Imajmo svi hrabrosti i ljudskosti da iskažemo pijetet prema žrtvama drugih naroda. Hrvatska država i hrvatsko društvo trebaju ići naprijed. Iskrena pomirba može se graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za žrtve poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković u Kninu na obilježavanju 25. obljetnice akcije "Oluja".
Ovom akcijom je nakon četiri godine u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen velik dio dalmatinskog zaleđa. Like, Korduna i Banije koje su do tada kontrolirali pobunjeni hrvatski Srbi.
"Treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti. Pijetet prema tisućama nevinih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika, preko Voćina, Saborskog i Škabrnje. Pijetet prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulindvora do Varivoda, čime ne dovodimo u pitanje legitimnost i pravednost Domovinskog rata, niti umanjujemo pobjedu postignutu u 'Oluji'. Naprotiv, time pokazujemo velikodušnost i humanost pobjednika, koji unatoč svemu žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina," kazao je hrvatski premijer u srijedu (5. avgusta).
Bilo bi važno da Srbi iz Hrvatske ne vide "Oluju" samo kao egzodus, nego i kao završetak rata, kazao je Plenković. On je dodao kako i od predstavnika Srba u Hrvatskoj očekuje da jasno osude sve zločine počinjene protiv Hrvata.
- Sa obilježavanja 'Oluje' prošle godine:
Prvi puta na obilježavanju visoki politički predstavnik Srba
Potrebu pomirbe i dijaloga Hrvata i hrvatskih Srba naglasili su i drugi govornici – predsjednik Republike Zoran Milanović, zapovjednik južnog krila hrvatskih snaga u operaciji "Oluja", umirovljeni general-pukovnik Ante Gotovina i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
U prvom redu na obilježavanju sjedio je – po prvi puta od "Oluje" - i visoki politički predstavnik hrvatskih Srba, dojučerašnji saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća, a sada jedan od četiri potpredsjednika hrvatske Vlade Boris Milošević. Evo kako je novinarima objasnio svoju nazočnost na obilježavanju, ali i poruke koje su se mogle čuti od hrvatskog državnog vrha:
"Emocije su još svježe. Čuo sam poruke mira, pomirbe i budućnosti, i tako i svoj dolazak smatram zalogom za budućnost. I smatram da je ovo samo prvi korak. Smatram da je društvo sazrelo da čujemo jedni druge, i da poštujemo sve žrtve bez obzira na nacionalnost. I da društvo prihvati da su Srbi iz Hrvatske imali svoja stradanja i svoje žrtve, i da sjećanje na te žrtve trebamo poštovati."
Milošević, čiji je otac kao hrvatski vojnik sudjelovao u "Oluji", i čija je baka ubijena u šibenskom zaleđu par tjedana kasnije, kazao je kako razumije napade na sebe zbog sudjelovanja na obilježavanju "Oluje".
"Ti su napadi očekivani. Ja ih razumijem prvenstveno kao govor ljudi koji su pretrpjeli bol ili diskriminaciju, i nisu osjetili da su dobili pravdu, jer su morali otići sa svojih ognjišta. I u tom pogledu stvarno nikome ne zamjeram," kazao je.
Nadbiskup Barišić pozvao na pomirenje
Poruka pomirenja stigla je i od splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, koji je u srijedu u Kninu na misi za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu pozvao na pomirenje i povratak izbjeglih građana srpske nacionalnosti te gradnju zajedničke budućnosti. On je izrazio zabrinutost pojavama „korova i šikarja“ u Hrvatskoj – depopulacije, odlaska mladih u inozemstvo, nezaposlenosti, siromaštva i nepravde.
„Među tim pojavama posebno se izdvajaju u šikarje obrasli domovi i ognjišta izbjeglih građana Hrvatske srpske nacionalnosti. Bilo bi mi drago da se svi oni vrate na svoja ognjišta i u svoju domovinu Hrvatsku te svojim radom i poštenjem zajedničku Lijepu našu izgradimo još ljepšom. Na tom putu svima nam je potrebna istina, mir i pomirenje“, poručio je Barišić.
Desnopopulistički Domovinski pokret odbio je sudjelovati u službenom obilježavanju „Oluje“. Njegov predsjednik i potpredsjednik Hrvatskog sabora Miroslav Škoro, poručio je da njegova stranka ne pristaje na izjednačavanje žrtve i agresora te da nema razloga ni za kakvo pomirenje. On je kazao i kako se sudjelovanju B. Miloševića na obilježavanju u Kninu pridaje „više pozornosti nego što zaslužuje“.
'Verifikacija na terenu izrečenih dobrih namjera'
Naše sugovornice u prvim komentarima pozdravljaju poruke upućene iz Knina, ali kažu da valja pričekati da se one konkretiziraju i na terenu. Docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i članica Savjetodavnog odbora za provedbu Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina Vijeća Europe Antonija Petričušić u izjavi za RSE podsjeća da je poruke pomirenja slao je u niz navrata i bivši predsjednik Ivo Josipović. „Ali ovo je prvi puta da su i srpski politički predstavnici bili na obilježavanju 'Oluje', a u govoru predsjednika Milanovića, a još više u govoru premijera Plenkovića apostrofirana je ta pomirbena komponenta priznanja srpske žrtve, što je jako dobro“, kaže naša sugovornica.
Međutim, slijedi verifikacija na terenu izrečenih dobrih namjera.
„Sada nam tek predstoji vidjeti hoće li u sljedećim godinama ova politička simbolička poruka biti kapilarno dalje prenesena u različite javne politike – obrazovnu, medijsku, kulturnu… Ove poruke koje su vrlo dobrodošle malo znače ako se u daljnjim godinama ove Vlade, a i sljedećih Vlada neće provoditi i potvrđivati raznim simboličkim, ali i stvarnim gestama i promjenama. A to znači i djelovanje pravosuđa koje osuđuje pojave ustašluka u javnom prostoru, to znači i sankcioniranje govora mržnje, dakle jedan drugi, puno vjerodostojniji smjer koji omogućuje dobre međuetničke odnose, a onda i prevladavanje poruka rata koje su predugo prisutne u hrvatskom političkom i javnom prostoru,“ zaključuje Antonija Petrićušić.
„Svakako se otvorio novi prostor ali svakako je pitanje kako će se postupati u mjesecima pred nama,“ kaže za RSE i voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.
„Treba raditi na lokalnoj razini. Treba prava svih civilnih žrtva pretočiti u zakon o obeštećenju civilnih žrtava. treba raditi na ubrzanju istraga za ratne zločine, treba raditi kroz učinkovitije identificiranje i brže ekshumacije posmrtnih ostataka, jer ima previše neriješenih sudbina nestalih. Kada spominjem lokalnu razinu, to znači da bi se neriješena pitanja vezana uz Domovinski rat trebala otvarati kroz utvrđivanje činjenica i priznavanje patnje svih u gradovima i mjestima, na terenu. Tu je mjesto dijaloga, tu je mjesto gdje se trebaju sresti predstavnici i i predstavnice lokalnih vlasti s predstavnikom Vlade, s braniteljima, lokalnim ženskim organizacijama, aktivnim mladima, organizacijama za ljudska prava, da se vidi kako tu pružiti jedni drugima ruku,“ predlaže Vesna Teršelič.
Njena je ukupna ocjena – pozitivna.
„Današnje su poruke bile snažne i ozbiljne i mislim da se napravio neki novi korak. Neću ga još nazvati iskorakom u budućnost, ali se svi možemo nadati da bi se u tijeku iduće godine mogle dogoditi neke ozbiljne promjene, pa ćemo za godinu dana vidjeti gdje smo stigli,“ kaže naša sugovornica.
Pijetet i u Gruborima
Za dvadeset dana će ministar ratnih veterana i potpredsjednik Vlade Tomo Medved zajedno sa srpskom zajednicom u ime Vlade odati pijetet u Gruborima, gdje je nakon "Oluje" ubijeno 6 srpskih civila u dobi od 45 do 90 godina.
U središtu Knina se nešto prije podneva pojavila grupa ratnih veterana sa zastavama i obilježjima HOS-a, na kojima je i ustaški pozdrav, ali im je vojna policija spriječila ulazak u prostor obilježavanja obljetnice "Oluje".
- Može vas zanimati i ovo:
Tijek 'Oluje'
U akciji Hrvatske vojske i policije "Oluja" koja je započela u zoru 4. kolovoza 1995. godine sudjelovalo je oko 200.000 ljudi, 239 ih je poginulo a dvojica se vode kao nestali. Akcija je trajala nepuna 4 dana – 85 sati, i za to vrijeme hrvatske snage porazile su snage samoproglašene Republike Srpska Krajina (RSK) na kompletnom prostoru UN-ovih zaštićenih zona Sjever (Kordun i Banija) i Jug (dalmatinsko zaleđe).
Omogućen je povratak za oko 250.000 Hrvata i drugih nesrba koji su za trajanja paradržave dijela pobunjenih hrvatskih Srba bili prognani ili su izbjegli s tog područja. Također, tom akcijom razbijen je obruč oko bihaćke enklave na sjeverozapadu BiH, kojoj su snage bosanskih Srba spremale sudbinu Srebrenice, samo sa višestruko većim brojkama. Knin je zauzet već drugog dana akcije, a već 6. kolovoza u Knin je stigao i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
Velik broj domaćih Srba u organiziranim konvojima izbjegao je u BiH ili Srbiju. Hrvatski vojni i policijski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak bili su u Hagu optuženi za ratne zločine prema srpskim civilima, ali su u drugostupanjskom postupku oslobođeni. U tjednima nakon "Oluje" stradalo je po podacima hrvatskih nevladinih organizacija za ljudska prava oko 600 većinom starijih srpskih civila, a spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata. Srpsko narodno vijeće upozorava samo na najpoznatije slučajeve -Komić - 7 ubijenih,Golubić - 18 ubijenih, Grubori - 6 ubijenih, Mokro Polje - 4 ubijena, Uzdolje - 8 ubijenih, Gošić - 7 ubijenih, Varivode - 9 ubijenih i td.
Za ta djela postoji svega jedna pravomoćna i jedna nepravomoćna sudska presuda, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali nitko nije osuđen za zločine .Za zločin u Gruborima je Županijski sud u Zagrebu konstatirao da su ga počinili pripadnici hrvatske policije – Antiterorističke jedinice Lučko, ali su dvojica pripadnika te jedinice oslobođeni, jer nije bilo dovoljno dokaza za njihovu individualnu odgovornost.
Prema podacima Centra za suočavanje s prošlošću Documenta,u hrvatskim državnim odvjetništvima evidentirano je 6.390 kaznenih prijava za zločine počinjene za vrijeme i nakon operacije "Oluja", od čega se 439 odnose na pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske. Po tom izvoru, osuđeno je 2.380 osoba, ali javnost nikad nije bila upoznata s njihovim imenima i djelima za koja su osuđene.
