem bi neka prava trebali ostvariti i – Srbi. Ja sam im rekao da su od 10 civilnih žrtava 9 Hrvati, a jedan Srbin, ali to je bilo dovoljno da se taj zakon ne donese. HDZ je 4 godine šutio o tom zakonu, i sada vidim da ga premijer u Kninu najavljuje", kaže Matić.
On vjeruje da će se i sada odustati od donošenja zakona o civilnim žrtvama rata, opet zbog identičnih primjedbi veteranskih udruga.
Julijana Rosandić misli da su Matićeve izjave – traženje alibija za vlastiti neuspjeh da donese zakon.
"Fred Matić je svoje rekao dok je bio ministar", ogorčena je Julijana Rosandić.
Ona je članica radne grupe za izradu zakona, i kaže da su usklađena pitanja obiteljskih invalidnina, ranjene djece i djelomično prava civilnih invalida žrtavi Domovinskog rata.
Odgovor Ministarstva
Prema informacijama do kojih je došao RSE, nitko od nevladinih udruga srpske manjine nije bio u radnoj grupi, pa se njihov komentar može očekivati tek kada prijedlog zakona krene u javnu raspravu.
U najnovijem izvješću Pučke pravobraniteljice objavljenom u ožujku ove godine upozorava se da nije riješeno traženje da se pripadnike srpske manjine koji su tužili državu za odštetu temeljem Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija i Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata i izgubili oslobodi plaćanja sudskih troškova koji se znaju popeti i na par tisuća eura.
Na upit RSE iz Ministarstva hrvatskih branitelja kazali su nam kako je "Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata trebao biti donesen u prošlom mandatu, međutim zbog situacije s epidemijom proces se usporio, ali za zakon su osigurana sredstva i krenut će uskoro u proceduru".
"Napominjemo da se na zakonu radilo u suradnji i partnerstvu s predstavnicima civilnih stradalnika, udrugama i pojedincima. Kada zakon bude poslan u proceduru javnog savjetovanja, informirat ćemo medije i javnost", poručuju iz Ministarstva.
Državna tajnica u Ministarstvu hrvatskih branitelja Nevenka Benić potvrdila je u lipnju da je zakon kojim bi se poboljšao položaj civilnih stradalnika Domovinskog rata i njihovih obitelji pred javnom raspravom i najavila da bi i javna rasprava i donošenje zakona trebali biti gotovo do kraja godine.
Službenih podataka o broju civilnih žrtava Domovinskog rata nema. Prema navodima ministra zdravstva Hrvatske iz vremena Domovinskog rata, Andrije Hebranga u knjizi "Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku", na osnovi podataka koji su prikupljala 23 centra Sanitetskog stožera - u Domovinskom ratu je ubijeno 7.500 civila i više od 10.000 ranjeno. Među ubijenim civilima je 345 djece, a 108 djece ostalo je trajnim invalidima. Bez jednoga roditelja ostalo je 4.285 djece, a bez oba njih 54.
Prema podacima nevladine organizacije Documenta iz veljače 2014. godine, broj civilnih žrtava rata sa srpske strane u Domovinskom ratu iznosi 2.650 (terenskim istraživanjem tim Documente je u brojnim konkretnim slučajevima utvrdio netočnost podataka o stradanju) pa se zbrojem tog podatka i maksimalnog spominjanog broja civila s hrvatske strane (6.605, nema dostupnog poimeničnog popisa pa je time i podatak zasad neprovjerljiv) dolazi do brojke od 9 255.
